Odbor za pravna pitanja

5.10.2017

MIŠLJENJE

Odbora za pravna pitanja

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama te stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

( COM(2017)0010 – C8-0009/2017 – 2017/0003(COD) )

Izvjestitelj: Pavel Svoboda

PA_Legam

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Izvjestitelj ne pozdravlja Prijedlog o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama (dalje u tekstu: Uredba o e-privatnosti).

Svi ciljevi uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta (rast, poticanje inovacija i europskog gospodarstva koje se temelji na podacima, „slobodan protok podataka” te poticanje malih i srednjih poduzeća) neće biti ispunjeni odnosno mogao bi se postići suprotan učinak. Mnogi postojeći poslovni modeli stoga više ne bi bili izvedivi.

Prijedlog je u pravnom smislu veoma nedosljedan u odnosu na Uredbu (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) i Prijedlog o europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje u tekstu: Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama) i dovodi do krajnje pravne nesigurnosti u pogledu postupanja s podacima te nelogičnih posljedica glede osobnih podataka.

Nedovoljna ambicioznost i kreativnost te zadržavanje starih struktura i uvjerenja nisu dobre pretpostavke za stvaranje uspješne digitalne budućnosti.

Što bi trebalo obuhvatiti Prijedlogom?

1) Prijedlog bi se prvenstveno trebao baviti povjerljivošću komunikacija.

2) Njime bi trebalo stvoriti jednake uvjete za sve (a) u sektoru komunikacija i (b) ostvariti usklađivanje s globalnom situacijom.

3) Prijedlog ne bi smio biti lex specialis uz Opću uredbu o zaštiti podataka nego njezina nadopuna.

4) Prijedlogom bi trebalo izbjeći dvostruke strukture (npr. u vezi s privolom na prijenos osobnih podataka trećim zemljama, sankcijama, Europskim odborom za zaštitu podataka itd.) u odnosu na Opću uredbu o zaštiti podataka. Osobni podaci trebali bi podlijegati jednom jedinstvenom pravnom režimu. S komunikacijskim podacima kao osobnim podacima ne bi ni u kojem slučaju trebalo postupati odvojeno. Isti podaci moraju podlijegati istim pravima/načelima. Članak 6. Opće uredbe o zaštiti podataka trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

5) Prijedlog bi trebao biti usmjeren na budućnost i u skladu s Europskim zakonikom o elektroničkim komunikacijama.

6) Prijedlog ne bi smio biti usredotočen na privolu. Privola danas više nije ispravno sredstvo, bolji bi pristup bio transparentnost, suverenost podataka, rješenja u vezi s izuzećem i prigovorima, nova kategorija podataka (npr. nova kategorija podataka koji podliježu pseudonimizaciji) ili barem bolja diferencijacija anonimiziranih, pseudonimiziranih i šifriranih podataka. Nadalje, ponovno bi se mogla poremetiti ravnoteža uspostavljena u Općoj uredbi o zaštiti podataka između zaštite privatnosti i novih tehnologija jer se u mnogim područjima za obradu podataka koja je dopuštena u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka ili iziskuje još stroži oblik privole ili je obrada potpuno zabranjena. To je sasvim kontraproduktivno.

Treba pozdraviti sljedeće elemente Prijedloga:

 Uredba o e-privatnosti usklađena je s tehničkom realnošću i člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

 Komisija je komunikacijske usluge OTT (eng. over-the-top – distribucija audiovizualnog i drugog sadržaja internetom) uvrstila u područje primjene.

·Komisija želi datum stupanja na snagu uskladiti s Općom uredbom o zaštiti podataka. To u poduzećima de facto nije moguće provesti, posebno ako se ostane u složenim dvostrukim strukturama.

Konkretno:

 Posebno se članak 4. temelji na Europskom zakoniku o elektroničkim komunikacijama. Zbog toga se Uredba o e-privatnosti ne može primjenjivati prije donošenja Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama. To je sistemska pogreška koju treba ispraviti.

 U Prijedlogu se ne pravi jasna razlika između sadržaja, podataka i informacija.

 Nije jasno razgraničenje između Uredbe o e-privatnosti i Opće uredbe o zaštiti podataka. Radi pravne sigurnosti trebalo bi pojasniti kad se primjenjuje jedan, a kad drugi pravni instrument kako bi odgovorni imali na raspolaganju jasan pravni režim. Stoga bi samo osobni podaci tijekom prijenosa komunikacija ulazili u područje primjene Uredbe o e-privatnosti, kako je određeno Direktivom 2002/58/EZ. U svim bi se ostalim slučajevima primjenjivala Opća uredba o zaštiti podataka. Uz to bi trebalo i pravno definirati kada završava komunikacija.

 Jasno treba razlikovati povjerljivost sadržaja komunikacija od obrade podataka (zaštita podataka) jer područje primjene e-privatnosti obuhvaća i povezane uređaje i strojeve. Međutim Prijedlog sadrži nejasnoće u pogledu definicija i područja primjene. To dovodi do nepredvidivih i nelogičnih posljedica na komunikacije među strojevima (npr. za automobilsku industriju, sektor logistike, pametne kuće). Nejasno je kada počinje prijenos komunikacija na osnovi Uredbe o e-privatnosti, a kada prijenos podataka na osnovi Opće uredbe o zaštiti podataka. Osim toga, nije jasno što bi trebala značiti privola za komunikacije među strojevima ili obrnuto.

 Prijedlogom se čak i obrada anonimiziranih podataka uvjetuje privolom, što je potpuno nelogično i tehnički nemoguće. Ovdje se koncept pseudonimizacije, koji se u Općoj uredbi o zaštiti podataka implicira, mogao dodatno razraditi.

 Isto tako nije logično zbog čega bi metapodaci (e-privatnost) morali biti bolje zaštićeni od podataka koji se odnose na zdravlje (Opća uredba o zaštiti podataka).

 Nije razumno uvesti dva sustava sankcija na isti datum.

 Treba ocijeniti jesu li potrebna odstupanja za kućne aktivnosti.

 Predloženo rješenje o kolačićima pogoduje velikim trgovačkim društvima, a ima negativne posljedice na (europska) mala i srednja poduzeća. Primjereno bi bilo upravo suprotno.

 Formulacijom članka 5. moglo bi se ugroziti postojanje elektroničke pošte.

Potrebno je poboljšati mnoge dijelove Prijedloga. Odbor za pravna pitanja stoga poziva nadležni odbor da u obzir uzme sljedeće amandmane.

AMANDMANI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) zaštićeno je temeljno pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja. Poštovanje privatnosti komunikacija bitna je dimenzija tog prava. Povjerljivošću elektroničkih komunikacija osigurava se da se informacije koje razmjenjuju stranke i vanjski elementi takve komunikacije, uključujući podatke o tome kada su informacije poslane, odakle i kome, ne otkrivaju nikome osim strankama koje sudjeluju u komunikaciji. Načelo povjerljivosti trebalo bi se primjenjivati na sadašnja i buduća sredstva komunikacije, uključujući pozive, pristup internetu, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektroničku poštu, telefonske pozive preko interneta i razmjenu osobnih poruka preko društvenih medija.	(1) Člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) zaštićeno je temeljno pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja. Poštovanje privatnosti komunikacija bitna je dimenzija tog prava. Povjerljivošću elektroničkih komunikacija osigurava se da se informacije koje razmjenjuju stranke i vanjski elementi takvih komunikacija, uključujući podatke o tome kada su informacije poslane, odakle i kome, ne otkrivaju nikome osim strankama u komunikaciji. Načelo povjerljivosti trebalo bi se primjenjivati na sadašnja i buduća sredstva komunikacije, uključujući pozive, pristup internetu, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, poruke na platformi koje razmjenjuju korisnici društvene mreže, elektroničku poštu, telefonske pozive preko interneta i razmjenu osobnih poruka preko društvenih medija.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Sadržajem elektroničkih komunikacija mogu se otkriti vrlo osjetljivi podaci o fizičkim osobama koje sudjeluju u komunikaciji, od osobnih iskustava i osjećaja do zdravstvenih stanja, seksualnih sklonosti i političkih stavova, čije bi otkrivanje moglo za posljedicu imati osobnu ili društvenu štetu, ekonomski gubitak ili sramotu. Elektroničkim komunikacijskim metapodacima mogu se isto tako otkriti vrlo osjetljive i osobne informacije. Ti metapodaci uključuju pozivane brojeve, posjećena web-mjesta, zemljopisnu lokaciju, vrijeme, datum i trajanje poziva koji je uputio pojedinac itd., čime se omogućuje donošenje preciznih zaključaka o privatnim životima osoba koje sudjeluju u elektroničkoj komunikaciji, kao što su njihovi društveni odnosi, navike i svakodnevne aktivnosti, interesi, ukusi itd.	(2) Sadržajem elektroničkih komunikacija mogu se otkriti vrlo osjetljivi podaci o fizičkim osobama koje sudjeluju u komunikaciji, od osobnih iskustava i osjećaja do zdravstvenih stanja, seksualnih sklonosti i političkih stavova, čije bi otkrivanje moglo za posljedicu imati osobnu ili društvenu štetu, ekonomski gubitak ili sramotu. Elektroničkim komunikacijskim metapodacima mogu se isto tako otkriti vrlo osjetljive i osobne informacije. Ti metapodaci uključuju pozivane brojeve, posjećena web-mjesta, zemljopisnu lokaciju, vrijeme, datum i trajanje poziva koji je uputio pojedinac itd., čime se omogućuje donošenje preciznih zaključaka o privatnim životima osoba koje sudjeluju u elektroničkoj komunikaciji, kao što su njihovi društveni odnosi, navike i svakodnevne aktivnosti, interesi, ukusi itd. Zaštita povjerljivosti komunikacija ključan je uvjet za poštovanje drugih povezanih temeljnih prava i sloboda, kao što su zaštita slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti te sloboda okupljanja, sloboda izražavanja i informiranja.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Odredbama ove Uredbe preciznije se utvrđuju i dopunjuju opća pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena Uredbom (EU) 2016/679 u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka koji se smatraju osobnim podacima. Stoga se ovom Uredbom ne smanjuje razina zaštite koju fizičke osobe uživaju na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo bi dopustiti samo u skladu s ovom Uredbom.	(5) Odredbama ove Uredbe preciznije se utvrđuju i dopunjuju opća pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena Uredbom (EU) 2016/679 u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka koji se smatraju osobnim podacima. Stoga se ovom Uredbom ne može smanjiti razina zaštite koju fizičke osobe uživaju na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Obradu elektroničkih komunikacijskih podataka trebalo bi dopustiti samo u skladu s ovom Uredbom i na temelju u njoj izričito navedene pravne osnove.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Iako su načela i glavne odredbe Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća22 i dalje općenito utemeljeni, ta Direktiva nije u potpunosti išla ukorak s razvojem tehnoloških i tržišnih okolnosti, što je dovelo do nedosljedne ili nedovoljno učinkovite zaštite privatnosti i povjerljivosti u odnosu na elektroničke komunikacije. Taj razvoj uključuje ulazak na tržište elektroničkih komunikacijskih usluga kojima se iz perspektive potrošača mogu zamijeniti tradicionalne usluge, ali one ne moraju biti u skladu s istim skupom pravila. Drugi se razvoj odnosi na nove tehnike kojima se omogućuje praćenje ponašanja krajnjih korisnika na internetu i koje nisu obuhvaćene Direktivom 2002/58/EZ. Stoga bi Direktivu 2002/58/EZ trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.	(6) Iako su načela i glavne odredbe Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća22 i dalje općenito utemeljeni, ta Direktiva nije u potpunosti išla ukorak s razvojem tehnoloških i tržišnih okolnosti, što je dovelo do nedosljedne ili nedovoljno učinkovite zaštite privatnosti i povjerljivosti u odnosu na elektroničke komunikacije putem novih medija. Taj razvoj uključuje ulazak na tržište elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući nove interpersonalne komunikacijske usluge na internetu, kao što su telefoniranje preko interneta, trenutačna razmjena poruka i elektronička pošta na internetu, kojima se iz perspektive potrošača mogu zamijeniti tradicionalne usluge, ali one ne moraju biti u skladu s istim skupom pravila. Drugi se razvoj odnosi na nove tehnike kojima se omogućuje praćenje ponašanja krajnjih korisnika na internetu i koje nisu obuhvaćene Direktivom 2002/58/EZ. Stoga bi Direktivu 2002/58/EZ trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.
__________________	__________________
22 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.)	22 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.)

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Državama članicama trebalo bi omogućiti da u okvirima ove Uredbe zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kojima dodatno utvrđuju i pojašnjavaju primjenu pravila ove Uredbe radi osiguranja učinkovite primjene i tumačenja tih pravila. Stoga bi diskrecijskim pravom koje države članice imaju u tom pogledu trebalo očuvati ravnotežu između zaštite privatnog života i osobnih podataka i slobodnog kretanja elektroničkih komunikacijskih podataka.	Briše se.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga u Uniji, bez obzira na to odvija li se obrada u Uniji. Štoviše, kako se krajnjim korisnicima u Uniji ne bi onemogućila učinkovita zaštita, ovu bi Uredbu isto tako trebalo primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se pružaju izvan Unije krajnjim korisnicima u Uniji.	(9) Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga u Uniji, bez obzira na to odvija li se obrada u Uniji. Štoviše, kako se krajnjim korisnicima u Uniji ne bi onemogućila učinkovita zaštita, ovu bi Uredbu isto tako trebalo primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se pružaju izvan Unije krajnjim korisnicima u Uniji. To bi trebao biti slučaj neovisno o tome jesu li elektroničke komunikacije povezane s plaćanjem ili nisu.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe i tehnička sredstva za njihovu isporuku razvili su se u znatnoj mjeri. Krajnji korisnici tradicionalnu govornu telefoniju, tekstualne poruke (SMS) i usluge elektroničke pošte sve više zamjenjuju funkcionalno istovjetnim internetskim uslugama kao što su govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Kako bi se osigurala učinkovita i jednaka zaštita krajnjih korisnika kada se služe funkcionalno istovjetnim uslugama, u ovoj se Uredbi upotrebljava definicija elektroničkih komunikacijskih usluga utvrđena [Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija24]. Ta definicija uključuje ne samo usluge pristupa internetu i usluge koje se u cijelosti ili djelomično sastoje od prijenosa signala, već i interpersonalne komunikacijske usluge koje mogu i ne moraju biti brojevno utemeljene, kao što su, na primjer, govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Zaštita povjerljivosti komunikacija ključna je i u pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga koje su pomoćne uz drugu uslugu; stoga bi takvu vrstu usluga koje isto tako imaju komunikacijsku funkcionalnost trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.	(11) Usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe i tehnička sredstva za njihovu isporuku razvili su se u znatnoj mjeri. Krajnji korisnici tradicionalnu govornu telefoniju, tekstualne poruke (SMS) i usluge elektroničke pošte sve više zamjenjuju funkcionalno istovjetnim internetskim uslugama kao što su govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Kako bi se osigurala učinkovita i jednaka zaštita krajnjih korisnika kada se služe funkcionalno istovjetnim uslugama, u ovoj se Uredbi upotrebljava definicija elektroničkih komunikacijskih usluga utvrđena [Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija24]. Ta definicija uključuje ne samo usluge pristupa internetu i usluge koje se u cijelosti ili djelomično sastoje od prijenosa signala, već i interpersonalne komunikacijske usluge koje mogu i ne moraju biti brojevno utemeljene, kao što su, na primjer, govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Zaštita povjerljivosti komunikacija ključna je i u pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga koje su pomoćne uz drugu uslugu, kao što su unutarnja razmjena poruka, novosti, vremenske crte i slične funkcije u internetskim uslugama u kojima se razmjenjuju poruke s drugim korisnicima u okviru ili izvan okvira te usluge, to jest javno ili privatno dostupne novosti ili vremenske crte; stoga bi takvu vrstu usluga koje isto tako imaju komunikacijsku funkcionalnost trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.
__________________	__________________
24 Prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (COM/2016/0590 final – 2016/0288 (COD) ).	24 Prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (COM/2016/0590 final – 2016/0288 (COD) ).

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Razvojem brzih i učinkovitih bežičnih tehnologija potiče se sve veća dostupnost pristupa internetu za javnost putem bežičnih mreža kojima može pristupiti svatko u javnom i polujavnom prostoru, kao što su pristupne točke smještene na različitim mjestima u gradu, u robnim kućama, trgovačkim centrima i bolnicama. Povjerljivost komunikacija koje se prenose takvim mrežama trebalo bi zaštiti ako se usluge te komunikacijske mreže pružaju nedefiniranoj skupini krajnjih korisnika. Činjenicom da bežične elektroničke komunikacijske usluge mogu biti pomoćne uz druge usluge ne bi trebalo spriječiti osiguranje zaštite povjerljivosti podataka iz komunikacija i primjenu ove Uredbe. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke u okviru kojih se upotrebljavaju elektroničke komunikacijske usluge i javne komunikacijske mreže. Suprotno tome, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na zatvorene skupine krajnjih korisnika kao što su korporativne mreže za koje je pristup ograničen na članove korporacije.	(13) Razvojem brzih i učinkovitih bežičnih tehnologija potiče se sve veća dostupnost pristupa internetu za javnost putem bežičnih mreža kojima može pristupiti svatko u javnom i polujavnom prostoru, kao što su pristupne točke smještene na različitim mjestima u gradu, u robnim kućama, trgovačkim centrima, zračnim lukama, hotelima, hostelima, bolnicama i drugim sličnim internetskim pristupnim točkama. Povjerljivost komunikacija koje se prenose takvim mrežama trebalo bi na odgovarajući način zaštititi ako se usluge te komunikacijske mreže pružaju nedefiniranoj skupini krajnjih korisnika. Činjenicom da bežične elektroničke komunikacijske usluge mogu biti pomoćne uz druge usluge ne bi trebalo spriječiti osiguranje zaštite povjerljivosti podataka iz komunikacija i primjenu ove Uredbe. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke u okviru kojih se upotrebljavaju elektroničke komunikacijske usluge i javne komunikacijske mreže. Suprotno tome, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na zatvorene skupine krajnjih korisnika kao što su korporativne mreže za koje je pristup ograničen na članove korporacije.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi definirati dovoljno široko i tehnološki neutralno kako bi se obuhvatile sve informacije o sadržaju koji se prenosi ili razmjenjuje (sadržaj elektroničkih komunikacija) i informacije o krajnjem korisniku elektroničkih komunikacijskih usluga koje se obrađuju u svrhu prijenosa, distribucije ili omogućavanja razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke za praćenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, zemljopisnu lokaciju te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije. Prenose li se takvi signali i povezani podaci žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sredstvom, uključujući satelitske mreže, kabelske mreže, nepokretne (s prespajanjem kanala i prespajanjem paketa podataka, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te elektroenergetske kabelske sustave, podatke povezane s takvim signalima trebalo bi smatrati elektroničkim komunikacijskim metapodacima i stoga bi oni trebali podlijegati ovoj Uredbi. Elektronički komunikacijski metapodaci mogu uključivati informacije koje su dio pretplate na uslugu kada se takve informacije obrađuju u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija.	(14) Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi definirati dovoljno široko i tehnološki neutralno kako bi se obuhvatile sve informacije o sadržaju koji se prenosi ili razmjenjuje (sadržaj elektroničkih komunikacija) i informacije o krajnjem korisniku elektroničkih komunikacijskih usluga koje se obrađuju u svrhu prijenosa, distribucije ili omogućavanja razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke za praćenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, zemljopisnu lokaciju te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije. Također bi u njih trebalo uključiti podatke o lokaciji, kao što je primjerice stvarna ili pretpostavljena lokacija terminalne opreme, lokacija terminalne opreme s koje ili prema kojoj je upućen poziv ili uspostavljena internetska veza, ili bežična pristupna točka na koju je uređaj spojen, kao i podatke potrebne za identifikaciju terminalne opreme krajnjih korisnika. Prenose li se takvi signali i povezani podaci žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sredstvom, uključujući satelitske mreže, kabelske mreže, nepokretne (s prespajanjem kanala i prespajanjem paketa podataka, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te elektroenergetske kabelske sustave, podatke povezane s takvim signalima trebalo bi smatrati elektroničkim komunikacijskim metapodacima i stoga bi oni trebali podlijegati ovoj Uredbi. Elektronički komunikacijski metapodaci mogu uključivati informacije koje su dio pretplate na uslugu kada se takve informacije obrađuju u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(14.a) Podaci o lokaciji opreme trebali bi uključivati podatke prenesene ili pohranjene na terminalnoj opremi koje generiraju akcelerometri, barometri, kompasi, satelitski sustavi za pozicioniranje ili slični senzori ili uređaji.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi tretirati kao povjerljive. To znači da bi trebalo zabraniti svako zadiranje u prijenos elektroničkih komunikacijskih podataka, bez obzira je li to ljudskom intervencijom ili automatiziranom obradom koju provode strojevi, bez privole svih stranaka u komunikaciji. Zabranu presretanja podataka o komunikacijama trebalo bi primjenjivati tijekom njihova prijenosa, odnosno dok predviđeni primatelj ne primi sadržaj elektroničke komunikacije. Do presretanja elektroničkih komunikacijskih podataka može doći, na primjer, kada netko tko nije stranka u komunikaciji sluša pozive, čita, pregledava ili pohranjuje sadržaj elektroničkih komunikacija ili povezane metapodatke u svrhe koje nisu razmjena komunikacija. Do presretanja dolazi i ako treće strane bez privole dotičnog krajnjeg korisnika prate posjećena web-mjesta, vrijeme posjeta, interakciju s drugima itd. S razvojem tehnologije povećava se i broj tehničkih načina za uključivanje u presretanje. Takvi načini mogu se kretati od instalacije opreme za prikupljanje podataka iz terminalne opreme na ciljanim područjima, kao što su uređaji za presretanje međunarodne oznake pokretnog pretplatnika (IMSI) (IMSI catcher), do programa i tehnika kojima se, na primjer, prikriveno prate navike pregledavanja u svrhu stvaranja profila korisnika. Drugi primjeri presretanja uključuju prikupljanje podataka o stvarnoj poruci ili podataka o sadržaju iz nešifriranih bežičnih mreža i usmjernika, uključujući navike pregledavanja bez privole krajnjih korisnika.	(15) Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi tretirati kao povjerljive. To znači da bi trebalo zabraniti svako zadiranje u prijenos elektroničkih komunikacijskih podataka, bez obzira je li to ljudskom intervencijom ili automatiziranom obradom koju provode strojevi, bez privole svih stranaka u komunikaciji. Zabranu presretanja podataka o komunikacijama trebalo bi primjenjivati i tijekom njihova prijenosa, odnosno dok predviđeni primatelj ne primi sadržaj elektroničke komunikacije, te prilikom pohranjivanja. Do presretanja elektroničkih komunikacijskih podataka može doći, na primjer, kada netko tko nije stranka u komunikaciji sluša pozive, čita, pregledava ili pohranjuje sadržaj elektroničkih komunikacija ili povezane metapodatke u svrhe koje nisu razmjena komunikacija. Do presretanja dolazi i ako treće strane bez privole dotičnog krajnjeg korisnika prate posjećena web-mjesta, vrijeme posjeta, interakciju s drugima itd. S razvojem tehnologije povećava se i broj tehničkih načina za uključivanje u presretanje. Takvi načini mogu se kretati od instalacije opreme za prikupljanje podataka iz terminalne opreme na ciljanim područjima, kao što su uređaji za presretanje međunarodne oznake pokretnog pretplatnika (IMSI) (IMSI catcher), do programa i tehnika kojima se, na primjer, prikriveno prate navike pregledavanja u svrhu stvaranja profila korisnika. Drugi primjeri presretanja uključuju prikupljanje podataka o stvarnoj poruci ili podataka o sadržaju iz nešifriranih bežičnih mreža i usmjernika, ubrizgavanje oglasa ili drugih sadržaja te analizu podataka o prometu korisnika, uključujući navike pregledavanja bez privole korisnika.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Cilj zabrane pohrane komunikacija nije zabrana svake automatske, privremene ili prijelazne pohrane tih informacija ako je to samo u svrhu provedbe prijenosa u elektroničkoj komunikacijskoj mreži. Ne bi trebalo zabraniti ni obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako bi se osigurali sigurnost i kontinuitet elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući provjeru sigurnosnih prijetnji kao što su prisutnost zlonamjernog softvera ili obradu metapodataka radi osiguravanja potrebnih zahtjeva za kvalitetu usluge, kao što su latencija, varijacije kašnjenja itd.	(16) Cilj zabrane pohrane komunikacija nije zabrana svake automatske, privremene ili prijelazne pohrane tih informacija ako je to samo u svrhu provedbe prijenosa u elektroničkoj komunikacijskoj mreži. Ne bi trebalo zabraniti ni obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako bi se osigurali sigurnost i kontinuitet elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući provjeru sigurnosnih prijetnji kao što su prisutnost zlonamjernog softvera ili obradu metapodataka radi osiguravanja potrebnih zahtjeva za kvalitetu usluge, kao što su latencija, varijacije kašnjenja itd. Ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih podataka, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka može biti korisna za poduzeća, potrošače i društvo u cjelini. U odnosu na Direktivu 2002/58/EZ ovom se Uredbom za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga proširuju mogućnosti obrade elektroničkih komunikacijskij metapodataka na temelju privole krajnjih korisnika. Međutim, krajnji korisnici pridaju veliku važnost povjerljivosti svojih komunikacija, uključujući aktivnosti na internetu, i tome da žele kontrolirati uporabu elektroničkih komunikacijskih podataka u svrhe koje nisu prijenos komunikacije. Stoga bi ovom Uredbom od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo zahtijevati da pribave privolu krajnjih korisnika za obradu elektroničkih komunikacijskih metapodataka, koji bi trebali uključivati podatke o mjestu na kojem se nalazi uređaj, a nastali su za potrebe odobravanja i održavanja prostupa uslugama i povezanosti s njima. Podatke o lokaciji koji nisu generirani u kontekstu pružanja usluga elektroničkih komunikacija ne bi trebalo smatrati metapodacima. Primjeri komercijalne uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka od strane pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga mogu uključivati toplinske mape, grafičke prikaze podataka uz primjenu boja kojima se označava prisutnost pojedinaca (heatmap). Za prikaz kretanja prometa u određenim smjerovima tijekom određenog razdoblja potreban je identifikator za povezivanje položaja pojedinaca u određenim vremenskim intervalima. Taj bi identifikator nedostajao ako bi se upotrebljavali anonimni podaci i ne bi bilo moguće prikazati takvo kretanje. Od takve bi uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka korist mogli imati, na primjer, tijela javne vlasti i javni prijevoznici kako bi utvrdili gdje razviti novu infrastrukturu na temelju uporabe postojeće infrastrukture i pritiska na nju. Ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, posebno uz primjenu novih tehnologija te uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.	(17) Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka može biti korisna za poduzeća, potrošače i društvo u cjelini. U odnosu na Direktivu 2002/58/EZ ovom se Uredbom za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga proširuju mogućnosti obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka na temelju privole krajnjih korisnika. Međutim, krajnji korisnici pridaju veliku važnost povjerljivosti svojih komunikacija, uključujući aktivnosti na internetu, i tome da žele kontrolirati uporabu elektroničkih komunikacijskih podataka u svrhe koje nisu prijenos komunikacije. Stoga bi ovom Uredbom od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo zahtijevati da pribave privolu krajnjih korisnika za obradu elektroničkih komunikacijskih metapodataka, koji bi trebali uključivati podatke o mjestu na kojem se nalazi uređaj, a nastali su za potrebe odobravanja i održavanja prostupa uslugama i povezanosti s njima. Podatke o lokaciji koji nisu generirani u kontekstu pružanja usluga elektroničkih komunikacija ne bi trebalo smatrati metapodacima. Primjeri komercijalne uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka od strane pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga mogu uključivati toplinske mape, grafičke prikaze podataka uz primjenu boja kojima se označava prisutnost pojedinaca (heatmap). To bi se trebalo izvršiti u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 2016/679. Za prikaz kretanja prometa u određenim smjerovima tijekom određenog razdoblja može biti potreban identifikator za povezivanje položaja pojedinaca u određenim vremenskim intervalima. Prilikom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Terminalna oprema krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih mreža i sve informacije o uporabi takve terminalne opreme, neovisno o tome jesu li pohranjene na takvoj opremi ili ih ona odašilje, jesu li zatražene ili obrađene kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem ili mrežnom opremom, dio su privatnog područja krajnjih korisnika koje zahtijeva zaštitu u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na to da takva oprema sadržava ili obrađuje informacije kojima se mogu otkriti pojedinosti o emocionalnom, političkom i društvenom životu pojedinca, uključujući sadržaj komunikacija, slike, lokaciju pojedinca pristupom postavkama GPS-a na uređaju, popise kontakata i ostale informacije koje su već pohranjene na uređaju, informacije povezane s takvom opremom zahtijevaju jaču zaštitu privatnosti. Nadalje, takozvani špijunski softver, web-prisluškivači, skriveni identifikatori, kolačići za praćenje i ostali slični alati za neželjeno praćenje mogu ući u terminalnu opremu krajnjeg korisnika bez njegova znanja u cilju dobivanja pristupa informacijama, pohranjivanja skrivenih informacija ili ulaženja u trag aktivnostima. Informacije povezane s uređajem krajnjeg korisnika mogu se prikupljati i daljinski u svrhu identifikacije i praćenja primjenom tehnika kao što je „device fingerprinting” (prikupljanje informacija o uređaju u svrhu njegove identifikacije i praćenja), često bez znanja krajnjeg korisnika, čime se može ozbiljno zadrijeti u privatnost tih krajnjih korisnika. Tehnike za prikriveno praćenje postupaka krajnjih korisnika, na primjer praćenjem njihovih aktivnosti na internetu ili lokacije njihove terminalne opreme, ili za narušavanje rada terminalne opreme krajnjih korisnika ozbiljna su prijetnja privatnosti krajnjih korisnika. Stoga bi svako takvo zadiranje u terminalnu opremu krajnjeg korisnika trebalo dopustiti samo uz privolu krajnjeg korisnika te u posebne i transparentne svrhe.	(20) Terminalna oprema krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih mreža i sve informacije o uporabi takve terminalne opreme, neovisno o tome jesu li pohranjene na takvoj opremi ili ih ona odašilje, jesu li zatražene ili obrađene kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem ili mrežnom opremom, dio su privatnog područja krajnjih korisnika koje zahtijeva zaštitu u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na to da takva oprema sadržava ili obrađuje informacije kojima se mogu otkriti pojedinosti o emocionalnom, političkom i društvenom životu pojedinca, uključujući sadržaj komunikacija, slike, lokaciju pojedinca pristupom postavkama GPS-a na uređaju, popise kontakata i ostale informacije koje su već pohranjene na uređaju, informacije povezane s takvom opremom zahtijevaju jaču zaštitu privatnosti. Nadalje, takozvani špijunski softver, web-prisluškivači, skriveni identifikatori, kolačići za praćenje i ostali slični alati za neželjeno praćenje mogu ući u terminalnu opremu krajnjeg korisnika bez njegova znanja u cilju dobivanja pristupa informacijama, pohranjivanja skrivenih informacija ili ulaženja u trag aktivnostima, odnosno poticanja određenih tehničkih operacija ili zadaća, često bez znanja korisnika. Informacije povezane s uređajem krajnjeg korisnika mogu se prikupljati i daljinski u svrhu identifikacije i praćenja primjenom tehnika kao što je „device fingerprinting” (prikupljanje informacija o uređaju u svrhu njegove identifikacije i praćenja), često bez znanja krajnjeg korisnika, čime se može ozbiljno zadrijeti u privatnost tih krajnjih korisnika. Tehnike za prikriveno praćenje postupaka krajnjih korisnika, na primjer praćenjem njihovih aktivnosti na internetu ili lokacije njihove terminalne opreme, ili za narušavanje rada terminalne opreme krajnjih korisnika ozbiljna su prijetnja privatnosti krajnjih korisnika. Potrebno je osigurati visoku i jednaku razinu zaštite privatnog područja korisnika u odnosu na privatnost i povjerljivost sadržaja terminalne opreme korisnika, funkcioniranje i upotrebu. Stoga bi svako takvo zadiranje u terminalnu opremu krajnjeg korisnika trebalo dopustiti samo uz privolu krajnjeg korisnika te u posebne, ograničene i transparentne svrhe.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(21) Izuzeća od obveze pribavljanja privole za uporabu kapaciteta terminalne opreme za obradu ili pohranu ili za pristup informacijama pohranjenima na terminalnoj opremi trebalo bi ograničiti na situacije koje ne uključuju nikakvo ili uključuju samo vrlo ograničeno narušavanje privatnosti. Na primjer, privolu ne bi trebalo tražiti za odobrenje tehničke pohrane ili nužno potrebnog ili proporcionalnog pristupa u legitimnu svrhu omogućavanja uporabe posebne usluge koju je izričito zatražio krajnji korisnik. To može uključivati pohranu kolačića u trajanju pojedinačne uspostavljene sesije na web-mjestu radi praćenja ulaznih informacija krajnjeg korisnika kada popunjava internetske obrasce od više stranica. Kolačići mogu biti legitiman i koristan alat, na primjer, za mjerenje internetskog prometa prema web-mjestu. Ako pružatelji usluga informacijskog društva poduzmu provjeru konfiguracije kako bi pružili uslugu u skladu s postavkama krajnjeg korisnika i samo zabilježe činjenicu da uređaj krajnjeg korisnika ne može primiti sadržaj koji je zatražio krajnji korisnik, to ne bi trebalo predstavljati pristup takvom uređaju ili uporabu kapaciteta uređaja za obradu.	(21) Izuzeća od obveze pribavljanja privole za uporabu kapaciteta terminalne opreme za obradu ili pohranu ili za pristup informacijama pohranjenima na terminalnoj opremi trebalo bi ograničiti na situacije koje ne uključuju nikakvo ili uključuju samo vrlo ograničeno narušavanje privatnosti. Na primjer, privolu ne bi trebalo tražiti za odobrenje tehničke pohrane ili nužno potrebnog ili proporcionalnog pristupa u legitimnu svrhu omogućavanja uporabe posebne usluge koju je izričito zatražio krajnji korisnik. To može uključivati pohranu kolačića u trajanju pojedinačne uspostavljene sesije na web-mjestu radi praćenja ulaznih informacija krajnjeg korisnika kada popunjava internetske obrasce od više stranica. Kolačići mogu biti legitiman i koristan alat, na primjer, za mjerenje internetskog prometa prema web-mjestu od strane osobe ili pravne osobe zadužene za internetsku stranicu („analitika prve strane”).

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.a (nova)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(21.a) Podaci o lokaciji opreme mogu dati veoma detaljan i intruzivan uvid u privatni život pojedinca ili poslovanje i aktivnosti organizacije. Obrada podataka o lokaciji iz bilo kojeg izvora, bilo elektroničkih komunikacijskih metapodataka ili podataka o lokaciji opreme trebala bi se provoditi na osnovi jasnih pravila.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(22) Metode koje se primjenjuju za pružanje informacija i pribavljanje privole krajnjeg korisnika trebale bi biti što pristupačnije. S obzirom na sveprisutnu uporabu kolačića za praćenje i ostalih tehnika praćenja, od krajnjih se korisnika sve češće traži da daju privolu za pohranu takvih kolačića za praćenje na svoju terminalnu opremu. Stoga su krajnji korisnici prezasićeni zahtjevima za davanje privole. Taj se problem može riješiti uporabom tehničkih sredstava za davanje privole, na primjer transparentnim i pristupačnim postavkama. Stoga bi se ovom Uredbom trebala predvidjeti mogućnost izražavanja privole odabirom odgovarajućih postavki preglednika ili druge aplikacije. Odluke krajnjih korisnika u pogledu prilagodbe općih postavki privatnosti preglednika ili druge aplikacije trebale bi biti obvezujuće za sve treće strane i izvršive u pogledu svih trećih strana. Web-preglednici vrsta su softverske aplikacije za pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Druge vrste aplikacija, kao što su one kojima se omogućuju pozivi i razmjena poruka ili pružaju informacije o smjeru puta, imaju iste mogućnosti. Web-preglednici u velikoj mjeri posreduju u onome što se događa između krajnjeg korisnika i web-mjesta. Iz te su perspektive oni u povlaštenom položaju u kojem imaju aktivnu ulogu pomažući krajnjem korisniku u kontroli protoka informacija prema terminalnoj opremi i od nje. Web-preglednici mogu se posebno upotrebljavati kao filtri mreže s pomoću kojih se krajnjim korisnicima pomaže da spriječe pristup informacijama iz svoje terminalne opreme (na primjer pametnog telefona, tablet računala ili računala) ili pohranu takvih informacija.	(22) Metode koje se primjenjuju za pružanje informacija i pribavljanje privole krajnjeg korisnika trebale bi biti što pristupačnije. S obzirom na sveprisutnu uporabu kolačića za praćenje i ostalih tehnika praćenja, od krajnjih se korisnika sve češće traži da daju privolu za pohranu takvih kolačića za praćenje na svoju terminalnu opremu. Stoga su krajnji korisnici prezasićeni zahtjevima za davanje privole. Taj se problem može riješiti uporabom tehničkih sredstava za davanje privole, na primjer transparentnim i pristupačnim postavkama. Stoga bi se ovom Uredbom trebala spriječiti uporaba obveznog prihvaćanja kolačića („cookie walls”) i obavijesti o kolačićima („cookie banners”) koji ne pomažu korisnicima da zadrže kontrolu nad svojim osobnim informacijama i privatnosti ili da se informiraju o svojim pravima. Ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti mogućnost davanja privole odabirom tehničkih postavki npr. korištenjem odgovarajućih postavki preglednika ili druge aplikacije. Te bi postavke trebale uključivati odluke u vezi s pohranom informacija na terminalnoj opremi korisnika kao i signal koji je poslao preglednik ili druga aplikacija s naznakom o postavkama korisnika na uvid drugim stranama. Odluke korisnika u pogledu prilagodbe općih postavki privatnosti preglednika ili druge aplikacije trebale bi biti obvezujuće za sve treće strane i izvršive u pogledu svih trećih strana. Web-preglednici vrsta su softverske aplikacije za pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Druge vrste aplikacija, kao što su one kojima se omogućuju pozivi i razmjena poruka ili pružaju informacije o smjeru puta, imaju iste mogućnosti. Web-preglednici u velikoj mjeri posreduju u onome što se događa između krajnjeg korisnika i web-mjesta. Iz te su perspektive oni u povlaštenom položaju u kojem imaju aktivnu ulogu pomažući korisniku u kontroli protoka informacija prema terminalnoj opremi i od nje. Konkretnije, web-preglednici, aplikacije ili mobilni operativni sustavi mogu se koristiti za izvršavanje odabira krajnjeg korisnika, čime krajnjim korisnicima pomažu da spriječe pristup informacijama iz svoje terminalne opreme (na primjer pametnog telefona, tablet računala ili računala) ili pohranu takvih informacija.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Načela tehničke i integrirane zaštite podataka kodificirana su na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2016/679. Trenutačno je u većini preglednika prema zadanim postavkama odabrana opcija „Prihvati sve kolačiće”. Stoga bi pružatelji softvera za pronalaženje i prikaz informacija na internetu trebali biti obvezni konfigurirati softver tako da nudi mogućnost da se trećim stranama onemogući pohranjivanje informacija na terminalnoj opremi; to se često prikazuje kao postavka „Odbij kolačiće treće strane”. Krajnjim bi korisnicima trebalo ponuditi skup opcija za postavke privatnosti u rasponu od viših (na primjer „Nikada ne prihvaćaj kolačiće”) do nižih (na primjer „Uvijek prihvati kolačiće”) i srednjih (na primjer „Odbij kolačiće treće strane” ili „Prihvati samo kolačiće prve strane”). Takve bi postavke privatnosti trebalo prikazati na lako vidljiv i razumljiv način.	(23) Načela tehničke i integrirane zaštite podataka kodificirana su na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2016/679. Trenutačno je u većini preglednika prema zadanim postavkama odabrana opcija „Prihvati sve kolačiće”. Stoga bi pružatelji softvera za pronalaženje i prikaz informacija na internetu trebali biti obvezni konfigurirati softver tako da nudi mogućnost da se drugim stranama prema zadanim postavkama onemogući praćenje na različitim domenama i pohranjivanje informacija na terminalnoj opremi; to se često prikazuje kao postavka „Odbij programe za praćenje i kolačiće treće strane”. Korisnicima bi trebalo ponuditi, prema zadanim postavkama, niz opcija za postavke privatnosti, počevši od visoke razine (na primjer, „nikad ne prihvaćaj programe za praćenje i kolačiće”) preko niske (na primjer, „uvijek prihvati programe za praćenje i kolačiće”) i srednje razine (na primjer, „odbaci sve programe za praćenje i kolačiće koji nisu neophodni za pružanje usluge koju je korisnik izričito zatražio” ili „onemogući praćenje na različitim domenama”). Te mogućnosti mogu biti i preciznije. Postavke privatnosti također bi trebale uključivati opcije kojima se korisniku omogućuje da, na primjer, odluči mogu li se softveri poput Flasha, JavaScripta ili sličnih izvršavati, može li internetska stranica prikupljati geolokacijske podatke korisnika ili pristupati određenom hardveru kao što su kamera ili mikrofon. Takve bi postavke privatnosti trebalo prikazati na lako vidljiv, objektivan i razumljiv način.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(24) Kako bi web-preglednici mogli pribaviti privolu krajnjih korisnika u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, na primjer za pohranu kolačića treće strane za praćenje, oni bi, među ostalim, od krajnjeg korisnika terminalne opreme trebali zatražiti da jasnom potvrdnom radnjom da dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak za pohranu takvih kolačića na terminalnu opremu i pristup tim kolačićima iz terminalne opreme. Radnja se može smatrati potvrdnom ako se, na primjer, od krajnjih korisnika zahtijeva da aktivno odaberu postavku „Prihvati kolačiće treće strane” kako bi potvrdili svoj pristanak i ako su im dane informacije potrebne za odabir. U tu je svrhu potrebno od pružatelja softvera za pristup internetu zahtijevati da u trenutku instalacije obavijeste krajnje korisnike o različitim mogućnostima odabira postavki privatnosti i da od njih zatraže da odaberu postavke. Pruženim informacijama krajnje korisnike ne bi trebalo odvratiti od odabira viših postavki privatnosti te bi one trebale uključivati relevantne informacije o rizicima povezanima s omogućivanjem pohrane kolačića treće strane na računalu, uključujući izradu dugoročne evidencije o povijesti pregledavanja pojedinaca i uporabu te evidencije za slanje ciljanog oglašavanja. Potiče se da se na web-preglednicima krajnjim korisnicima osiguraju jednostavni načini promjene postavki privatnosti u bilo kojem trenutku tijekom uporabe i omogući korisniku da stvori izuzeća za određena web-mjesta ili popis dopuštenih web-mjesta ili da utvrdi za koja su web-mjesta uvijek odnosno za koja web-mjesta nikad nisu dopušteni kolačići (trećih) strana.	Briše se.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(25) Za pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama potrebna je redovita emisija određenih podatkovnih paketa kako bi se otkrila ili zadržala veza s mrežom ili drugim uređajima u mreži. Nadalje, uređaji moraju imati jedinstvenu adresu koja im je dodijeljena za utvrđivanje njihova identiteta u toj mreži. Slično tome, standardni bežični telefoni i mobiteli emitiraju aktivne signale koji sadržavaju jedinstvene identifikatore, kao što su adresa MAC, međunarodni identifikator mobilnog uređaja („IMEI”), međunarodni identifikator mobilnoga pretplatnika („IMSI”) itd. Pojedinačna bežična bazna stanica (odnosno odašiljač i prijamnik), kao što je bežična pristupna točka, ima određeni raspon unutar kojeg se mogu prikupljati takve informacije. Pojavili su se pružatelji usluga koji nude usluge praćenja na temelju pregledavanja informacija povezanih s opremom s različitim funkcionalnostima, uključujući brojanje ljudi, pružanje podataka o broju ljudi koji čekaju u redu, provjeru broja ljudi na određenom području itd. Te se informacije mogu upotrebljavati u još intruzivnije svrhe, kao što je slanje komercijalnih poruka krajnjim korisnicima s personaliziranim ponudama, primjerice kada ulaze u trgovine. Iako neke od tih funkcionalnosti ne podrazumijevaju visoke rizike za privatnost, druge podrazumijevaju, na primjer one koje uključuju praćenje pojedinaca tijekom vremena, uključujući višestruke posjete određenim lokacijama. Pružatelji koji provode takve prakse trebali bi na rubu područja pokrivenosti istaknuti obavijesti kojima krajnje korisnike prije ulaska na definirano područje informiraju o upotrebi tehnologije unutar zadanog opsega, o svrsi praćenja, osobi odgovornoj za praćenje i postojanju bilo koje mjere koju krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio ili zaustavio prikupljanje. Ako se prikupljaju osobni podaci, trebalo bi osigurati dodatne informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679.	(25) Za pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama potrebna je redovita emisija određenih podatkovnih paketa kako bi se otkrila ili zadržala veza s mrežom ili drugim uređajima u mreži. Nadalje, uređaji moraju imati jedinstvenu adresu koja im je dodijeljena za utvrđivanje njihova identiteta u toj mreži. Slično tome, standardni bežični telefoni i mobiteli emitiraju aktivne signale koji sadržavaju jedinstvene identifikatore, kao što su adresa MAC, međunarodni identifikator mobilnog uređaja („IMEI”), međunarodni identifikator mobilnoga pretplatnika („IMSI”) itd. Pojedinačna bežična bazna stanica (odnosno odašiljač i prijamnik), kao što je bežična pristupna točka, ima određeni raspon unutar kojeg se mogu prikupljati takve informacije. Pojavili su se pružatelji usluga koji nude usluge praćenja na temelju pregledavanja informacija povezanih s opremom s različitim funkcionalnostima, uključujući brojanje ljudi, pružanje podataka o broju ljudi koji čekaju u redu, provjeru broja ljudi na određenom području itd. Te se informacije mogu upotrebljavati u još intruzivnije svrhe, kao što je slanje komercijalnih poruka krajnjim korisnicima s personaliziranim ponudama, primjerice kada ulaze u trgovine. Iako neke od tih funkcionalnosti ne podrazumijevaju visoke rizike za privatnost, druge podrazumijevaju, na primjer one koje uključuju praćenje pojedinaca tijekom vremena, uključujući višestruke posjete određenim lokacijama. Pružatelji koji provode takve prakse trebali bi na rubu područja pokrivenosti istaknuti obavijesti kojima krajnje korisnike prije ulaska na definirano područje informiraju o upotrebi tehnologije unutar zadanog opsega, o svrsi praćenja, osobi odgovornoj za praćenje i postojanju bilo koje mjere koju krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio ili zaustavio prikupljanje. Ako se prikupljaju osobni podaci, trebalo bi osigurati dodatne informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679. Osim toga, takvi bi pružatelji trebali ili dobiti pristanak krajnjeg korisnika ili odmah anonimizirati podatke uz ograničavanje svrhe isključivo na statističko brojanje u okviru ograničenog vremena i prostora, kao i osiguravanje učinkovite mogućnosti nesudjelovanja.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(26) Ako je obrada podataka elektroničkih komunikacija koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, njome bi se trebala predvidjeti mogućnost da Unija ili države članice pod posebnim uvjetima zakonom ograniče određene obveze i prava ako je takvo ograničenje nužna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu posebnih javnih interesa, uključujući nacionalnu sigurnost, obranu i javnu sigurnost te prevenciju, istrage, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, među ostalim i prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti, ili drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, posebno važnoga gospodarskog ili financijskog interesa Unije ili države članice, ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulativne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese. Stoga ova Uredba ne bi trebala utjecati na sposobnost država članica da provode zakonito presretanje elektroničkih komunikacija ili poduzimaju druge mjere ako je to nužno i proporcionalno za zaštitu prethodno navedenih javnih interesa, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako ih tumače Sud Europske unije i Europski sud za ljudska prava. Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebali bi osigurati odgovarajuće postupke za olakšavanje legitimnih zahtjeva nadležnih tijela, uzimajući u obzir, ako je to relevantno, ulogu predstavnika imenovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3.	(26) Ako je obrada podataka elektroničkih komunikacija koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, njome bi se trebala predvidjeti mogućnost da Unija ili države članice pod posebnim uvjetima zakonom ograniče određene obveze i prava ako je takvo ograničenje nužna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu posebnih javnih interesa, uključujući nacionalnu sigurnost (tj. državnu sigurnost), obranu i javnu sigurnost te prevenciju, istrage, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, među ostalim i prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti, ili drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, posebno važnoga gospodarskog ili financijskog interesa Unije ili države članice, ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulativne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese. Stoga ova Uredba ne bi trebala utjecati na sposobnost država članica da provode zakonito presretanje elektroničkih komunikacija ili poduzimaju druge mjere ako je to nužno i proporcionalno za zaštitu prethodno navedenih javnih interesa, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako ih tumače Sud Europske unije i Europski sud za ljudska prava. Šifriranje i druge sigurnosne mjere ključni su za osiguravanje povjerljivosti i cjelovitosti elektroničkih komunikacija i sigurnosti i cjelovitosti elektroničke komunikacijske infrastrukture u cjelini. Mjere država članica ne bi trebale obuhvaćati nikakve obveze pružatelju elektroničke komunikacijske mreže ili usluge koje bi za posljedicu imale slabljenje sigurnosti i šifriranja njihovih mreža i usluga. Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebali bi osigurati odgovarajuće postupke za olakšavanje legitimnih zahtjeva nadležnih tijela, uzimajući u obzir, ako je to relevantno, ulogu predstavnika imenovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 32.a (nova)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(32.a) Komunikacija usmjerena prema izabranim predstavnicima ili javnim tijelima o pitanjima javne politike, zakonodavstva ili drugih aktivnosti demokratskih institucija ne bi se trebala smatrati izravnim marketingom za potrebe ove Uredbe.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(33) Trebalo bi osigurati mjere za zaštitu krajnjih korisnika od nezatraženih komunikacija u svrhe izravnog marketinga kojima se zadire u privatni život krajnjih korisnika. Stupanj narušavanja privatnosti i uznemiravanja smatra se relativno sličnim neovisno o širokom rasponu tehnologija i kanala koji se upotrebljavaju za provedbu tih elektroničkih komunikacija, neovisno o tome upotrebljavaju li se automatizirani sustavi pozivanja i komunikacijski sustavi, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektronička pošta, SMS, MMS, Bluetooth itd. Stoga je opravdano zahtijevati da se privola krajnjeg korisnika pribavi prije nego što se krajnjim korisnicima pošalju komercijalne elektroničke komunikacije u svrhe izravnog marketinga kako bi se pojedinci učinkovito zaštitili od narušavanja njihova privatnog života, kao i legitiman interes pravnih osoba. Pravna sigurnost i potreba da pravila o zaštiti od nezatraženih elektroničkih komunikacija budu održiva u budućnosti opravdavaju potrebu za utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila koja se ne razlikuju ovisno o tehnologiji korištenoj za slanje tih nezatraženih komunikacija, pri čemu bi se svim građanima u Uniji trebala zajamčiti istovjetna razina zaštite. Međutim, razumno je dopustiti da se podaci o elektroničkoj pošti upotrebljavaju u kontekstu postojećeg odnosa s potrošačima za ponudu sličnih proizvoda ili usluga. Tu bi mogućnost trebalo primjenjivati samo na isto poduzeće koje je elektroničke kontaktne podatke pribavilo u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.	(33) Trebalo bi osigurati mjere za zaštitu krajnjih korisnika od nezatraženih komunikacija u svrhe izravnog marketinga kojima se zadire u privatni život krajnjih korisnika. Stupanj narušavanja privatnosti i uznemiravanja smatra se relativno sličnim neovisno o širokom rasponu tehnologija i kanala koji se upotrebljavaju za provedbu tih elektroničkih komunikacija, neovisno o tome upotrebljavaju li se automatizirani sustavi pozivanja i komunikacijski sustavi, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektronička pošta, SMS, MMS, Bluetooth itd. Stoga je opravdano zahtijevati da se privola krajnjeg korisnika pribavi prije nego što se krajnjim korisnicima pošalju komercijalne elektroničke komunikacije u svrhe izravnog marketinga kako bi se pojedinci učinkovito zaštitili od narušavanja njihova privatnog života, kao i legitiman interes pravnih osoba. Pravna sigurnost i potreba da pravila o zaštiti od nezatraženih elektroničkih komunikacija budu održiva u budućnosti opravdavaju potrebu za utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila koja se ne razlikuju ovisno o tehnologiji korištenoj za slanje tih nezatraženih komunikacija, pri čemu bi se svim građanima u Uniji trebala zajamčiti istovjetna razina zaštite. Međutim, razumno je dopustiti da se podaci o elektroničkoj pošti upotrebljavaju u kontekstu postojećeg odnosa s potrošačima za ponudu sličnih proizvoda ili usluga. Tu bi mogućnost trebalo primjenjivati samo na isto poduzeće koje je elektroničke kontaktne podatke pribavilo u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i samo tijekom ograničenog vremenskog razdoblja.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(35) Kako bi se omogućilo jednostavno povlačenje privole, pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije elektroničkom poštom trebale bi navesti poveznicu ili valjanu adresu elektroničke pošte koju krajnji korisnici mogu jednostavno upotrijebiti za povlačenje svoje privole. Pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije govornim pozivima i pozivima preko automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava trebale bi prikazati svoj broj na koji je moguće nazvati poduzeće ili navesti poseban kôd na temelju kojeg se može utvrditi da je poziv marketinške prirode.	(35) Kako bi se omogućilo jednostavno povlačenje privole, pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije elektroničkom poštom trebale bi navesti poveznicu ili valjanu adresu elektroničke pošte koju krajnji korisnici mogu jednostavno upotrijebiti za povlačenje svoje privole. Pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije govornim pozivima i pozivima preko automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava trebale bi prikazati svoj broj na koji je moguće nazvati poduzeće i navesti poseban kôd na temelju kojeg se može utvrditi da je poziv marketinške prirode.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(37) Pružatelji usluga koji nude elektroničke komunikacijske usluge trebali bi obavijestiti krajnje korisnike o mjerama koje mogu poduzeti kako bi zaštitili sigurnost svojih komunikacija, na primjer uporabom posebnih vrsta softvera ili tehnologija šifriranja. Zahtjev za obavješćivanje krajnjih korisnika o posebnim sigurnosnim rizicima ne podrazumijeva oslobađanje pružatelja usluga od obveze da o vlastitom trošku poduzme odgovarajuće i hitne mjere kako bi otklonio sve nove, nepredviđene sigurnosne rizike i ponovno uspostavio normalnu sigurnosnu razinu usluge. Pružanje informacije o sigurnosnim rizicima za pretplatnika bi trebalo biti besplatno. Sigurnost se procjenjuje na temelju članka 32. Uredbe (EU) 2016/679.	(37) Pružatelji usluga koji nude elektroničke komunikacijske usluge trebali bi obraditi elektroničke komunikacijske podatke tako da spriječe neovlašten pristup, objavljivanje ili izmjenu te da osiguraju da se takav neovlašten pristup, objavljivanje ili izmjena mogu utvrditi, kao i da su elektronički komunikacijski podaci zaštićeni uporabom posebnih vrsta softvera i tehnologija šifriranja. Zahtjev za obavješćivanje krajnjih korisnika o posebnim sigurnosnim rizicima ne podrazumijeva oslobađanje pružatelja usluga od obveze da o vlastitom trošku poduzme odgovarajuće i hitne mjere kako bi otklonio sve nove, nepredviđene sigurnosne rizike i ponovno uspostavio normalnu sigurnosnu razinu usluge. Pružanje informacije o sigurnosnim rizicima za pretplatnika bi trebalo biti besplatno. Sigurnost se procjenjuje na temelju članka 32. Uredbe (EU) 2016/679. U pogledu sigurnosti mreža i usluga te povezanih sigurnosnih obveza, obveze iz članka 40. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija trebale bi se primijeniti na sve usluge u području primjene ove Uredbe.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(40) Kako bi se ojačalo izvršenje pravila ove Uredbe, svako nadzorno tijelo trebalo bi imati ovlast da za svaku povredu ove Uredbe uz druge odgovarajuće mjere u skladu s ovom Uredbom ili umjesto njih uvede sankcije, uključujući upravne novčane kazne. U ovoj Uredbi trebalo bi navesti povrede te gornju granicu i kriterije za određivanje povezanih upravnih novčanih kazni, što bi za svaki pojedinačni slučaj trebalo odrediti nadležno nadzorno tijelo, uzimajući u obzir sve bitne okolnosti konkretne situacije, vodeći računa posebno o prirodi, težini i trajanju povrede i njezinim posljedicama te mjerama poduzetima kako bi se osiguralo poštovanje obveza na temelju ove Uredbe te spriječile ili ublažile posljedice povrede. Za potrebe određivanja novčane kazne na temelju ove Uredbe poduzetnik bi se trebao smatrati poduzetnikom u skladu s člancima 101. i 102. Ugovora.	(40) Kako bi se ojačalo izvršenje pravila ove Uredbe, svako nadzorno tijelo trebalo bi imati ovlast da za svaku povredu ove Uredbe uz druge odgovarajuće mjere u skladu s ovom Uredbom ili umjesto njih uvede sankcije, uključujući upravne novčane kazne. U ovoj Uredbi trebalo bi navesti povrede te gornju granicu i kriterije za određivanje povezanih upravnih novčanih kazni, što bi za svaki pojedinačni slučaj trebalo odrediti nadležno nadzorno tijelo, uzimajući u obzir sve bitne okolnosti konkretne situacije, vodeći računa posebno o prirodi, težini i trajanju povrede i njezinim posljedicama te mjerama poduzetima kako bi se osiguralo poštovanje obveza na temelju ove Uredbe te spriječile ili ublažile posljedice povrede. Za potrebe određivanja novčane kazne na temelju ove Uredbe poduzetnik bi se trebao smatrati poduzetnikom u skladu s člancima 101. i 102. Ugovora. Ne bi se smjelo dopustiti nametanje dvostrukih kazni koje proizlaze iz kršenja Uredbe (EU) 2016/279 i ove Uredbe.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 1.	Članak 1.
Predmet	Predmet
1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila u pogledu zaštite temeljnih prava i sloboda fizičkih i pravnih osoba pri pružanju i uporabi elektroničkih komunikacijskih usluga, posebno prava na poštovanje privatnog života i komuniciranja i zaštita fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka.	1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila u pogledu zaštite temeljnih prava i sloboda fizičkih i pravnih osoba pri pružanju i uporabi elektroničkih komunikacijskih usluga, posebno prava na poštovanje privatnog života i komuniciranja i zaštita fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka.
2. Ovom se Uredbom osigurava slobodno kretanje elektroničkih komunikacijskih podataka i elektroničkih komunikacijskih usluga unutar Unije, koje se ne smije ograničiti niti zabraniti zbog razloga povezanih s poštovanjem privatnog života i komuniciranja fizičkih i pravnih osoba te zaštitom fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka.	2. Ovom se Uredbom osigurava, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, slobodno kretanje elektroničkih komunikacijskih podataka i elektroničkih komunikacijskih usluga unutar Unije, koje se ne smije ograničiti niti zabraniti zbog razloga povezanih s poštovanjem privatnog života i komuniciranja fizičkih i pravnih osoba te zaštitom fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka.
3. Odredbama ove Uredbe preciznije se utvrđuje i dopunjuje Uredba (EU) 2016/679 utvrđivanjem posebnih pravila u svrhe navedene u stavcima 1. i 2.	3. Odredbama ove Uredbe dopunjuje se Uredba (EU) 2016/679 utvrđivanjem potrebnih posebnih pravila u svrhe navedene u stavcima 1. i 2. Odredbe Uredbe (EU) 2016/679 primjenjuju se, osim ako se ovom Uredbom ne određuju posebne odredbe.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 2.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 2.	Članak 2.
Glavno područje primjene	Glavno područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koja se provodi u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga i na informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika.	Ova se Uredba primjenjuje na:
	(a) obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koja se provodi u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga i na informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika ili one koje se s pomoću te opreme obrađuju, bez obzira na to imaju li krajnji korisnici obvezu plaćanja;
	(b) informacije koje se prenose s pomoću terminalne opreme krajnjih korisnika, koje se u tu opremu pohranjuju, iz nje prikupljaju, s pomoću nje obrađuju ili su na neki drugi način s njom povezane, ako nisu zaštićene Uredbom (EU) 2016/679;
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na:	2. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
(a) aktivnosti koje nisu obuhvaćene područjem primjene prava Unije;	(a) aktivnosti koje nisu obuhvaćene područjem primjene prava Unije;
(b) aktivnosti država članica koje su obuhvaćene područjem primjene glave V. poglavlja 2. Ugovora o Europskoj uniji;	(b) aktivnosti država članica koje su obuhvaćene područjem primjene glave V. poglavlja 2. Ugovora o Europskoj uniji;
(c) elektroničke komunikacijske usluge koje nisu javno dostupne;	(c) elektroničke komunikacijske usluge koje nisu javno dostupne u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) 2016/679;
(d) aktivnosti koje nadležna tijela provode u svrhu prevencije, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti;	(d) aktivnosti koje nadležna tijela provode u svrhu prevencije, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti;
3. Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka koju provode institucije, tijela, uredi i agencije Unije uređena je Uredbom (EU) 00/0000 [nova Uredba kojom se zamjenjuje Uredba 45/2001].	3. Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka koju provode institucije, tijela, uredi i agencije Unije uređena je Uredbom (EU) 00/0000 [nova Uredba kojom se zamjenjuje Uredba 45/2001].
4. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Direktive 2000/31/EZ1, posebno pravila o odgovornosti posrednih pružatelja usluga iz članaka 12. do 15. te Direktive.	4. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Direktive 2000/31/EZ1, posebno pravila o odgovornosti posrednih pružatelja usluga iz članaka od 12. do 15. te Direktive.
5. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe Direktive 2014/53/EU.	5. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe Direktive 2014/53/EU.
________________	________________
1 Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1– 16.)	1 Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1 – 16.)

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 3.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 3.	Članak 3.
Teritorijalno područje primjene i predstavnik	Teritorijalno područje primjene i predstavnik
1. Ova se Uredba primjenjuje na:	1. Ova se Uredba primjenjuje na aktivnosti iz članka 2. kad se krajnji korisnik nalazi u Uniji:
(a) pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga krajnjim korisnicima u Uniji, bez obzira na to plaćaju li ih krajnji korisnici ili ne;
(b) uporabu takvih usluga;
(c) zaštitu informacija povezanih s terminalnom opremom krajnjih korisnika koji se nalaze u Uniji.
2. Ako nema poslovni nastan u Uniji, pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga pisanim putem imenuje predstavnika u Uniji.	2. Ako nema poslovni nastan u Uniji, pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga, pružatelj javno dostupnog imenika, pružatelj softvera kojim se omogućuje elektronička komunikacija ili osoba koja prikuplja informacije koje se prenose u terminalnu opremu krajnjih korisnika, koje se u tu opremu pohranjuju, iz nje prikupljaju, s pomoću nje obrađuju ili su na neki drugi način s njom povezane pisanim putem imenuje predstavnika u Uniji u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2016/679.
3. Predstavnik ima poslovni nastan u jednoj od država članica u kojima se nalaze krajnji korisnici takvih elektroničkih komunikacijskih usluga.	3. Predstavnik ima poslovni nastan u jednoj od država članica u kojima se nalaze krajnji korisnici takvih elektroničkih komunikacijskih usluga.
4. Predstavnik ima ovlast da uz ili umjesto pružatelja kojeg predstavlja odgovara na pitanja i pruža informacije, posebno nadzornim tijelima i krajnjim korisnicima, o svim pitanjima povezanima s obradom elektroničkih komunikacijskih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom.	4. Predstavnika je pružatelj kojeg predstavlja ovlastio da uz ili umjesto njega odgovara na pitanja i pruža informacije, posebno nadzornim tijelima, sudovima i krajnjim korisnicima, o svim pitanjima povezanima s aktivnostima iz članka 2. radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom, te mu je za to dao relevantne informacije.
5. Imenovanjem predstavnika u skladu sa stavkom 2. ne dovode se u pitanje pravni postupci koji bi se mogli pokrenuti protiv fizičke ili pravne osobe koja obrađuje elektroničke komunikacijske podatke u vezi s elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se iz država koje nisu članice Unije pružaju krajnjim korisnicima u Uniji.	5. Imenovanjem predstavnika u skladu sa stavkom 2. ne dovode se u pitanje pravni postupci koji bi se mogli pokrenuti protiv fizičke ili pravne osobe koja poduzima aktivnosti iz članka 2. iz država koje nisu članice Unije za potrebe krajnjih korisnika u Uniji.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 3. – točka c


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
c) „elektronički komunikacijski metapodaci ” znači podaci koji su obrađeni u elektroničkoj komunikacijskom mreži u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke koji se upotrebljavaju za slijeđenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, podatke o lokaciji uređaja generirane u kontekstu pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije;	c) „elektronički komunikacijski metapodaci” znači podaci koji su obrađeni u elektroničkoj komunikacijskoj mreži u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke koji se upotrebljavaju za slijeđenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, podatke o lokaciji uređaja generirane u kontekstu pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije; To obuhvaća podatke koji se objavljuju ili emitiraju preko terminalne opreme kako bi se identificirale komunikacije krajnjih korisnika i/ili terminalna oprema u mreži te omogućilo da se ona spoji na takvu mrežu ili neki drugi uređaj.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 3. – točka f


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
f) „izravne marketinške komunikacije” znači svaki oblik oglašavanja, neovisno o tome je li u pisanom ili usmenom obliku, koji se šalje jednom ili više krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, među ostalim i uporabom automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava uz sudjelovanje ljudi ili bez njega, elektroničke pošte, SMS-a itd.;	f) „izravne marketinške komunikacije” znači svaki oblik komercijalne komunikacije, neovisno o tome je li u pisanom ili usmenom obliku, koji se šalje jednom ili više krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, među ostalim i uporabom automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava uz sudjelovanje ljudi ili bez njega, elektroničke pošte, SMS-a itd.;

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Poglavlje 2. – naslov


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA TE INFORMACIJA POHRANJENIH NA NJIHOVOJ TERMINALNOJ OPREMI	ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA TE INFORMACIJA KOJE SE OBRAĐUJU S POMOĆU NJIHOVE TERMINALNE OPREME ILI SU S NJOM POVEZANE

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 5.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 5.	Članak 5.
Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka	Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka
Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka	Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka
Elektronički komunikacijski podaci povjerljivi su. Zabranjuje se svako zadiranje u elektroničke komunikacijske podatke, kao što su slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje, praćenje, pregledavanje ili drugi oblici presretanja, nadzora ili obrade elektroničkih komunikacijskih podataka koje provode osobe koje nisu krajnji korisnici, osim ako je to dopušteno ovom Uredbom.	1. Elektronički komunikacijski podaci povjerljivi su. Zabranjuje se svako zadiranje u elektroničke komunikacijske podatke, kao što su slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje, praćenje, pregledavanje ili drugi oblici presretanja, nadzora ili bilo kakve obrade elektroničkih komunikacijskih podataka, bez obzira na to jesu li ti podaci u tranzitu ili su pohranjeni, koje provode osobe koje nisu krajnji korisnici, osim ako je to dopušteno ovom Uredbom.
	1.a Za potrebe provedbe stavka 1. pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga poduzimaju tehničke i organizacijske mjere definirane u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679. Osim toga, kako bi se zaštitila cjelovitost terminalne opreme te sigurnost i privatnost korisnika, pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga poduzimaju odgovarajuće mjere utemeljene na riziku i najnovijim dostignućima da bi u razumnoj mjeri spriječili distribuciju zlonamjernog programa iz članka 7. točke (a) Direktive 2013/40/EU preko svojih mreža ili usluga.
	1.b Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka također obuhvaća terminalnu opremu i komunikaciju među strojevima kad se ona odnosi na korisnika.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 6.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 7.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Article 7	Article 7
Pohrana i brisanje elektroničkih komunikacijskih podataka	Pohrana i brisanje elektroničkih komunikacijskih podataka
1. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b) i članak 6. stavak 3. točke (a) i (b), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše sadržaj elektroničkih komunikacija ili anonimizira te podatke nakon što predviđeni primatelj ili primatelji prime sadržaj elektroničkih komunikacija. Te podatke mogu bilježiti ili pohranjivati krajnji korisnici ili treća strana kojoj je povjereno njihovo bilježenje, pohrana ili drugi oblik obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.	1. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b), članak 6. stavak 2. točke (a) i (b) te članak 6. stavak 3. točke (a) i (b), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše sadržaj elektroničkih komunikacija ili anonimizira te podatke nakon što predviđeni primatelj ili primatelji prime sadržaj elektroničkih komunikacija. Te podatke mogu bilježiti ili pohranjivati krajnji korisnici ili određena treća strana kojoj je povjereno njihovo bilježenje, pohrana ili drugi oblik obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
2. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b) i članak 6. stavak 2. točke (a) i (c), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše elektroničke komunikacijske metapodatke ili anonimizira te podatke kada oni više nisu potrebni za prijenos komunikacije.	2. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b) i članak 6. stavak 2. točke (a) i (c), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše elektroničke komunikacijske metapodatke ili anonimizira te podatke kada oni više nisu potrebni za prijenos komunikacije.
3. Ako se elektronički komunikacijski metapodaci obrađuju radi naplaćivanja u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b), relevantni metapodaci mogu se čuvati do kraja razdoblja u kojem se može zakonito osporiti račun ili izvršiti plaćanje u skladu s nacionalnim pravom.	3. Ako se elektronički komunikacijski metapodaci obrađuju radi naplaćivanja u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b), strogo potrebni podaci mogu se čuvati do kraja razdoblja u kojem se može zakonito osporiti račun ili izvršiti plaćanje u skladu s nacionalnim pravom.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 8.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 8.	Članak 8.
Zaštita informacija pohranjenih na terminalnoj opremi krajnjih korisnika i informacija povezanih s tom opremom	Zaštita informacija pohranjenih na terminalnoj opremi krajnjih korisnika, informacija povezanih s tom opremom i informacija koje se s pomoću te opreme obrađuju
1. Zabranjuju se uporaba kapaciteta terminalne opreme za obradu i pohranu i prikupljanje informacija iz terminalne opreme krajnjih korisnika, uključujući informacije o njezinu softveru i hardveru, koje ne provodi dotični krajnji korisnik, osim zbog sljedećih razloga:	1. Zabranjuju se uporaba kapaciteta terminalne opreme za obradu i pohranu te prikupljanje informacija iz terminalne opreme krajnjih korisnika ili pružanje informacija preko terminalne opreme, uključujući informacije o njezinu softveru i hardveru ili informacije koje se stvaraju tim softverom i hardverom, te sve ostale elektroničke komunikacijske podatke kojima se identificiraju krajnji korisnici, koje ne provodi dotični krajnji korisnik, osim zbog sljedećih razloga:
(a) to je nužno samo u svrhu provedbe prijenosa elektroničke komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili	(a) to je strogo potrebno samo u svrhu provedbe prijenosa elektroničke komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom, pri čemu se podaci pohranjuju u binarnom formatu ili
(b) krajnji korisnik dao je privolu ili	(b) svi krajnji korisnici dali su prethodnu izričitu privolu koja nije obvezna za pristupanje usluzi;
(c) to je nužno za pružanje usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik ili	(c) to je strogo potrebno za pružanje usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik u trajanju nužnom za pružanje te usluge, pod uvjetom da se ta određena usluga ne može pružiti, a da pružatelj usluge ne obradi takav sadržaj ili
(d) ako je to nužno za mjerenje broja posjetitelja web-mjesta, pod uvjetom da takvo mjerenje izvršava pružatelj usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik.	(d) ako je to strogo potrebno za mjerenje broja posjetitelja web-mjesta usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik, pod uvjetom da takvo mjerenje obavlja pružatelj ili se ono obavlja u ime pružatelja ili ga obavlja neovisna agencija za internetsku analitiku koja djeluje u javnom interesu ili u znanstvene svrhe te, štoviše, pod uvjetom da se ni jednoj drugoj strani ne pružaju nikakvi osobni podaci, da takvo mjerenje broja posjetitelja web-mjesta ne podrazumijeva praćenje krajnjeg korisnika preko različitih usluga informacijskog društva i da se pri tom mjerenju poštuju temeljna prava krajnjeg korisnika;
	(da) podaci se bez nepotrebnog odgađanja brišu nakon što prestane postojati svrha prikupljanja;
	(daa) to je strogo tehnički potrebno za sigurnosno ažuriranje, pod uvjetom:
	(i) da se tim ažuriranjem ni na koji način ne mijenja funkcionalnost hardvera ili softvera ili sigurnosnih postavki koje je odabrao korisnik,
	(ii) da je korisnik svaki put unaprijed obaviješten o instaliranju takvog ažuriranja te
	(iii) da korisnik ima mogućnost odgoditi ili isključiti automatsko instaliranje tih sigurnosnih ažuriranja;
	(db) ako je to strogo potrebno radi personalizacije elektroničkih komunikacijskih usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima i koje su oni izričito zatražili.
	Točke (a), (c) i (d) ograničavaju se na situacije u kojima se privatnost ili ostala temeljna prava ne narušavaju ili se narušavaju u samo vrlo ograničenoj mjeri.
	Ni jednom korisniku ne uskraćuje se pristup ni jednoj usluzi ili funkcionalnosti informacijskog društva, bez obzira na to pruža li se ta usluga uz naknadu ili ne, zbog toga što krajnji korisnik nije dao privolu kako je utvrđeno u članku 8. stavku 1. točki (b) ili članku 8. stavku 2. točki (b) za obradu bilo kojih podataka koji nisu strogo potrebni za funkcionalnost koju je zahtijevao korisnik.
2. Zabranjuje se prikupljanje informacija koje emitira terminalna oprema kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem i/ili s mrežnom opremom, osim:	2. Zabranjuje se prikupljanje informacija koje emitira terminalna oprema kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem i/ili s mrežnom opremom, osim:
(a) ako se ono provodi isključivo i u trajanju nužnom u svrhu uspostave veze ili	(a) ako se ono provodi isključivo i u trajanju nužnom samo u svrhu uspostave veze koju je zatražio krajnji korisnik ili
	(aa) ako je krajnji korisnik dao privolu ili
	(ab) ako su podaci anonimizirani i rizici prikladno ublaženi.
(b) ako je istaknuta jasna obavijest u kojoj se navode barem načini prikupljanja, njegova svrha, osoba odgovorna za prikupljanje i ostale informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju prikupljanja osobnih podataka te sve mjere koje krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi zaustavio ili smanjio prikupljanje.	(b) ako su sve relevantne informacije o predviđenoj obradi pružene u jasnoj i čitatelju prilagođenoj obavijesti, odvojeno od uvjeta pružatelja, uz navođenje barem pojedinosti o načinu na koji će se informacije prikupljati, svrhe prikupljanja, osobe odgovorne za prikupljanje i ostalih informacija koje se zahtijevaju na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju prikupljanja osobnih podataka. Prikupljanje takvih informacija uvjetovano je primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti s obzirom na rizike, kako je utvrđeno u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679.
Prikupljanje takvih informacija uvjetovano je primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti s obzirom na rizike kako je utvrđeno u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679.	Prikupljanje takvih informacija uvjetovano je primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti s obzirom na rizike kako je utvrđeno u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679.
	2.a Za potrebe točke (ab) stavka 2. provode se sljedeće kontrole kako bi se ublažili rizici:
	(a) svrha prikupljanja podataka iz terminalne opreme ograničava se isključivo na statističko brojanje;
	(b) praćenje se ograničava u vremenu i prostoru u opsegu strogo potrebnom za tu svrhu;
	(c) podaci se brišu ili anonimiziraju odmah nakon ostvarenja svrhe i
	(d) korisnicima se pružaju učinkovite mogućnosti nesudjelovanja.
3. Informacije koje treba pružiti u skladu sa stavkom 2. točkom (b) mogu se pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način dao smislen pregled prikupljanja.	3. Informacije koje treba pružiti u skladu sa stavkom 2. točkom (b) mogu se pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način dao smislen pregled prikupljanja.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27. kojima se određuju informacije koje se moraju prikazati standardiziranom ikonom te postupci za utvrđivanje standardiziranih ikona.	4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 27. kojima se određuju informacije koje se moraju prikazati standardiziranom ikonom te postupci za utvrđivanje standardiziranih ikona.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 9.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 9.	Članak 9.
Privola	Privola
1. Primjenjuju se definicija i uvjeti privole predviđeni člankom 4. stavkom 11. i člankom 7. Uredbe (EU) 2016/679.	1. Primjenjuju se definicija i uvjeti privole predviđeni člankom 4. stavkom 11. i člankom 7. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako je to tehnički moguće i izvedivo, privola se za potrebe članka 8. stavka 1. točke (b) može izraziti uporabom odgovarajućih tehničkih postavki softverske aplikacije za pristup internetu.	2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako je to tehnički moguće i izvedivo, posebno za potrebe članka 8. stavka 1. točke (b), privola se može izraziti uporabom tehničkih specifikacija elektroničkih komunikacijskih usluga. Kad takve tehničke specifikacije koristi krajnji korisnik, one su obvezujuće za sve druge strane i izvršive u pogledu tih strana.
3. Krajnji korisnici koji su dali privolu za obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako je utvrđeno u članku 6. stavku 2. točki (c) i članku 6. stavku 3. točkama (a) i (b) imaju mogućnost u svakom trenutku povući svoju privolu kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/679 te ih se na tu mogućnost podsjeća u periodičnim intervalima od šest mjeseci tijekom cijelog trajanja obrade.	3. Krajnji korisnici koji su dali privolu za obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako je utvrđeno u članku 6. stavku 2. točki (c), članku 6. stavku 3. točkama (a) i (b), članku 8. stavku 1. točki (b) i članku 8. stavku 2. točki (aa) imaju mogućnost u svakom trenutku povući svoju privolu kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/679. Privolu treba moći jednako lako povući kao i dati, štoviše, krajnjeg korisnika trebalo bi na tu mogućnost podsjećati u periodičnim intervalima od šest mjeseci tijekom cijelog trajanja obrade.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 10.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 10.	Članak 10.
Informacije i mogućnosti koje treba osigurati u vezi s postavkama privatnosti	Informacije i mogućnosti koje treba osigurati u vezi s postavkama privatnosti – integrirana i zadana privatnost
1. Softverom za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu, koji je stavljen na tržište nudi se mogućnost sprječavanja trećih strana da pohrane informacije na terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili obrađuju informacije koje su već pohranjene na toj opremi.	1. Softverom za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu, koji je stavljen na tržište: 1-a. nudi se mogućnost da se trećim stranama onemogući pohranjivanje informacija na terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili obrađivanje informacija koje su već pohranjene na toj opremi.
	1.a u pravilu se nude postavke za zaštitu privatnosti radi sprječavanja drugih strana da pohrane informacije na terminalnoj opremi korisnika i obrađuju informacije koje su već pohranjene na toj opremi;
	1.b nakon instalacije obavještava se korisnik i nudi mu se mogućnost da promijeni ili potvrdi postavke privatnosti definirane u točki (a) traženjem od korisnika da prihvati postavku;
	1.c omogućuje se jednostavan pristup postavkama iz točaka (a) i (b) tijekom korištenja softvera i
	1.d korisniku se nudi mogućnost da preko postavki izrazi izričitu privolu nakon instaliranja softvera.
2. Nakon instalacije softver obavješćuje krajnjeg korisnika o mogućnostima postavki privatnosti i za nastavak instalacije od krajnjeg korisnika zahtijeva privolu za postavke.	2. Za potrebe točaka (a) i (b) stavka 1. postavke uključuju signal koji se šalje drugim stranama kako bi se obavijestile o postavkama privatnosti korisnika. Te su postavke obvezujuće sve druge strane i izvršive u pogledu tih strana.
	Europski odbor za zaštitu podataka izdaje smjernice za određivanje tehničkih specifikacija i metoda signaliziranja koje ispunjavaju uvjete za privolu i prigovor u skladu sa stavkom 1. točkama (a) i (b).
3. U slučaju softvera koji je na datum 25. svibnja 2018. već instaliran zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ispunjuju se u trenutku prvog ažuriranja softvera, a najkasnije 25. kolovoza 2018.	3. U slučaju softvera koji je na datum 25. svibnja 2018. već instaliran zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ispunjavaju se u trenutku prvog ažuriranja softvera, a najkasnije 25. kolovoza 2018.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 10.a (novi)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 10.a
	Tim se softverom mora osigurati da privola koju je dao krajnji korisnik u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) ima prednost pred parametrima odabranima kad je softver instaliran.
	Softverom se ne smije blokirati obrada podataka koja je zakonski odobrena u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) ili (d) ili stavkom (2) točkom (a), bez obzira na postavke preglednika.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 11.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 11.	Članak 11.
Ograničenja	Ograničenja
1. Pravom Unije ili države članice može se zakonodavnom mjerom ograničiti opseg obveza i prava predviđenih člancima 5. do 8. ako se tim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ako je ono nužna, prikladna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu jednog ili više općih javnih interesa iz članka 23. stavka 1. točaka (a) do (e) Uredbe (EU) 2016/679 ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulatorne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese.	1. Pravom Unije ili države članice kojemu podliježe pružatelj može se zakonodavnom mjerom ograničiti opseg obveza i prava predviđenih člancima od 5. do 8. ako se tim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ako je ono nužna, prikladna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu jednog ili više općih javnih interesa iz članka 23. stavka 1. točaka od (a) do (e) Uredbe (EU) 2016/679 ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulatorne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese.
	1.a Posebice, svaka zakonodavna mjera iz stavka 1. po potrebi sadrži posebne odredbe, u najmanju ruku u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679.
2. Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga uspostavljaju unutarnje postupke za odgovaranje na zahtjeve za pristup elektroničkim komunikacijskim podacima krajnjih korisnika na temelju zakonodavne mjere donesene u skladu sa stavkom 1. Nadležnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev dostavljaju informacije o tim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pozivanju na pravnu utemeljenost i svojem odgovoru.	2. Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga uspostavljaju unutarnje postupke za odgovaranje na zahtjeve za pristup elektroničkim komunikacijskim podacima krajnjih korisnika na temelju zakonodavne mjere donesene u skladu sa stavkom 1. Pružatelji usluga odgovaraju na zahtjev za pristup u skladu s pravnim uvjetima područja u kojem pružatelj usluga ima glavni poslovni nastan u smislu Uredbe (EU) 2016/679. Za zahtjeve iz države članice u kojoj pružatelj usluge nema poslovni nastan poštuju se prekogranični mehanizmi za zahtjeve u skladu s dogovorima o uzajamnoj pravnoj pomoći ili Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima. Ne dovodeći u pitanje ni jedan zahtjev u skladu s pravom države članice za pružanje informacija nadležnim tijelima kaznenog progona, oni nadležnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev dostavljaju informacije o tim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pozivanju na pravnu utemeljenost i svojem odgovoru.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 15.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 15.	Članak 15.
Javno dostupni imenici	Javno dostupni imenici
1. Pružatelji javno dostupnih imenika pribavljaju privolu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe za uvrštavanje njihovih osobnih podataka u imenik i, posljedično, pribavljaju privolu tih krajnjih korisnika za uvrštavanje podataka prema kategoriji osobnih podataka u mjeri u kojoj su takvi podaci relevantni za svrhu imenika koju je odredio pružatelj imenika. Krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe pružatelji osiguravaju sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje tih podataka.	1. Pružatelji javno dostupnih imenika ili pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga pribavljaju prethodnu privolu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe za uvrštavanje njihovih osobnih podataka u imenik kako bi organizirali osobne podatke prema kategorijama u mjeri u kojoj su takvi podaci relevantni za svrhu imenika. Krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe pružatelji osiguravaju sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje tih podataka ili povlačenje privole u bilo kojem trenutku.
2. Pružatelji javno dostupnog imenika obavješćuju krajnje korisnike koji su fizičke osobe i čiji su osobni podaci u imeniku o dostupnim funkcijama pretraživanja imenika i pribavljaju privolu krajnjih korisnika prije no što omoguće takve funkcije pretraživanja u vezi s njihovim podacima.	2. Pružatelji javno dostupnog imenika obavješćuju krajnje korisnike koji su fizičke osobe i čiji su osobni podaci u imeniku o dostupnim funkcijama pretraživanja imenika i pribavljaju privolu krajnjih korisnika prije no što omoguće takve funkcije pretraživanja u vezi s njihovim podacima.
3. Pružatelji javno dostupnih imenika osiguravaju krajnjim korisnicima koji su pravne osobe mogućnost da ulože prigovor na uključivanje njihovih podataka u imenik. Pružatelji osiguravaju krajnjim korisnicima koji su pravne osobe sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje takvih podataka.	3. Pružatelji javno dostupnih imenika osiguravaju krajnjim korisnicima koji su pravne osobe mogućnost da ulože prigovor na uključivanje njihovih podataka u imenik. Pružatelji osiguravaju krajnjim korisnicima koji su pravne osobe sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje takvih podataka.
4. Mogućnost za krajnje korisnike da ne budu uključeni u javno dostupni imenik ili da provjere, isprave i izbrišu bilo koje svoje podatke osigurava se besplatno.	4. Mogućnost za krajnje korisnike da ne budu uključeni u javno dostupni imenik ili da provjere, isprave i izbrišu bilo koje svoje podatke osigurava se besplatno.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Fizičke ili pravne osobe mogu se služiti elektroničkim komunikacijskim uslugama za slanje izravnih marketinških komunikacija krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe i koji su dali svoju privolu.	(1) Fizičkim ili pravnim osobama dopušta se da se koriste elektroničkim komunikacijskim uslugama, uključujući govorne pozive, automatizirane pozive i komunikacijske sustave, što obuhvaća poluautomatizirane sustave koji povezuju pozivatelja s pojedincem, telefaks, elektroničku poštu ili druge načine korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga za predstavljanje nezatraženih ili izravnih marketinških komunikacija krajnjim korisnicima samo u odnosu na krajnje korisnike koji su dali prethodnu privolu.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Ako fizička ili pravna osoba u kontekstu prodaje proizvoda ili usluge od svojeg potrošača pribavi elektroničke kontaktne podatke za elektroničku poštu u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, ta fizička ili pravna osoba može se služiti tim elektroničkim kontaktnim podacima za izravni marketing svojih sličnih proizvoda ili usluga samo ako je potrošačima jasno i izričito dana mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu. Pravo na prigovor daje se u trenutku prikupljanja i pri svakom slanju poruke.	(2) Ako fizička ili pravna osoba u kontekstu prodaje proizvoda ili usluge od svojeg potrošača pribavi elektroničke kontaktne podatke za elektroničku poštu u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, ta fizička ili pravna osoba može se služiti tim elektroničkim kontaktnim podacima za izravni marketing svojih sličnih proizvoda ili usluga u razdoblju koje nije dulje od 12 mjeseci samo ako je potrošačima jasno i izričito dana mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu. Potrošač se obavještava o pravu na prigovor te mu se omogućava da na jednostavan način iskoristi to pravo u trenutku prikupljanja i pri svakom slanju poruke.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 3. – točka a


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
a) navode broj na koji ih se može kontaktirati ili	a) navode broj preko kojega se s njima može kontaktirati i

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 3.a (novi)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3.a) Nezatražene marketinške komunikacije jasno su prepoznatljive kao takve i u njima se navodi identitet pravne ili fizičke osobe koja prenosi komunikaciju ili u čije se ime komunikacija prenosi. U takvim komunikacijama pružaju se potrebne informacije na temelju kojih primatelji mogu ostvariti svoje pravo da odbiju daljnje pisane ili usmene marketinške poruke.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 4.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Neovisno o stavku 1., države članice mogu zakonom urediti da je upućivanje izravnih marketinških govornih poziva krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe dopušteno samo u pogledu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe i koji nisi izrazili prigovor na primanje takvih komunikacija.	Briše se.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 6.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Svaka fizička ili pravna osoba koja se služi elektroničkim komunikacijskim uslugama za prijenos izravnih marketinških komunikacija obavješćuje krajnje korisnike o marketinškoj prirodi komunikacije i identitetu pravne ili fizičke osobe u čije ime se komunikacija prenosi te primateljima pruža informacije potrebne kako bi ostvarili svoje pravo na jednostavno povlačenje privole za primanje daljnjih marketinških komunikacija.	(6) Svaka fizička ili pravna osoba koja se služi elektroničkim komunikacijskim uslugama za prijenos izravnih marketinških komunikacija obavješćuje krajnje korisnike o marketinškoj prirodi komunikacije i identitetu pravne ili fizičke osobe u čije ime se komunikacija prenosi te primateljima pruža informacije potrebne kako bi ostvarili svoje pravo na povlačenje privole za primanje daljnjih marketinških komunikacija ili ulaganje prigovora na način koji je jednako jednostavan kao i davanje privole te je besplatan.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 17.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 17.	Članak 17.
Informacije o otkrivenim sigurnosnim rizicima	Informacije o otkrivenim sigurnosnim rizicima
U slučaju određenog rizika kojim se može ugroziti sigurnost mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga pružatelj elektroničke komunikacijske usluge obavješćuje krajnje korisnike o takvom riziku i, ako rizik nije obuhvaćen područjem primjene mjera koje pružatelj usluga treba poduzeti, obavješćuje krajnje korisnike o svim mogućim pravnim sredstvima, uključujući naznaku mogućih povezanih troškova.	U slučaju određenog rizika ili ozbiljne prijetnje kojom se može ugroziti sigurnost mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga pružatelj elektroničke komunikacijske usluge poštuje sigurnosne obveze utvrđene u člancima od 32. do 34. Uredbe (EU) 2016/679 i članku 40. Direktive o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija.

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 21.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 21.	Članak 21.
Pravna sredstva	Pravna sredstva
1. Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili pravosudna sredstva, svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga ima na raspolaganju ista pravna sredstva koja su predviđena člancima 77., 78. i 79. Uredbe (EU) 2016/679.	1. Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili pravosudna sredstva, svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga ima na raspolaganju ista pravna sredstva koja su predviđena člancima 77., 78. , 79. i 80. Uredbe (EU) 2016/679.
2. Svaka fizička ili pravna osoba koja nije krajnji korisnik i na koju negativno utječu povrede ove Uredbe te koja ima legitiman interes za prestanak ili zabranu navodnih povreda, uključujući pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga koji štiti svoje legitimne poslovne interese, ima pravo pokrenuti pravni postupak u pogledu takvih povreda.	2. Svaka fizička ili pravna osoba koja nije krajnji korisnik i na koju negativno utječu povrede ove Uredbe te koja ima legitiman interes za prestanak ili zabranu navodnih povreda, uključujući pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga koji štiti svoje legitimne poslovne interese, ima pravo pokrenuti pravni postupak u pogledu takvih povreda.

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga koji je pretrpio materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede ove Uredbe ima pravo na naknadu od počinitelja povrede za pretrpljenu štetu, osim ako počinitelj povrede dokaže da ni na koji način nije odgovoran za događaj koji je prouzročio štetu u skladu s člankom 82. Uredbe (EU) 2016/679.	Primjenjuje se članak 82. Uredbe (EU) 2016/679.

Obrazloženje

Člankom 82. Uredbe (EU) 2016/679 već su uređena pitanja odgovornosti i prava na naknadu štete. Člankom umetnutim u članak 22. Prijedloga proširuje se i specificira članak 82. Uredbe (EU) 2016/679 i na taj način ovaj Prijedlog postaje lex specialis.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 23.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 23.	Briše se.
Opći uvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni
(1) Za potrebe ovog članka na povrede ove Uredbe primjenjuje se poglavlje VII. Uredbe (EU) 2016/679.
(2) Za povrede sljedećih odredaba ove Uredbe u skladu sa stavkom 1. izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 10 000 000 EUR ili, u slučaju poduzetnika, do 2 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu ako je taj iznos veći:
(a) obveze svake pravne ili fizičke osobe koja obrađuje elektroničke komunikacijske podatke u skladu s člankom 8.;
(b) obveze pružatelja softvera za elektroničke komunikacije u skladu s člankom 10.;
(c) obveze pružatelja javno dostupnih imenika u skladu s člankom 15.;
(c) obveze svake pravne ili fizičke osobe koja se služi elektroničkim komunikacijskim uslugama u skladu s člankom 16.
(3) Za povrede načela povjerljivosti komunikacija, dopuštene obrade elektroničkih komunikacijskih podataka i rokova za brisanje u skladu s člancima 5., 6. i 7. izriču se u skladu sa stavkom 1. ovog članka upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR ili, u slučaju poduzetnika, do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu ako je taj iznos veći.
(4) Države članice utvrđuju pravila o sankcijama za povrede članaka 12., 13., 14. i 17.
(5) Za nepoštovanje odluke nadzornog tijela iz članka 18. izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR ili, u slučaju poduzetnika, do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu ako je taj iznos veći.
(6) Ne dovodeći u pitanje korektivne ovlasti nadzornih tijela na temelju članka 18., svaka država članica može utvrditi pravila o tome mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti i tijelima s poslovnim nastanom u toj državi članici izreći upravne novčane kazne.
(7) Na izvršavanje ovlasti nadzornog tijela na temelju ovog članka primjenjuju se odgovarajuće postupovne zaštitne mjere u skladu s pravom Unije i pravom države članice, uključujući učinkoviti pravni lijek i odgovarajući postupak.
(8) Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene upravne novčane kazne, ovaj se članak može primjenjivati tako da novčanu kaznu pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriču je nadležni nacionalni sudovi, pri čemu osiguravaju da su ta pravna sredstva učinkovita i imaju jednak učinak kao i upravne novčane kazne koje izriču nadzorna tijela. U svakom slučaju novčane kazne koje se izriču moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Te države članice do [xxx] obavješćuju Komisiju o svojim zakonodavnim odredbama koje donesu u skladu s ovim stavkom te, bez odgode, o svim daljnjim izmjenama zakona ili izmjeni koje na njih utječu.

Obrazloženje

Člankom 83. Uredbe (EU) 2016/679 već su uređeni opći uvjeti za izricanje novčanih kazni. Ovdje navedenom specifikacijom mijenja se članak 83. Uredbe (EU) 2016/679 i uvodi dvojni režim. Navedena dvojna struktura mogla bi nadzornim tijelima i sudovima otežati ispravnu primjenu zakona i dovesti do nepoštenog postupanja.

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 23.a (novi)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 23.a
	Primjenjuje se članak 83. Uredbe (EU) 2016/679.

Obrazloženje

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 24.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 24.	Briše se.
Sankcije
(1) Države članice utvrđuju pravila o ostalim sankcijama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe, posebno povrede koje ne podliježu upravnim novčanim kaznama u skladu s člankom 23., te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
(2) Svaka država članica najkasnije 18 mjeseci nakon datuma utvrđenog u članku 29. stavku 2. obavješćuju Komisiju o svojim zakonodavnim odredbama koje donese u skladu sa stavkom 1. te, bez odgode, o svim daljnjim izmjenama koje na njih utječu.

Obrazloženje

Sankcije su uređene člankom 84. Uredbe (EU) 2016/679. Ovdje navedenom specifikacijom mijenja se članak 84. Uredbe (EU) 2016/679 i uvodi dvojni režim. Navedena dvojna struktura mogla bi nadzornim tijelima i sudovima otežati ispravnu primjenu zakona i dovesti do nepoštenog postupanja.

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 24.a (novi)


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 24.a
	Primjenjuje se članak 84. Uredbe (EU) 2016/679.

Obrazloženje

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 2.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe].	(2) Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 28. – stavak 1.


Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija najkasnije do 1. siječnja 2018. uspostavlja detaljan program za praćenje učinkovitosti ove Uredbe.	Komisija najkasnije šest mjeseci prije stupanja na snagu ove Uredbe uspostavlja detaljan program za praćenje njezine učinkovitosti.

POSTUPAK U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

Naslov	Poštovanje privatnog života i zaštita osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i te stavljanje izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)
Referentni dokumenti	COM(2017)0010 – C8-0009/2017 – 2017/0003(COD)
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici	LIBE 16.2.2017
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici	JURI 16.2.2017
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja	Pavel Svoboda 28.2.2017
Prethodni/-a izvjestitelj(ica) za mišljenje	Axel Voss
Razmatranje u odboru	29.5.2017	19.6.2017	7.9.2017
Datum usvajanja	2.10.2017
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	11 10 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Angel Dzhambazki, Jens Rohde, Virginie Rozière, Tiemo Wölken
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Arne Lietz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

ALDE

GUE/NGL

S&D

VERTS/ALE

Jean-Marie Cavada, Jens Rohde

Jiří Maštálka

Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Arne Lietz, Evelyn Regner, Virginie Rozière, Tiemo Wölken

Max Andersson, Julia Reda

ECR

EFDD

ENF

PPE

Angel Dzhambazki

Joëlle Bergeron

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

Emil Radev, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

1	0
EFDD	Isabella Adinolfi

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani