Odbor za proračune

 

2016/0132(COD)

21.3.2017

MIŠLJENJE

Odbora za proračune

upućen Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona (preinaka)

( COM(2016)0272 – C8-0179/2016 – 2016/0132(COD) )

Izvjestitelj za mišljenje: Gérard Deprez

 

PA_Legam

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj smatra da je migracijska i izbjeglička kriza s kojima se Europa trenutačno suočava ukazala na znatne strukturne nedostatke u osmišljavanju i provedbi europske politike u području azila i migracija, među njima i dublinskog sustava te sustava Eurodac. Unija i države članice stoga moraju preispitati i, ako je to potrebno, ponovno osmisliti zajednički europski sustav azila te se pokušati uspješnije uhvatiti u koštac s nezakonitom migracijom. Prijedlog Komisije da se preinači Uredba o Eurodacu dio je prvog skupa zakonodavnih prijedloga u okviru te velike reforme.

 

Izvjestitelj u načelu pozdravlja prijedlog Komisije kojim se nastoji prilagoditi sustav Eurodac i proširiti njegovo trenutačno područje primjene kako bi obuhvaćalo više aspekata migracije. Reformom bi se trebalo omogućiti da se Eurodacu i dalje dostavljaju biometrijski i osobni podaci koji su mu potrebni kako bi funkcionirao i zadržao važnu ulogu u promjenjivom kontekstu migracija. Izvjestitelj pozdravlja činjenicu da se reformom sustava Eurodac može doprinijeti borbi protiv nezakonite migracije na način da se učinkovitije nadzire sekundarno kretanje nezakonitih migranata unutar EU-a i da se olakša identifikacija i ponovno evidentiranje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba koje su u Europsku uniju nezakonito ušle preko vanjskih granica, čime će se povećati učinkovitost politike EU-a u području vraćanja i ponovnog prihvata. Izvjestitelj naglašava da se ti postupci moraju provoditi uz potpuno poštovanje postojećih zahtjeva za zaštitu podataka i temeljnih prava pojedinaca.

 

Područje primjene Eurodaca

Izvjestitelj predlaže da se područje primjene Eurodaca smanji. Trenutačno svaka država članica u skladu s člankom 14. bez odgode uzima otiske svih prstiju i snima lice svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje šest godina i koja nezakonito boravi na njezinu državnom području. Ta se praksa odnosi i na turiste koji greškom ostanu samo nekoliko dana duže od dozvoljena tri mjeseca te se nađu na granici u pokušaju da iziđu iz EU-a. Izvjestitelj, stoga, predlaže sljedeće odstupanje: ako su državljani trećih zemalja ranije zakonito prešli granicu, država članica mogla bi dozvoliti najviše 15 dana produženog boravka prije no što informacije o njima dostavi Eurodacu. Tim bi se odstupanjem ograničio unos nepotrebnih podataka te bi se izbjegli nepotrebni troškovi.

 

Izvjestitelj smatra da bi se podaci o državljanima trećih zemalja za koje se provodi postupak preseljenja trebali unijeti u Eurodac. U skladu s prijedlogom o preseljenju[1] države članice trebale bi uzimati otiske prstiju od datuma preseljenja (članak 10. Prijedloga), a u slučaju da država članica neku osobu isključi iz postupka preseljenja, nijedna druga država članica ne smije je primiti tijekom razdoblja od pet godina (članak 6. Prijedloga). Izvjestitelj smatra da bi se te informacije trebale unijeti u Eurodac.

 

Popis podataka

 

Izvjestitelj smatra da bi za poboljšanje suradnje između država članica u području nezakonite migracije bilo vrlo korisno da se u Eurodacu umjesto broja zahtjeva za azil naznače mjera udaljavanja (dobrovoljnog, prisilnog itd.). Trenutačno problem predstavlja činjenica da države članice ne razmjenjuju informacije o odlukama o povratu čime se osobi za koju je jedna država članica donijela odluku o povratu omogućuje da jednostavno ode u drugu državu članicu i ponovno započne čitav postupak.

 

Izvjestitelj smatra da bi agencija eu-LISA trebala provesti studiju i utvrditi je li nužno uskladiti kombinacije biometrijskih identifikacijskih oznaka iz različitih baza podataka EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova te, osobito, treba li Eurodac elemente identifikacije ograničiti na četiri otiska prstiju i prikaz lica, kao što je to slučaj u sustavu ulaska/izlaska. Izvjestitelj poziva Komisiju da procijeni proračunski učinak tog smanjenja broja podataka koji se pohranjuju i prikupljaju.

 

Razvoj i interoperabilnost s drugim bazama podataka

Izvjestitelj ističe da se u budućnosti namjerava uvesti softver za prepoznavanje lica, čime će se Eurodac uskladiti s drugim sustavima poput sustava ulaska/izlaska; Izvjestitelj pridaje posebnu pozornost poboljšanju interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost, što je utvrđeni zajednički cilj svih institucija EU-a.

 

Izvjestitelj smatra da Eurodac čim prije mora postati interoperabilan sa šengenskim informacijskim sustavima, te s novim sustavom ulaska/izlaska. U okviru sustava ulaska/izlaska prikupljat će se biometrijski podaci svih državljana trećih zemalja koji u Europu dolaze na kraće vrijeme te će se izraditi popis osoba koje prekorače dopušteno vrijeme boravka. Izvjestitelj smatra da je nužno povezati ta dva sustava kako bi se podaci o državljaninu treće zemlje registrirani u sustavu ulaska/izlaska automatski proslijedili Eurodacu u slučaju da državljanin treće zemlje za više od 15 dana prekorači dopušteno vrijeme boravka.

 

Izvjestitelj poziva Komisiju i agenciju eu-LISA da u okviru ove preinake koliko god je to moguće predvide buduće dodavanje prepoznavanja lica i interoperabilnosti s drugim bazama podataka, i u administrativnom i u tehnološkom pogledu, kako bi bili što isplativiji.

 

Prisilno uzimanje otisaka prstiju

 

Izvjestitelj podržava postupak za prisilno uzimanje otisaka prstiju na razini EU-a, iako nema proračunskih posljedica. Izvjestitelj smatra da je nužno da se u prilogu dodaju najbolje prakse iz radnog dokumenta službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju[2] te da se za države članice uvede obveza pridržavanja odredbi tog priloga.

 

Trošak prijedloga

 

Izvjestitelj ističe da se trošak provedbe Prijedloga procjenjuje na 29,872 milijuna EUR tijekom razdoblja od četiri godine. Taj se iznos, kojim bi se trebali pokriti troškovi tehničkog ažuriranja te povećanja kapaciteta pohrane i propusnosti središnjeg sustava Eurodaca, kao i dodavanje dvaju mjesta u plan radnih mjesta agencije eu-LISA, čini razmjeran planiranim ciljevima i području primjene preinake. Međutim, važno je naznačiti da je financijski izvještaj priložen Prijedlogu samo okviran i da nije obvezujući za proračunsko tijelo, koje sâmo može utvrditi iznos odobrenih sredstava koja će se koristiti u reformi sustava u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

 

AMANDMANI

Odbor za proračune poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)  Kako bi se poboljšala suradnja među državama članicama u upravljanju nezakonitim migracijama, državljani trećih zemalja za koje je utvrđeno da nezakonito borave na području države članice ne bi trebali obavijestiti nadležna tijela o jedinstvenom broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu, već o vrsti mjere udaljavanja koje je poduzela država članica koja je unijela podatke u Eurodac.

Obrazloženje

Brojne su vrste mjera udaljavanja osoba s nezakonitim boravkom, primjerice dobrovoljni povratak, naredba da napuste zemlju, deportacija, vraćanje i protjerivanje. Svaka mjera sadrži različite postupke i rokove za primjenu. Stoga je važno da određena država članica može imati uvid u mjere udaljavanja koje je druga država članica izrekla državljaninu s nezakonitim boravkom i na taj način poboljšati njihovu suradnju. Ovaj amandman logično pripada nizu novih uvodnih izjava od 9. do 14. koje je predložila Komisija te je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a.

 

Amandman    2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.a)  Za državljane trećih zemalja čiji je boravak nezakonit, ali koji su vanjsku granicu schengenskog prostora prešli zakonito, države članice trebale bi predvidjeti razuman rok od 15 dana prekoračenja dopuštenog boravka prije nego što ispune svoje obveze u skladu s ovom Uredbom u pogledu usporedbe, prikupljanja i slanja podataka o otiscima prstiju i podataka povezanih s prikazom lica.

Obrazloženje

Podaci državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom ostat će zabilježeni u Eurodacu tijekom pet godina. Stoga bi, kada je riječ o osobama koje su na zakonit način ušle na teritorij EU-a i koje su za vrlo kratko vrijeme prekoračile dopušteno trajanje boravka te koje se bilo namjeravaju vrlo brzo dobrovoljno vratiti bilo su u postupku ozakonjenja svojeg statusa i nema rizika da bi mogle pobjeći, države članice trebale predvidjeti prostor za slobodnu procjenu i odobriti im razuman rok da napuste zemlju ili ozakone svoj status prije nego što zabilježe njihove podatke na tako dugo vrijeme. Samo podaci osoba koje su nezakonito ušle na državno područje jedne od država članica trebali bi se izravno registrirati u sustavu Eurodac, dok bi se osobama koje su ušle zakonito trebao odobriti razuman rok od 15 dana. Ovaj amandman logično pripada nizu novih uvodnih izjava od 9. do 14. koje je predložila Komisija te je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a.

 

Amandman    3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13a)  Uredba (EU) br..../... Europskog parlamenta i Vijeća1a države članice obvezuju se na uzimanje otisaka prstiju i prikaza lica svih državljana trećih zemalja starijih od šest godina za koje namjeravaju provesti postupak preseljenja. Ta Uredba predviđa i da se osobe kojima su u razdoblju od pet godina prije preseljenja države članice već jednom odbile preseljenje isključe iz programa preseljenja Unije. Stoga bi se podaci o državljanima trećih zemalja za koje se provodi postupak preseljenja trebali prikupiti i upisati u Eurodacu.

 

_________________

 

1a Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za preseljenje i izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, COM (2016)0468 .

Obrazloženje

Ovaj amandman logično pripada nizu novih uvodnih izjava od 9. do 14. koje je predložila Komisija te je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a.

 

Amandman     4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  U Komunikaciji Komisije o jačem i pametnijem informacijskom sustavu za granice i sigurnost28 naglašeno je da je dugoročni cilj poboljšati interoperabilnost informacijskih sustava, a isto su utvrdili i Europsko vijeće i Vijeće. Predlaže se osnivanje stručne skupine za informacijske sustave i interoperabilnost kako bi se pristupilo rješavanju pitanja pravne i tehničke izvedivosti postizanja interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost. Ta bi skupina trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost uspostave interoperabilnosti sa schengenskim informacijskim sustavima (SIS) i viznim informacijskim sustavima (VIS) te ispitati je li potrebno revidirati pravni okvir za pristup tijela kaznenog progona EURODAC-u.

(14)  U Komunikaciji Komisije o jačem i pametnijem informacijskom sustavu za granice i sigurnost28 naglašeno je da je dugoročni cilj poboljšati interoperabilnost informacijskih sustava, a isto su utvrdili i Europsko vijeće i Vijeće. Predlaže se osnivanje stručne skupine za informacijske sustave i interoperabilnost kako bi se pristupilo rješavanju pitanja pravne i tehničke izvedivosti postizanja interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost. Ta bi skupina trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost uspostave interoperabilnosti sa schengenskim informacijskim sustavima (SIS) i viznim informacijskim sustavima (VIS) te ispitati je li potrebno revidirati pravni okvir za pristup tijela kaznenog progona EURODAC-u. Tom bi se interoperabilnosti trebalo uvijek poštovati ravnotežu između individualnih sloboda i kolektivne sigurnosti.

_________________

_________________

28 COM(2016) 205 final.

28 COM(2016) 205 final.

 

Amandman    5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14a)  Kako bi se omogućila interoperabilnost između sustava Eurodac i EES, agencija eu-LISA trebala bi uspostaviti siguran komunikacijski kanal između središnjeg sustava EES-a i središnjeg sustava Eurodaca. Ta dva sustava moraju biti povezana kako bi se podaci državljana trećih zemalja koji su registrirani u EES-u automatski mogli poslati Eurodacu u slučaju da prekorače rok dopuštenog boravka za više od 15 dana.

Obrazloženje

Cilj sustava ulaska/izlaska je registrirati podatke o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor radi kraćeg boravka i upozoriti na svako prekoračenje roka dopuštenog boravka. Državljanin treće zemlje koji prekorači rok boravka stoga boravi nezakonito i u skladu s člankom 14. mora ga se registrirati u sustavu Eurodac. Interoperabilnost dvaju sustava omogućuje da se izbjegne dvostruko unošenje podataka. Cilj je poboljšanje interoperabilnosti, kako je navedeno u novoj uvodnoj izjavi 14. koju je predložila Komisija. Ovim se amandmanom stoga pojašnjava ta uvodna izjava.

 

Amandman     6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Štoviše, kad je riječ o suradnji među nadležnim tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminala Europol ima ključnu ulogu u pružanju potpore pri sprečavanju, analiziranju i istraživanju kaznenih djela u cijeloj Uniji. Prema tome, Europol bi također trebao imati pristup Eurodacu u okviru svojih zadaća i u skladu s Odlukom Vijeća 2009/371/PUP 31 .

(18)  Štoviše, kad je riječ o suradnji među nadležnim tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminala Europol ima ključnu ulogu u pružanju potpore pri sprečavanju, analiziranju i istraživanju kaznenih djela u cijeloj Uniji. Prema tome, Europol bi također trebao imati pristup Eurodacu u okviru svojih zadaća i u skladu s Odlukom Vijeća 2009/371/PUP31 na proporcionalan način kojim bi se poštovala ravnoteža između individualnih sloboda i kolektivne sigurnosti.

_________________

_________________

31 Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.)

31 Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.)

Obrazloženje

Suradnja Eurodaca i Europola, koja je motivirana željom Komisije da posjeduje instrumente koji će joj pomoći da odgovori na nove sigurnosne izazove, mora podlijegati strogim uvjetima kako bi se izbjegla bilo kakva zlouporaba kojom bi se mogla ugroziti zaštita građanskih i individualnih sloboda.

 

Amandman    7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)  Države članice upućuje se na radni dokument službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju koji je Vijeće donijelo 20. srpnja 2015.34 i u kojem je utvrđen pristup s najboljim praksama za uzimanje otisaka prstiju od državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Ako je nacionalnim zakonodavstvom države članice dopušteno uzimanje otisaka prstiju silom ili prisilom u krajnjoj nuždi, te mjere moraju biti u potpunosti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Državljane trećih zemalja za koje se smatra da su ranjive osobe i maloljetnici ne bi se smjelo prisiljavati na davanje otisaka prstiju ili uzimanja prikaza lica, osim u opravdanim slučajevima dopuštenima nacionalnim zakonodavstvom.

(30)  Države članice djeluju u skladu s najboljim praksama utvrđenima u Prilogu I.a ovoj Uredbi, koje se temelje na radnom dokumentu službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju koji je Vijeće donijelo 20. srpnja 2015.34 i u kojem je utvrđen pristup s najboljim praksama za uzimanje otisaka prstiju od državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Ako je nacionalnim zakonodavstvom države članice dopušteno uzimanje otisaka prstiju silom ili prisilom u krajnjoj nuždi, te mjere moraju biti u potpunosti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Državljane trećih zemalja za koje se smatra da su ranjive osobe i maloljetnici ne bi se smjelo prisiljavati na davanje otisaka prstiju ili uzimanja prikaza lica, osim u opravdanim slučajevima dopuštenima nacionalnim zakonodavstvom.

__________________

__________________

34 COM(2015) 150 final, 27.5.2015.

34 SWD(2015) 150 final, 27.5.2015.

Obrazloženje

Ovaj se amandman primjenjuje na novu uvodnu izjavu 30. koju je predložila Komisija te je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a. Umjesto jednostavnog postupka koji se zagovara u dokumentu SWD(2015) 150, trebalo bi odrediti obveze država članica u vezi s tim pitanjem.

 

Amandman     8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)  U pogledu uspješnog sprečavanja i praćenja nedopuštenih kretanja državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koji nemaju pravo boravka u Uniji kao i poduzimanja potrebnih mjera za uspješno provođenje stvarnog vraćanja u treće zemlje i ponovnog prihvata u njima u skladu s Direktivom 2008/115/EZ35 i pravom na zaštitu osnovnih podataka, razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati nužnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju i prikazu lica.

(33)  U pogledu uspješnog sprečavanja i praćenja nedopuštenih kretanja državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koji nemaju pravo boravka u Uniji kao i poduzimanja potrebnih mjera za uspješno vraćanje državljana trećih zemalja i ponovni prihvat u njima u skladu s Direktivom 2008/115/EZ35 i pravom na zaštitu osnovnih podataka, razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati nužnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju i prikazu lica.

_________________

_________________

35 SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

35 SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

 

Amandman     9

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  pružati pomoć pri kontroliranju nezakonite imigracije u Uniju i sekundarnih kretanja unutar Unije i pri identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom radi utvrđivanja odgovarajućih mjera koje trebaju poduzeti države članice, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba kojima nije odobren boravak.

(b)  pružati pomoć pri kontroliranju nezakonite imigracije u Uniju i sekundarnih kretanja unutar Unije i pri identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom radi utvrđivanja odgovarajućih mjera koje trebaju poduzeti države članice, uključujući udaljavanje i repatrijaciju državljana trećih zemalja kojima nije odobren boravak.

 

Amandman     10

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Države članice smiju uvesti administrativne sankcije, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za nepoštovanje postupka uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. U tom bi se kontekstu osobu trebalo zadržati samo u krajnjoj nuždi radi utvrđivanja ili provjere identiteta državljanina treće zemlje.

3.  Države članice uvode administrativne sankcije, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za nepoštovanje postupka uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. U tom bi se kontekstu osobu trebalo zadržati samo u krajnjoj nuždi radi utvrđivanja ili provjere identiteta državljanina treće zemlje.

 

Amandman    11

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 5.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.   Postupak uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica utvrđuje se i primjenjuje u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima , Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

5.   Postupak uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica utvrđuje se i primjenjuje u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta te u skladu s dobrim praksama za uzimanje otisaka prstiju koje se navode u Prilogu 1.a.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjava amandman 6. te je stoga direktno povezan s njime (vidi članak 104. stavak 2. treći podstavak Poslovnika EP-a).

 

Amandman    12

Prijedlog uredbe

Članak 13. – stavak 2. – točka ia (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ia)  odluka o povratku ili mjera udaljavanja koju je donijela država članica podrijetla;

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjava amandman 2. te je stoga direktno povezan s njime (vidi članak 104. stavak 2. treći podstavak Poslovnika EP-a). Vidi također detaljno obrazloženje amandmana 2.

 

Amandman    13

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – točka ia (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ia)  odluka o povratku ili mjera udaljavanja koju je donijela država članica podrijetla;

Obrazloženje

Ovaj se amandman odnosi na novi članak 14. koji je predložila Komisija i koji je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a. Vidi također detaljno obrazloženje amandmana 2.

 

Amandman    14

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.a  Za državljane trećih zemalja čiji je boravak nezakonit, ali koji su vanjsku granicu schengenskog prostora prešli zakonito i čije prekoračenje dopuštenog boravka ne premašuje 15 dana država članica može odstupiti od obveza koje proizlaze iz stavaka 1. i 2.

Obrazloženje

Ovaj se amandman odnosi na novi članak 14. koji je predložila Komisija i koji je stoga obuhvaćen člankom 104. stavkom 2. drugim podstavkom Poslovnika EP-a. Vidi također detaljno obrazloženje amandmana 3.

 

Amandman    15

Prijedlog uredbe

Poglavlje 4.a (novo)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

POGLAVLJE IV.a

 

Državljani trećih zemalja za koje se provodi postupak preseljenja

 

„Članak 14.a

 

Prikupljanje i slanje podataka o otiscima prstiju i prikazu lica, u skladu s Uredbom (EU) br..../... 1a

 

1.   Svaka država članica odmah nakon identifikacije uzima otiske svih prstiju i snima prikaz lica svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje šest godina i za koju se provodi postupak preseljenja.

 

2.   Predmetna država članica najkasnije u roku od 72 sata od identifikacije središnjem sustavu šalje sljedeće podatke o svakom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva koja se nalazi u situaciji iz stavka 1. i koja nije poslana natrag:

 

(a)   podatke o otiscima prstiju;

 

(b)   prikaz lica;

 

(c)   prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te sve pseudonime, koji se mogu unositi zasebno;

 

(d)   državljanstvo/državljanstva;

 

(e)   mjesto i datum rođenja;

 

(f)   državu članicu podrijetla;

 

(g)   spol;

 

(h)   vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i valjanost;

 

(i)   referentni broj kojim se koristi država članica podrijetla;

 

(j)   datum uzimanja otisaka prstiju i/ili prikaza lica;

 

(k)   datum slanja podataka središnjem sustavu;

 

(l)   korisničku identifikacijsku oznaku operatera;

 

(m)   kada je to primjenjivo u skladu sa stavkom 6., datum kada je dotična osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega.

 

3.  Odstupajući od stavka 1., kada nije moguće uzeti otiske prstiju ili prikaz lica zadržane osobe s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njegovo ili njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetne države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju i prikaz lica u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

 

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema, države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi provele svoje nacionalne planove neprekidnog poslovanja.

 

4.   Podatke o otiscima prstiju mogu uzeti i poslati ih i pripadnici europske granične i obalne straže ako obavljaju zadaće i izvršavaju ovlasti u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća1a.

 

______________________

 

1a Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjava amandman 4. te je stoga direktno povezan s njim (članak 104. stavak 2. treći podstavak Poslovnika EP-a).

 

Amandman     16

Prijedlog uredbe

Članak 41. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom središnjeg sustava i komunikacijske infrastrukture terete opći proračun Europske unije.

1.  Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom središnjeg sustava i komunikacijske infrastrukture terete opći proračun Europske unije, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

Obrazloženje

Proračunom EU-a treba se koristiti poštujući opći interes.

 

Amandman    17

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.a  Kako bi se omogućila interoperabilnost između sustava Eurodac i EES, agencija eu-LISA uspostavlja sigurni komunikacijski kanal između središnjeg sustava EES-a i središnjeg sustava Eurodaca. Ta dva sustava moraju biti povezana kako bi se podaci državljana treće zemlje koji su registrirani u EES-u automatski mogli poslati Eurodacu u slučaju da prekorače rok dopuštenog boravka za više od 15 dana.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjava primjena postupaka (članak 42. stavak 2.) i poboljšanje interoperabilnosti koje se predlaže u amandmanu 5. Vidi također detaljno obrazloženje amandmana 5.

 

Amandman    18

Prijedlog uredbe

Prilog I.a (novi)

 

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Prilog I.a

 

Prakse u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju

 

Sljedeće najbolje prakse koje se temelje na radnom dokumentu službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju1a, te koje su u skladu s odredbama Povelje Europske unije o temeljnim pravima, imaju za cilj olakšavanje sustavnog uzimanja otisaka prstiju. U slučajevima kada ispitanici čiji se podaci obrađuju u Eurodacu u početku ne surađuju u pogledu postupka uzimanja otisaka prstiju treba poduzeti sve razumne i proporcionalne korake kako bi se takva suradnja osigurala. U tu svrhu i kako bi se osiguralo da se poštuje pravo Unije, države članice moraju se pridržavati pristupa navedenog u nastavku:

 

1.  Država članica obavještava ispitanike o obvezi uzimanja otisaka prstiju u skladu s pravom Unije, te im može objasniti da je u njihovu interesu da odmah i u potpunosti surađuju pri uzimanju otisaka prstiju. Posebno im se može objasniti da će, ako podnose zahtjev za azil u drugoj državi članici, u skladu s Uredbom (EU) [.../...] Europskog parlamenta i Vijeća1b (Dublinska uredba) biti moguće koristiti otiske prstiju ili druge dokaze na osnovi indicija kao temelj za izvršenje njihova transfera u državu članicu odgovornu za njihov zahtjev za azil. Država članica može također objasniti ispitanicima, ako naknadno podnesu zahtjev za azil, da će također biti obvezani dati otiske prstiju.

 

2.  Ako ispitanici koji nisu podnijeli zahtjev za azil i dalje odbijaju surađivati u pogledu uzimanja otisaka prstiju, mogu se smatrati nezakonitim migrantima i države članice mogu razmotriti, ako se ne mogu učinkovito primijeniti druge manje prisilne mjere koje su alternativa pritvoru, njihovo zadržavanje u skladu s člankom 15. Direktive br. 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1c (Direktiva o vraćanju). Sve dok ispitanici odbijaju surađivati u početnom postupku identifikacije, uključujući uzimanje otisaka prstiju, kako je propisano pravom Unije, nacionalnim pravom ili oboje, obično nije moguće zaključiti postoji li realna mogućnost njihova vraćanja te države članice mogu uzeti u obzir, ako se druge manje prisilne mjere koje su alternativa pritvoru ne mogu učinkovito primijeniti, da ih zadrže u skladu s uvjetima iz Direktive o vraćanju.

 

3.  U slučajevima kada ispitanici podnesu zahtjev za azil i odbijaju surađivati radi uzimanja otisaka prstiju, države članice mogu u obzir uzeti mogućnost zadržavanja kako bi se utvrdio ili provjerio njihov identitet ili državljanstvo, uključujući uzimanje otisaka prstiju, kako je propisano pravom Unije.

 

4.  Ako dotična država članica predviđa mogućnost ubrzanih postupaka, postupaka na granici ili u svojem nacionalnom pravnom okviru, države članice mogu obavijestiti podnositelje zahtjeva za azil da njihov zahtjev za međunarodnom zaštitom može biti predmet ubrzanog postupka, postupka na granici ili oboje ako odbiju surađivati pri uzimanju otisaka prstiju. Država članica može dodatno objasniti da posljedica rješavanja zahtjeva za azil u okviru takvog ubrzanog postupka, postupka na granici ili oboje, može biti da se nakon njihova odgovarajućeg i cjelovitog ispitivanja zaključi da su neosnovani. Takav nalaz može, ako je to predviđeno nacionalnim pravom države članice i u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom, imati za posljedicu značajno ograničavanje prava podnositelja zahtjeva na ostanak na teritoriju dok čekaju žalbeni postupak protiv odbijanja te može dovesti do toga da ih se vrati prije donošenja odluke o žalbi. Osim toga država članica može objasniti da u takvim okolnostima nalog za vraćanje može popratiti i zabrana ulaska na razini Unije u trajanju do pet godina.

 

5.  Ispitanik će biti pritvoren samo na najkraće moguće potrebno vremensko razdoblje, kako je predviđeno pravom Unije.

 

6.  Bez obzira na to je li odlučila zadržati ispitanika, država članica osigurava informacije i savjetovanje kako bi se ispitanicima objasnila njihova prava i obveze, uključujući pravo na učinkovit pravni lijek, bilo kao nezakonitih migranata ili tražitelja azila. To uključuje objašnjenje Dublinske uredbe i može uključivati upotrebu zajedničkih brošura iz [Prilozi X. do XII. Provedbene uredba Komisije (EU) br. 118/20141d]. Objašnjenje Dublinske uredbe mora sadržavati elemente koji bi mogli biti relevantni za zahtjev za azil ispitanika, kao što su pravila o spajanju obitelji.

 

7.  Ako početno savjetovanje ne uspije, država članica može razmotriti, uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti i Povelje EU-a o temeljnim pravima, da se u krajnjoj nuždi posluži prisilom. Ako država članica tako odluči, ispitanike se obavješćuje da se u svrhu uzimanja njihovih otisaka prstiju može primijeniti prisila. Ako ispitanici i dalje odbijaju surađivati, dužnosnik osposobljen u pogledu razmjerne upotrebe mjera prisile može primijeniti minimalni potrebni stupanj prisile, osiguravajući pritom poštovanje dostojanstva i fizičkog integriteta ispitanika, kako je navedeno u odobrenom postupku za uzimanje otisaka prstiju. Taj postupak sadržava jasno objašnjenje pruženo ispitanicima o koracima koje dužnosnik namjerava poduzeti kako bi ih primorao na suradnju. Dužnosnici dokazuju da nije postojala druga mogućnost osim razumne primjene prisile. Uvijek se provodi ocjena od slučaja do slučaja kako bi se utvrdilo postoji li druga mogućnost, uzimajući u obzir posebne okolnosti i ranjivost dotične osobe. Države članice mogu smatrati da nikada nije primjereno koristiti se prisilom za uzimanje otisaka prstiju od određenih ranjivih osoba, kao što su maloljetnici ili trudnice. Ako se određeni stupanj prisile koristi za ranjive osobe osigurava se da je postupak posebno prilagođen takvim osobama. Uporaba sile se uvijek evidentira i evidenciju o postupku treba zadržati koliko god je potrebno kako bi se omogućilo da dotična osoba upotrijebi pravna sredstva protiv dotičnog tijela.

 

8.  Države članice će se pobrinuti da se izbjegne dvostruko uzimanje otisaka prstiju migranata. Stoga države članice mogu u obzir uzeti mogućnost obavljanja utvrđivanja u svrhu traženja azila/Dublinske uredbe i identifikacije nezakonitih migranata u okviru nacionalnog prava za povrat i druge zakonite svrhe koje nisu u skladu sa svrhama traženja azila/Dublinske uredbe, unutar jednog akta („uno actu”), čime se ograničava opterećenje za uprave i migranate. Države članice imaju uspostavljene sustave kako bi bile u mogućnosti upotrebljavati isti skup otisaka prstiju za skladištenje u okviru svojih nacionalnih sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju i za slanje u središnji sustav Eurodaca. Prepoznavanje i uzimanje otisaka prstiju odvija se u što ranijoj fazi postupka.

 

9.  U slučajevima kada podnositelji zahtjeva oštete jagodice prstiju ili na drugi način onemoguće uzimanje otisaka prstiju, kao upotrebom ljepila, i ako postoji razumna vjerojatnost da će u kratkom vremenskom razdoblju biti moguće uzeti otiske prstiju, države članice mogu smatrati da je potrebno zadržati ih u pritvoru do trenutka kad se njihovi otisci prstiju budu mogli uzeti. Ponovni pokušaji da se ispitanicima uzmu otisci prstiju provode se u redovitim vremenskim razmacima.

 

10.  Nakon uspješnog uzimanja otisaka prstiju, ispitanici se puštaju iz pritvora, osim ako postoji poseban razlog kako je navedeno u Direktivi o vraćanju ili na temelju prava Unije o azilu o daljnjem zadržavanju.

 

_____________________

 

1a SWD(2015)150 final

 

1b Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) ( COM(2016) 0270 );

 

1c Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

 

1d Provedbena uredba Komisije (EU) br. 118/2014 оd 30. siječnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1560/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u jednoj od država članica (SL L 39, 8.2.2014., str 1.).

 

Obrazloženje

Ovim se amandmanom pojašnjavaju amandmani 6. i 7. uvođenjem radnog dokumenta službi Komisije SWD(2015) 150 final te je stoga direktno povezan s njima.

 

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Uspostava sustava Eurodac u svrhu usporedbe otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 za identifikaciju ilegalnog boravka državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva i za zahtjeve tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima Eurodaca u svrhu kaznenog progona (preinaka)

Referentni dokumenti

COM(2016)0272 – C8-0179/2016 – 2016/0132(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

LIBE

12.9.2016

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

BUDG

12.9.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Gérard Deprez

15.9.2016

Datum usvajanja

6.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

13

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Jordi Solé, Patricija Šulin, Indrek Tarand, Tiemo Wölken, Stanisław Żółtek

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Anneli Jäätteenmäki, Louis Michel, Andrey Novakov, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Inés Ayala Sender, Olle Ludvigsson, Ulrike Rodust, Birgit Sippel, Kathleen Van Brempt

 

 

 

 

[1]   Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za preseljenje i izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, COM(2016)0468 final.
[2]   SWD(2015)150 završna verzija.