Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) zaštićeno je temeljno pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja. Poštovanje privatnosti komunikacija bitna je dimenzija tog prava. Povjerljivošću elektroničkih komunikacija osigurava se da se informacije koje razmjenjuju stranke i vanjski elementi takve komunikacije, uključujući podatke o tome kada su informacije poslane, odakle i kome, ne otkrivaju nikome osim strankama koje sudjeluju u komunikaciji. Načelo povjerljivosti trebalo bi se primjenjivati na sadašnja i buduća sredstva komunikacije, uključujući pozive, pristup internetu, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektroničku poštu, telefonske pozive preko interneta i razmjenu osobnih poruka preko društvenih medija.

(1)  Člankom 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) zaštićeno je temeljno pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja. Poštovanje privatnosti komunikacija bitna je dimenzija tog prava. Povjerljivošću elektroničkih komunikacija osigurava se da se informacije koje razmjenjuju stranke i vanjski elementi takve komunikacije, uključujući podatke o tome kada su informacije poslane, odakle i kome, ne otkrivaju nikome osim strankama koje sudjeluju u komunikaciji. Načelo povjerljivosti trebalo bi se primjenjivati na sadašnja i buduća sredstva komunikacije, uključujući pozive, pristup internetu, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektroničku poštu, telefonske pozive preko interneta i razmjenu poruka preko društvenih medija.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Sadržajem elektroničkih komunikacija mogu se otkriti vrlo osjetljivi podaci o fizičkim osobama koje sudjeluju u komunikaciji, od osobnih iskustava i osjećaja do zdravstvenih stanja, seksualnih sklonosti i političkih stavova, čije bi otkrivanje moglo za posljedicu imati osobnu ili društvenu štetu, ekonomski gubitak ili sramotu. Slično tome, elektroničkim komunikacijskim metapodacima mogu se isto tako otkriti vrlo osjetljive i osobne informacije. Ti metapodaci uključuju pozivane brojeve, posjećena web-mjesta, zemljopisnu lokaciju, vrijeme, datum i trajanje poziva koji je uputio pojedinac itd., čime se omogućuje donošenje preciznih zaključaka o privatnim životima osoba koje sudjeluju u elektroničkoj komunikaciji, kao što su njihovi društveni odnosi, navike i svakodnevne aktivnosti, interesi, ukusi itd.

(2)  Elektroničkim komunikacijama mogu se otkriti vrlo osjetljivi podaci o fizičkim osobama koje sudjeluju u komunikaciji, od osobnih iskustava i osjećaja do zdravstvenih stanja, seksualnih sklonosti i političkih stavova, čije bi otkrivanje moglo za posljedicu imati osobnu ili društvenu štetu, ekonomski gubitak ili sramotu. Elektroničkim komunikacijskim metapodacima mogu se isto tako otkriti vrlo osjetljive i osobne informacije. Ti metapodaci uključuju pozivane brojeve, posjećena web-mjesta, zemljopisnu lokaciju, vrijeme, datum i trajanje poziva koji je uputio pojedinac itd., čime se omogućuje donošenje preciznih zaključaka o privatnim životima osoba koje sudjeluju u elektroničkoj komunikaciji, kao što su njihovi društveni odnosi, navike i svakodnevne aktivnosti, interesi, ukusi itd. Zaštita povjerljivosti komunikacija također je ključan uvjet za poštovanje drugih povezanih temeljnih prava i sloboda, kao što je zaštita slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti te slobode izražavanja i informiranja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  U skladu s člankom 8. stavkom 1. Povelje i člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Uredbom (EU) 2016/679 utvrđuju se pravila koja se odnose na zaštitu fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka i pravila koja se odnose na slobodno kretanje osobnih podataka. Elektronički komunikacijski podaci mogu uključivati osobne podatke kako su definirani Uredbom (EU) 2016/679.

(4)  U skladu s člankom 8. stavkom 1. Povelje i člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Uredbom (EU) 2016/679 utvrđuju se pravila koja se odnose na zaštitu fizičkih osoba u pogledu obrade osobnih podataka i pravila koja se odnose na slobodno kretanje osobnih podataka. Elektronički komunikacijski podaci većinom su osobni podaci kako su definirani Uredbom (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Odredbama ove Uredbe preciznije se utvrđuju i dopunjuju opća pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena Uredbom (EU) 2016/679 u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka koji se smatraju osobnim podacima. Stoga se ovom Uredbom ne smanjuje razina zaštite koju fizičke osobe uživaju na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo bi dopustiti samo u skladu s ovom Uredbom.

(5)  Odredbama ove Uredbe preciznije se utvrđuju i dopunjuju opća pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena Uredbom (EU) 2016/679 u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka koji se smatraju osobnim podacima. Stoga se ovom Uredbom ne bi trebala smanjiti razina zaštite koju fizičke osobe uživaju na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Naprotiv, njezin je cilj pružiti dodatne i komplementarne mjere zaštite uzimajući u obzir potrebu za dodatnom zaštitom s obzirom na povjerljivost komunikacija. Obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo bi dopustiti samo u skladu s ovom Uredbom i na temelju u njoj izričito navedene pravne osnove.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Iako su načela i glavne odredbe Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i dalje općenito utemeljeni, ta Direktiva nije u potpunosti išla ukorak s razvojem tehnoloških i tržišnih okolnosti, što je dovelo do nedosljedne ili nedovoljno učinkovite zaštite privatnosti i povjerljivosti u odnosu na elektroničke komunikacije. Taj razvoj uključuje ulazak na tržište elektroničkih komunikacijskih usluga kojima se iz perspektive potrošača mogu zamijeniti tradicionalne usluge, ali one ne moraju biti u skladu s istim skupom pravila. Drugi se razvoj odnosi na nove tehnike kojima se omogućuje praćenje ponašanja krajnjih korisnika na internetu i koje nisu obuhvaćene Direktivom 2002/58/EZ. Stoga bi Direktivu 2002/58/EZ trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

(6)  Iako su načela i glavne odredbe Direktive 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i dalje općenito utemeljeni, ta Direktiva nije u potpunosti išla ukorak s razvojem tehnoloških i tržišnih okolnosti, što je dovelo do nedosljedne ili nedovoljno učinkovite zaštite privatnosti i povjerljivosti u odnosu na elektroničke komunikacije. Taj razvoj uključuje ulazak na tržište elektroničkih komunikacijskih usluga kojima se iz perspektive potrošača mogu zamijeniti tradicionalne usluge, ali one ne moraju biti u skladu s istim skupom pravila. Drugi se razvoj odnosi na nove tehnike kojima se omogućuje praćenje ponašanja korisnika. Stoga bi Direktivu 2002/58/EZ trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

__________________

__________________

22 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

22 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Državama članicama trebalo bi omogućiti da u okvirima ove Uredbe zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kojima dodatno utvrđuju i pojašnjavaju primjenu pravila ove Uredbe radi osiguranja učinkovite primjene i tumačenja tih pravila. Stoga bi diskrecijskim pravom koje države članice imaju u tom pogledu trebalo očuvati ravnotežu između zaštite privatnog života i osobnih podataka i slobodnog kretanja elektroničkih komunikacijskih podataka.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružatelje javno dostupnih imenika i pružatelje softvera za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Ova bi se Uredba isto tako trebala primjenjivati na fizičke i pravne osobe koje se služe elektroničkim komunikacijskim uslugama za slanje izravnih marketinških komercijalnih komunikacija ili prikupljanje informacija povezanih s terminalnom opremom krajnjih korisnika ili informacija pohranjenih na njoj.

(8)  Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružatelje javno dostupnih imenika i pružatelje softvera za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Ova bi se Uredba isto tako trebala primjenjivati na fizičke i pravne osobe koje se služe elektroničkim komunikacijskim uslugama za slanje izravnih marketinških komercijalnih komunikacija ili prikupljanje informacija povezanih s terminalnom opremom krajnjih korisnika, informacija koje se takvom opremom obrađuju i informacija koje se na njoj pohranjuju.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga u Uniji, bez obzira na to odvija li se obrada u Uniji. Štoviše, kako se krajnjim korisnicima u Uniji ne bi onemogućila učinkovita zaštita, ovu bi Uredbu isto tako trebalo primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se pružaju izvan Unije krajnjim korisnicima u Uniji.

(9)  Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga u Uniji, bez obzira na to odvija li se obrada u Uniji. Štoviše, kako se krajnjim korisnicima u Uniji ne bi onemogućila učinkovita zaštita, ovu bi Uredbu isto tako trebalo primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke koji se obrađuju u vezi s elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se pružaju izvan Unije krajnjim korisnicima u Uniji. To bi trebao biti slučaj neovisno o tome jesu li elektroničke komunikacije povezane s plaćanjem ili nisu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe i tehnička sredstva za njihovu isporuku razvili su se u znatnoj mjeri. Krajnji korisnici tradicionalnu govornu telefoniju, tekstualne poruke (SMS) i usluge elektroničke pošte sve više zamjenjuju funkcionalno istovjetnim internetskim uslugama kao što su govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Kako bi se osigurala učinkovita i jednaka zaštita krajnjih korisnika kada se služe funkcionalno istovjetnim uslugama, u ovoj se Uredbi upotrebljava definicija elektroničkih komunikacijskih usluga utvrđena [Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija24]. Ta definicija uključuje ne samo usluge pristupa internetu i usluge koje se u cijelosti ili djelomično sastoje od prijenosa signala, već i interpersonalne komunikacijske usluge koje mogu i ne moraju biti brojevno utemeljene, kao što su, na primjer, govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Zaštita povjerljivosti komunikacija ključna je i u pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga koje su pomoćne uz drugu uslugu; stoga bi takvu vrstu usluga koje isto tako imaju komunikacijsku funkcionalnost trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.

(11)  Usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe i tehnička sredstva za njihovu isporuku razvili su se u znatnoj mjeri. Krajnji korisnici tradicionalnu govornu telefoniju, tekstualne poruke (SMS) i usluge elektroničke pošte sve više zamjenjuju funkcionalno istovjetnim internetskim uslugama kao što su govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Cilj je ove Uredbe osigurati učinkovitu i jednaku zaštitu krajnjih korisnika kada se služe funkcionalno istovjetnim uslugama kako bi se osigurala zaštita povjerljivosti neovisno o odabranom tehnološkom mediju. Elektroničke komunikacijske usluge uključuju ne samo usluge pristupa internetu i usluge koje se u cijelosti ili djelomično sastoje od prijenosa signala, već i interpersonalne komunikacijske usluge koje mogu i ne moraju biti brojevno utemeljene, kao što su, na primjer, govor putem IP-a, usluge razmjene poruka i usluge elektroničke pošte na internetu. Zaštita povjerljivosti komunikacija ključna je i u pogledu interpersonalnih komunikacijskih usluga koje su pomoćne uz drugu uslugu; stoga bi takvu vrstu usluga koje isto tako imaju komunikacijsku funkcionalnost trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.

__________________

__________________

24 Prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (COM/2016/0590 final – 2016/0288 (COD) )

24 Prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (COM/2016/0590 final – 2016/0288 (COD) )

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Povezani uređaji i strojevi sve više međusobno komuniciraju služeći se elektroničkim komunikacijskim mrežama (internet stvari). Prijenos komunikacija između strojeva uključuje prijenos signala mrežom i stoga uobičajeno predstavlja elektroničku komunikacijsku uslugu. Kako bi se osigurala potpuna zaštita prava na privatnost i povjerljivost komunikacija te promicao pouzdan i siguran internet stvari na jedinstvenom digitalnom tržištu, potrebno je pojasniti da bi se ova Uredba trebala primjenjivati na prijenos komunikacija među strojevima. Stoga bi se načelo povjerljivosti sadržano u ovoj Uredbi trebalo primjenjivati i na prijenos komunikacija između strojeva. Posebne zaštitne mjere mogle bi se isto tako donijeti u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, kao što je, na primjer, Direktiva 2014/53/EU.

(12)  Povezani uređaji i strojevi sve više međusobno komuniciraju služeći se elektroničkim komunikacijskim mrežama (internet stvari). Prijenos komunikacija između strojeva uključuje prijenos signala mrežom i stoga uobičajeno predstavlja elektroničku komunikacijsku uslugu. Kako bi se osigurala potpuna zaštita prava na privatnost i povjerljivost komunikacija te promicao pouzdan i siguran internet stvari na jedinstvenom digitalnom tržištu, potrebno je pojasniti da bi se ova Uredba trebala primjenjivati na komunikacije među strojevima kada su one povezane s korisnicima. Stoga bi se načelo povjerljivosti sadržano u ovoj Uredbi trebalo primjenjivati i na prijenos komunikacija između strojeva. Posebne zaštitne mjere mogle bi se isto tako donijeti u skladu sa sektorskim zakonodavstvom, kao što je, na primjer, Direktiva 2014/53/EU.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Razvojem brzih i učinkovitih bežičnih tehnologija potiče se sve veća dostupnost pristupa internetu za javnost putem bežičnih mreža kojima može pristupiti svatko u javnom i polujavnom prostoru, kao što su pristupne točke smještene na različitim mjestima u gradu, u robnim kućama, trgovačkim centrima i bolnicama. Povjerljivost komunikacija koje se prenose takvim mrežama trebalo bi zaštiti ako se usluge te komunikacijske mreže pružaju nedefiniranoj skupini krajnjih korisnika. Činjenicom da bežične elektroničke komunikacijske usluge mogu biti pomoćne uz druge usluge ne bi trebalo spriječiti osiguranje zaštite povjerljivosti podataka iz komunikacija i primjenu ove Uredbe. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke u okviru kojih se upotrebljavaju elektroničke komunikacijske usluge i javne komunikacijske mreže. Suprotno tome, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na zatvorene skupine krajnjih korisnika kao što su korporativne mreže za koje je pristup ograničen na članove korporacije.

(13)  Razvojem brzih i učinkovitih bežičnih tehnologija potiče se sve veća dostupnost pristupa internetu za javnost putem bežičnih mreža kojima može pristupiti svatko u javnom i polujavnom prostoru, kao što su Wi-Fi pristupne točke smještene na različitim mjestima u gradu, npr. u robnim kućama, trgovačkim centrima i bolnicama, kao i zračnim lukama, hotelima i restoranima. Na tim se Wi-Fi pristupnim točkama može zahtijevati korisničko ime ili lozinka, a mogla bi ih osigurati i javna uprava. Povjerljivost komunikacija koje se prenose takvim mrežama trebalo bi zaštiti ako se usluge te komunikacijske mreže pružaju korisnicima. Činjenicom da bežične elektroničke komunikacijske usluge mogu biti pomoćne uz druge usluge ne bi trebalo spriječiti osiguranje zaštite povjerljivosti podataka iz komunikacija i primjenu ove Uredbe. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati na elektroničke komunikacijske podatke u okviru kojih se upotrebljavaju elektroničke komunikacijske usluge i javne komunikacijske mreže. Usto, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na zatvorene profile na društvenim medijima i skupine koje je korisnik ograničio ili odredio kao privatne. Suprotno tome, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na zatvorene skupine krajnjih korisnika kao što su intranetske mreže za koje je pristup ograničen na članove organizacije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi definirati dovoljno široko i tehnološki neutralno kako bi se obuhvatile sve informacije o sadržaju koji se prenosi ili razmjenjuje (sadržaj elektroničkih komunikacija) i informacije o krajnjem korisniku elektroničkih komunikacijskih usluga koje se obrađuju u svrhu prijenosa, distribucije ili omogućavanja razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke za praćenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, zemljopisnu lokaciju te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije. Prenose li se takvi signali i povezani podaci žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sredstvom, uključujući satelitske mreže, kabelske mreže, nepokretne (s prespajanjem kanala i prespajanjem paketa podataka, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te elektroenergetske kabelske sustave, podatke povezane s takvim signalima trebalo bi smatrati elektroničkim komunikacijskim metapodacima i stoga bi oni trebali podlijegati ovoj Uredbi. Elektronički komunikacijski metapodaci mogu uključivati informacije koje su dio pretplate na uslugu kada se takve informacije obrađuju u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija.

(14)  Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi definirati dovoljno široko i tehnološki neutralno kako bi se obuhvatile sve informacije o sadržaju koji se prenosi ili razmjenjuje (sadržaj elektroničkih komunikacija) i informacije o krajnjem korisniku elektroničkih komunikacijskih usluga koje se obrađuju u svrhu prijenosa, distribucije ili omogućavanja razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke za praćenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, zemljopisnu lokaciju te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije. Također bi u njih trebalo uključiti posebne podatke o lokaciji, kao što je primjerice lokacija terminalne opreme s koje ili prema kojoj je upućen poziv ili uspostavljena internetska veza ili Wi-Fi pristupnih točaka na koje je uređaj spojen, kao i podataka potrebnih za identifikaciju terminalne opreme korisnika. Prenose li se takvi signali i povezani podaci žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sredstvom, uključujući satelitske mreže, kabelske mreže, nepokretne (s prespajanjem kanala i prespajanjem paketa podataka, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te elektroenergetske kabelske sustave, podatke povezane s takvim signalima trebalo bi smatrati elektroničkim komunikacijskim metapodacima i stoga bi oni trebali podlijegati ovoj Uredbi. Elektronički komunikacijski metapodaci mogu uključivati informacije koje su dio pretplate na uslugu kada se takve informacije obrađuju u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Elektroničke komunikacijske podatke trebalo bi tretirati kao povjerljive. To znači da bi trebalo zabraniti svako zadiranje u prijenos elektroničkih komunikacijskih podataka, bez obzira je li to ljudskom intervencijom ili automatiziranom obradom koju provode strojevi, bez privole svih stranaka u komunikaciji. Zabranu presretanja podataka o komunikacijama trebalo bi primjenjivati tijekom njihova prijenosa, odnosno dok predviđeni primatelj ne primi sadržaj elektroničke komunikacije. Do presretanja elektroničkih komunikacijskih podataka može doći, na primjer, kada netko tko nije stranka u komunikaciji sluša pozive, čita, pregledava ili pohranjuje sadržaj elektroničkih komunikacija ili povezane metapodatke u svrhe koje nisu razmjena komunikacija. Do presretanja dolazi i ako treće strane bez privole dotičnog krajnjeg korisnika prate posjećena web-mjesta, vrijeme posjeta, interakciju s drugima itd. S razvojem tehnologije povećava se i broj tehničkih načina za uključivanje u presretanje. Takvi načini mogu se kretati od instalacije opreme za prikupljanje podataka iz terminalne opreme na ciljanim područjima, kao što su uređaji za presretanje međunarodne oznake pokretnog pretplatnika (IMSI) (IMSI catcher), do programa i tehnika kojima se, na primjer, prikriveno prate navike pregledavanja u svrhu stvaranja profila krajnjeg korisnika. Drugi primjeri presretanja uključuju prikupljanje podataka o stvarnoj poruci ili podataka o sadržaju iz nešifriranih bežičnih mreža i usmjernika, uključujući navike pregledavanja bez privole krajnjih korisnika.

(15)  Elektroničke komunikacije trebalo bi tretirati kao povjerljive. To znači da bi trebalo zabraniti svako zadiranje u prijenos elektroničkih komunikacija, bez obzira je li to ljudskom intervencijom ili automatiziranom obradom koju provode strojevi, bez privole svih stranaka u komunikaciji. Kada je obrada dopuštena u okviru bilo koje iznimke zabranama iz ove Uredbe, svaka daljnja obrada na temelju članka 6. Uredbe (EU) 2016/679 trebala bi se smatrati zabranjenom, uključujući obradu u drugu svrhu na temelju članka 6. stavka 4. te Uredbe. To ne bi trebalo spriječiti da se traži dodatna privola za nove postupke obrade. Zabranu presretanja podataka o komunikacijama trebalo bi primjenjivati i tijekom njihova prijenosa, odnosno dok predviđeni primatelj ne primi sadržaj elektroničke komunikacije, kao i na sve privremene datoteke u mreži nakon primitka. Do presretanja elektroničkih komunikacija može doći, na primjer, kada netko tko nije stranka u komunikaciji sluša pozive, čita, pregledava ili pohranjuje sadržaj elektroničkih komunikacija ili povezane metapodatke u svrhe koje nisu razmjena komunikacija. Do presretanja dolazi i ako druge strane bez privole dotičnog korisnika prate posjećena web-mjesta, vrijeme posjeta, interakciju s drugima itd. S razvojem tehnologije povećava se i broj tehničkih načina za uključivanje u presretanje. Takvi načini mogu se kretati od instalacije opreme za prikupljanje podataka iz terminalne opreme na ciljanim područjima, kao što su uređaji za presretanje međunarodne oznake pokretnog pretplatnika (IMSI) (IMSI catcher), do programa i tehnika kojima se, na primjer, prikriveno prate navike pregledavanja u svrhu stvaranja profila korisnika. Drugi primjeri presretanja uključuju prikupljanje podataka o stvarnoj poruci ili podataka o sadržaju iz nešifriranih bežičnih mreža i usmjernika te analizu podataka o prometu korisnika, uključujući navike pregledavanja bez privole korisnika.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Cilj zabrane pohrane komunikacija nije zabrana svake automatske, privremene ili prijelazne pohrane tih informacija ako je to samo u svrhu provedbe prijenosa u elektroničkoj komunikacijskoj mreži. Ne bi trebalo zabraniti ni obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako bi se osigurali sigurnost i kontinuitet elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući provjeru sigurnosnih prijetnji kao što su prisutnost zlonamjernog softvera ili obradu metapodataka radi osiguravanja potrebnih zahtjeva za kvalitetu usluge, kao što su latencija, varijacije kašnjenja itd.

(16)  Cilj zabrane pohrane komunikacija nije zabrana svake automatske, privremene ili prijelazne pohrane tih informacija ako je to samo u svrhu provedbe prijenosa. Ne bi trebalo zabraniti ni obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako bi se osigurali sigurnost i kontinuitet elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući provjeru sigurnosnih prijetnji kao što su prisutnost zlonamjernog softvera, neželjene pošte ili raspodijeljenih napada „uskraćivanjem usluge”, odnosno obradu metapodataka radi osiguravanja potrebnih zahtjeva za kvalitetu usluge, kao što su latencija, varijacije kašnjenja itd.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)  Trebala bi postojati mogućnost da se pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga obvežu na osiguranje određene kvalitete usluge tako da, primjerice, zajamče da usluga nije podložna padu kvalitete ili da promet nije neopravdano usporen. U tom pogledu u nekim određenim okolnostima može biti potrebno analizirati metapodatke u stvarnom vremenu i odgovoriti na fluktuacije u prometu. Određeni metapodaci elektroničkih komunikacija potrebni su kako bi se pružateljima usluga omogućilo da krajnjim korisnicima ispravno naplate korištene usluge, a krajnjim korisnicima da provjere odgovaraju li nastali troškovi njihovoj stvarnoj potrošnji. Stoga bi obrada i pohranjivanje takvih podataka u te svrhe trebalo biti dopušteno bez da je pritom potrebno zatražiti privolu dotičnog krajnjeg korisnika. Takva obrada uključuje i moguću obradu za potrebe službe za korisnike. Metapodaci se također mogu obraditi kako bi se otkrila prevara ili zlouporaba u skladu s Direktivom (EU) 2013/0309. Ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, posebno uz primjenu novih tehnologija te uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679. Osim toga, strane uključene u obradu podataka o lokaciji i drugih metapodataka trebale bi javno objaviti svoje metode anonimizacije i daljnje agregacije, ne dovodeći pritom u pitanje obveze o povjerljivosti zaštićene zakonom. Metoda anonimizacije trebala bi, nakon što se ispune određene svrhe obrade, tehnički spriječiti sve strane od izdvajanja korisnika iz skupa podataka ili povezivanja novog skupa podataka prikupljenih s uređaja korisnika s postojećim skupom podataka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)  Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka može biti korisna za poduzeća, potrošače i društvo u cjelini. U odnosu na Direktivu 2002/58/EZ ovom se Uredbom za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga proširuju mogućnosti obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka na temelju privole krajnjih korisnika. Međutim, krajnji korisnici pridaju veliku važnost povjerljivosti svojih komunikacija, uključujući aktivnosti na internetu, i tome da žele kontrolirati uporabu elektroničkih komunikacijskih podataka u svrhe koje nisu prijenos komunikacije. Stoga bi ovom Uredbom od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo zahtijevati da pribave privolu krajnjih korisnika za obradu elektroničkih komunikacijskih metapodataka, koji bi trebali uključivati podatke o mjestu na kojem se nalazi uređaj, a nastali su za potrebe odobravanja i održavanja pristupa uslugama i povezanosti s njima. Podatke o lokaciji koji nisu generirani u kontekstu pružanja usluga elektroničkih komunikacija ne bi trebalo smatrati metapodacima. Primjeri komercijalne uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka od strane pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga mogu uključivati toplinske mape, grafičke prikaze podataka uz primjenu boja kojima se označava prisutnost pojedinaca (heatmap). Za prikaz kretanja prometa u određenim smjerovima tijekom određenog razdoblja potreban je identifikator za povezivanje položaja pojedinaca u određenim vremenskim intervalima. Taj bi identifikator nedostajao ako bi se upotrebljavali anonimni podaci i ne bi bilo moguće prikazati takvo kretanje. Od takve bi uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka korist mogli imati, na primjer, tijela javne vlasti i javni prijevoznici kako bi utvrdili gdje razviti novu infrastrukturu na temelju uporabe postojeće infrastrukture i pritiska na nju. Ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, posebno uz primjenu novih tehnologija te uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.

(17)  Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka može biti korisna za poduzeća, potrošače i društvo u cjelini. Primjeri takve uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka od strane pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga mogu uključivati toplinske mape, grafičke prikaze podataka uz primjenu boja kojima se označava prisutnost pojedinaca (heatmap). Za prikaz kretanja prometa u određenim smjerovima tijekom određenog razdoblja potreban je identifikator za povezivanje položaja pojedinaca u određenim vremenskim intervalima, pod uvjetom da se podaci odmah anonimiziraju ili da se u slučajevima kada je korisnik pomiješan s drugima koriste tehnike anonimizacije. Od takve bi uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka korist mogli imati, na primjer, tijela javne vlasti i javni prijevoznici kako bi utvrdili gdje razviti novu infrastrukturu na temelju uporabe postojeće infrastrukture i pritiska na nju.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17a)  Ovom se Uredbom za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga proširuju mogućnosti obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka na osnovu utemeljene privole korisnika. Međutim, korisnici pridaju veliku važnost povjerljivosti svojih komunikacija, uključujući aktivnosti na internetu, i tome da žele kontrolirati uporabu svojih elektroničkih komunikacijskih podataka u svrhe koje nisu prijenos komunikacije. Stoga bi ovom Uredbom od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo zahtijevati da pribave privolu korisnika za obradu elektroničkih komunikacijskih metapodataka, koji bi trebali uključivati podatke o mjestu na kojem se nalazi uređaj, a nastali su za potrebe odobravanja i održavanja pristupa uslugama i povezanosti s njima. Za potrebe ove Uredbe privola krajnjeg korisnika, neovisno o tome je li on fizička ili pravna osoba, trebala bi imati isto značenje i podlijegati istim uvjetima kao i privola ispitanika na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Krajnji bi korisnici trebali imati pravo da povuku svoju privolu na pružanje dodatne usluge bez da se pritom ne prekrši ugovor o pružanju osnovne usluge. Privola za obradu podataka iz internetskih ili govornih komunikacija ne bi trebala biti valjana ako korisnik nema istinski ili slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu bez posljedica.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Krajnji korisnici mogu dati privolu za obradu svojih metapodataka kako bi primili posebne usluge kao što su usluge zaštite od prijevarnih aktivnosti (analizom podataka u uporabi, lokacije i korisničkog računa u stvarnom vremenu). U digitalnom gospodarstvu usluge se često isporučuju u zamjenu za nenovčanu protuuslugu, na primjer izlaganje krajnjih korisnika oglasima. Za potrebe ove Uredbe privola krajnjeg korisnika, neovisno o tome je li on fizička ili pravna osoba, trebala bi imati isto značenje i podlijegati istim uvjetima kao i privola ispitanika na temelju Uredbe (EU) 2016/679. Osnovne usluge širokopojasnog pristupa internetu i govorne komunikacijske usluge trebaju se smatrati bitnim uslugama za pojedince kojima im se omogućuje komunikacija i sudjelovanje u koristima digitalnog gospodarstva. Privola za obradu podataka iz uporabe internetske ili govorne komunikacije neće biti valjana ako ispitanik nema istinski ili slobodan izbor ili ako nije u mogućnosti odbiti ili povući privolu bez posljedica.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Sadržaj elektroničkih komunikacija odnosi se na bit temeljnog prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja koje je zaštićeno člankom 7. Povelje. Svako zadiranje u sadržaj elektroničkih komunikacija trebalo bi dopustiti samo pod vrlo jasno definiranim uvjetima, u posebne svrhe i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za sprječavanje zlouporabe. Ovom se Uredbom predviđa mogućnost za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga da obrađuju elektroničke komunikacijske podatke u tranzitu na temelju informirane privole svih dotičnih krajnjih korisnika. Na primjer, pružatelji mogu ponuditi usluge koje uključuju pregledavanje elektroničke pošte kako bi se uklonio određeni unaprijed definirani materijal. S obzirom na osjetljivost sadržaja komunikacija, u ovoj se Uredbi pretpostavlja da će se obradom takvih podataka o sadržaju prouzročiti visoki rizici za prava i slobode fizičkih osoba. Pri obradi takve vrste podataka pružatelj elektroničke komunikacijske usluge trebao bi se prije obrade uvijek savjetovati s nadzornim tijelom. Takvo bi se savjetovanje trebalo provesti u skladu s člankom 36. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679. Pretpostavkom nije obuhvaćena obrada podataka o sadržaju radi pružanja usluge koju je zatražio krajnji korisnik ako je krajnji korisnik dao privolu za takvu obradu i ako se ona provodi u svrhe i u trajanju koji su nužno potrebni i proporcionalni za takvu uslugu. Nakon što krajnji korisnik pošalje i nakon što predviđeni krajnji korisnik ili krajnji korisnici prime sadržaj elektroničkih komunikacija, mogu ga zabilježiti ili pohraniti krajnji korisnik, krajnji korisnici ili treća strana kojoj je povjereno bilježenje ili pohrana takvih podataka. Svaka obrada takvih podataka mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(19)  Sadržaj elektroničkih komunikacija odnosi se na bit temeljnog prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja koje je zaštićeno člankom 7. Povelje. Ovom se Uredbom predviđa mogućnost za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga da obrađuju elektroničke komunikacijske podatke u mirovanju ili u tranzitu na temelju informirane privole svih dotičnih korisnika. Na primjer, pružatelji mogu ponuditi usluge koje uključuju pregledavanje elektroničke pošte kako bi se uklonio određeni unaprijed definirani materijal. S obzirom na osjetljivost sadržaja komunikacija, u ovoj se Uredbi pretpostavlja da će se obradom takvih podataka o sadržaju prouzročiti visoki rizici za prava i slobode fizičkih osoba. Pri obradi takve vrste podataka pružatelj elektroničke komunikacijske usluge trebao bi se prije obrade uvijek savjetovati s nadzornim tijelom. Takvo bi se savjetovanje trebalo provesti u skladu s člankom 36. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679. Pretpostavkom nije obuhvaćena obrada podataka o sadržaju radi pružanja usluge koju je zatražio korisnik ako je korisnik dao privolu za takvu obradu i ako se ona provodi u svrhe i u trajanju koji su nužno potrebni i proporcionalni za takvu uslugu. Nakon što korisnik pošalje i nakon što predviđeni korisnik ili korisnici prime sadržaj elektroničkih komunikacija, mogu ga zabilježiti ili pohraniti korisnik, korisnici ili druga strana kojoj je povjereno bilježenje ili pohrana takvih podataka. Svaka obrada takvih podataka mora biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19a)  Trebalo bi biti moguće obraditi elektroničke komunikacijske podatke u svrhu pružanja usluge koju je korisnik izričito zatražio iz osobnih razloga ili osobnih razloga povezanih s poslom, kao što je mogućnost pretrage ili indeksiranje prema ključnoj riječi, virtualni pomoćnik, pretvaranje teksta u govor i usluge prevođenja, uključujući pretvaranje slike u govor ili druge obrade automatiziranog sadržaja koje osobe s invaliditetom koriste kao alat za pospješivanje dostupnosti. To bi trebalo biti moguće bez privole svih korisnika i može se ostvariti samo uz privolu korisnika koji je zatražio uslugu. Takvom se izričitom privolom pružatelja onemogućuje da obrađuje podatke u bilo koju drugu svrhu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)  Terminalna oprema krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih mreža i sve informacije o uporabi takve terminalne opreme, neovisno o tome jesu li pohranjene na takvoj opremi ili ih ona odašilje, jesu li zatražene ili obrađene kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem ili mrežnom opremom, dio su privatnog područja krajnjih korisnika koje zahtijeva zaštitu u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na to da takva oprema sadržava ili obrađuje informacije kojima se mogu otkriti pojedinosti o emocionalnom, političkom i društvenom životu pojedinca, uključujući sadržaj komunikacija, slike, lokaciju pojedinca pristupom postavkama GPS-a na uređaju, popise kontakata i ostale informacije koje su već pohranjene na uređaju, informacije povezane s takvom opremom zahtijevaju jaču zaštitu privatnosti. Nadalje, takozvani špijunski softver, web-prisluškivači, skriveni identifikatori, kolačići za praćenje i ostali slični alati za neželjeno praćenje mogu ući u terminalnu opremu krajnjeg korisnika bez njegova znanja u cilju dobivanja pristupa informacijama, pohranjivanja skrivenih informacija ili ulaženja u trag aktivnostima. Informacije povezane s uređajem krajnjeg korisnika mogu se prikupljati i daljinski u svrhu identifikacije i praćenja primjenom tehnika kao što je „device fingerprinting” (prikupljanje informacija o uređaju u svrhu njegove identifikacije i praćenja), često bez znanja krajnjeg korisnika, čime se može ozbiljno zadrijeti u privatnost tih krajnjih korisnika. Tehnike za prikriveno praćenje postupaka krajnjih korisnika, na primjer praćenjem njihovih aktivnosti na internetu ili lokacije njihove terminalne opreme, ili za narušavanje rada terminalne opreme krajnjih korisnika ozbiljna su prijetnja privatnosti krajnjih korisnika. Stoga bi svako takvo zadiranje u terminalnu opremu krajnjeg korisnika trebalo dopustiti samo uz privolu krajnjeg korisnika te u posebne i transparentne svrhe.

(20)  Terminalna oprema korisnika elektroničkih komunikacijskih mreža i sve informacije o uporabi takve terminalne opreme, neovisno o tome jesu li pohranjene na takvoj opremi ili ih ona odašilje, jesu li zatražene ili obrađene kako bi se omogućilo njezino povezivanje s drugim uređajem ili mrežnom opremom, dio su privatnog područja korisnika koje zahtijeva zaštitu u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na to da takva oprema sadržava ili obrađuje vrlo osjetljive podatke kojima se mogu otkriti pojedinosti o ponašanju, psihološkim obilježjima, emocionalnom stanju i političkim i društvenim stavovima pojedinca, uključujući sadržaj komunikacija, slike, lokaciju pojedinca pristupom postavkama GPS-a na njihovu uređaju, popise kontakata i ostale informacije koje su već pohranjene na uređaju, informacije povezane s takvom opremom zahtijevaju jaču zaštitu privatnosti. Informacije povezane s uređajem krajnjeg korisnika mogu se prikupljati i daljinski u svrhu identifikacije i praćenja primjenom tehnika kao što je „device fingerprinting” (prikupljanje informacija o uređaju u svrhu njegove identifikacije i praćenja), često bez znanja korisnika, čime se može ozbiljno zadrijeti u privatnost tih korisnika. Nadalje, takozvani špijunski softver, web-prisluškivači, skriveni identifikatori i alati za neželjeno praćenje mogu ući u terminalnu opremu krajnjeg korisnika bez njegova znanja u cilju dobivanja pristupa informacijama ili pohranjivanja skrivenih informacija. Tehnike za prikriveno praćenje postupaka korisnika, na primjer praćenjem njihovih aktivnosti na internetu ili lokacije njihove terminalne opreme, ili za narušavanje rada terminalne opreme korisnika ozbiljna su prijetnja privatnosti korisnika. Stoga bi svako takvo zadiranje u terminalnu opremu korisnika trebalo dopustiti samo uz privolu korisnika te u posebne i transparentne svrhe. Korisnici bi trebali dobiti sve relevantne informacije o namjeravanim postupcima na jasnom i razumljivom jeziku. Ti bi se podaci trebali pružiti odvojeno od općih uvjeta usluga.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Izuzeća od obveze pribavljanja privole za uporabu kapaciteta terminalne opreme za obradu ili pohranu ili za pristup informacijama pohranjenima na terminalnoj opremi trebalo bi ograničiti na situacije koje ne uključuju nikakvo ili uključuju samo vrlo ograničeno narušavanje privatnosti. Na primjer, privolu ne bi trebalo tražiti za odobrenje tehničke pohrane ili nužno potrebnog ili proporcionalnog pristupa u legitimnu svrhu omogućavanja uporabe posebne usluge koju je izričito zatražio krajnji korisnik. To može uključivati pohranu kolačića u trajanju pojedinačne uspostavljene sesije na web-mjestu radi praćenja ulaznih informacija krajnjeg korisnika kada popunjava internetske obrasce od više stranica. Kolačići mogu biti legitiman i koristan alat, na primjer, za mjerenje internetskog prometa prema web-mjestu. Ako pružatelji usluga informacijskog društva poduzmu provjeru konfiguracije kako bi pružili uslugu u skladu s postavkama krajnjeg korisnika i samo zabilježe činjenicu da uređaj krajnjeg korisnika ne može primiti sadržaj koji je zatražio krajnji korisnik, to ne bi trebalo predstavljati pristup takvom uređaju ili uporabu kapaciteta uređaja za obradu.

(21)  Izuzeća od obveze pribavljanja privole za uporabu kapaciteta terminalne opreme za obradu ili pohranu ili za pristup informacijama pohranjenima na terminalnoj opremi trebalo bi ograničiti na situacije koje ne uključuju nikakvo ili uključuju samo vrlo ograničeno narušavanje privatnosti. Na primjer, privolu ne bi trebalo tražiti za odobrenje tehničke pohrane ili nužno potrebnog ili proporcionalnog pristupa u legitimnu svrhu omogućavanja uporabe posebne usluge koju je izričito zatražio korisnik. To može uključivati pohranu informacija (npr. kolačića i identifikatora) u trajanju pojedinačne uspostavljene sesije na web-mjestu radi praćenja ulaznih informacija krajnjeg korisnika kada popunjava internetske obrasce od više stranica. Tehnike praćenja, ako se provode uz odgovarajuću zaštitu privatnosti, također mogu biti legitiman i koristan alat, na primjer, za mjerenje internetskog prometa prema web-mjestu. Ako pružatelji usluga informacijskog društva mogu poduzeti provjeru konfiguracije kako bi pružili uslugu u skladu s postavkama korisnika i samo zabilježe činjenicu da uređaj korisnika ne može primiti sadržaj koji je zatražio korisnik, to ne bi trebalo predstavljati nezakonit pristup.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)  Metode koje se primjenjuju za pružanje informacija i pribavljanje privole krajnjeg korisnika trebale bi biti što pristupačnije. S obzirom na sveprisutnu uporabu kolačića za praćenje i ostalih tehnika praćenja, od krajnjih se korisnika sve češće traži da daju privolu za pohranu takvih kolačića za praćenje na svoju terminalnu opremu. Stoga su krajnji korisnici prezasićeni zahtjevima za davanje privole. Taj se problem može riješiti uporabom tehničkih sredstava za davanje privole, na primjer transparentnim i pristupačnim postavkama. Stoga bi se ovom Uredbom trebala predvidjeti mogućnost izražavanja privole odabirom odgovarajućih postavki preglednika ili druge aplikacije. Odluke krajnjih korisnika u pogledu prilagodbe općih postavki privatnosti preglednika ili druge aplikacije trebale bi biti obvezujuće za sve treće strane i izvršive u pogledu svih trećih strana. Web-preglednici vrsta su softverske aplikacije za pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Druge vrste aplikacija, kao što su one kojima se omogućuju pozivi i razmjena poruka ili pružaju informacije o smjeru puta, imaju iste mogućnosti. Web-preglednici u velikoj mjeri posreduju u onome što se događa između krajnjeg korisnika i web-mjesta. Iz te su perspektive oni u povlaštenom položaju u kojem imaju aktivnu ulogu pomažući krajnjem korisniku u kontroli protoka informacija prema terminalnoj opremi i od nje. Web-preglednici mogu se posebno upotrebljavati kao filtri mreže s pomoću kojih se krajnjim korisnicima pomaže da spriječe pristup informacijama iz svoje terminalne opreme (na primjer pametnog telefona, tablet računala ili računala) ili pohranu takvih informacija.

(22)  Metode koje se primjenjuju za pružanje informacija i pribavljanje privole krajnjeg korisnika trebale bi biti što pristupačnije. S obzirom na sveprisutnu uporabu kolačića za praćenje i ostalih tehnika praćenja, od korisnika se sve češće traži da daju privolu za pohranu takvih kolačića za praćenje na svoju terminalnu opremu. Stoga su korisnici prezasićeni zahtjevima za davanje privole. Taj se problem može riješiti uporabom tehničkih sredstava za davanje privole, na primjer transparentnim i pristupačnim postavkama. Stoga bi se ovom Uredbom trebala spriječiti uporaba obveznog prihvaćanja kolačića („cookie walls”) i obavijesti o kolačićima („cookie banner”) koji ne pomažu korisnicima da zadrže kontrolu nad svojim osobnim informacijama i privatnosti ili da se informiraju o svojim pravima. Ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti mogućnost davanja privole odabirom tehničkih postavki npr. korištenjem odgovarajućih postavki preglednika ili druge aplikacije. Te bi postavke trebale uključivati odluke u vezi s pohranom informacija na terminalnoj opremi korisnika kao i signal koji je poslao preglednik ili druga aplikacija s naznakom o postavkama korisnika na uvid drugim stranama. Odabiri korisnika u pogledu prilagodbe općih postavki privatnosti preglednika ili druge aplikacije trebale bi biti obvezujuće za sve treće strane i izvršive u pogledu svih trećih strana. Web-preglednici vrsta su softverske aplikacije za pronalaženje i prikaz informacija na internetu. Druge vrste aplikacija, kao što su one kojima se omogućuju pozivi i razmjena poruka ili pružaju informacije o smjeru puta, imaju iste mogućnosti. Web-preglednici u velikoj mjeri posreduju u onome što se događa između korisnika i web-mjesta. Iz te su perspektive oni u povlaštenom položaju u kojem imaju aktivnu ulogu pomažući korisniku u kontroli protoka informacija prema terminalnoj opremi i od nje. Konkretnije, web-preglednici, aplikacije ili mobilni operativni sustavi mogu se koristiti za izvršavanje odabira korisnika, čime korisnicima pomažu da spriječe pristup informacijama iz svoje terminalne opreme (na primjer pametnog telefona, tablet računala ili računala) ili pohranu takvih informacija.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)  Načela tehničke i integrirane zaštite podataka kodificirana su na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2016/679. Trenutačno je u većini preglednika prema zadanim postavkama odabrana opcija „Prihvati sve kolačiće”. Stoga bi pružatelji softvera za pronalaženje i prikaz informacija na internetu trebali biti obvezni konfigurirati softver tako da nudi mogućnost da se trećim stranama onemogući pohranjivanje informacija na terminalnoj opremi; to se često prikazuje kao postavka „Odbij kolačiće treće strane”. Krajnjim bi korisnicima trebalo ponuditi skup opcija za postavke privatnosti u rasponu od viših (na primjer „Nikada ne prihvaćaj kolačiće”) do nižih (na primjer „Uvijek prihvati kolačiće”) i srednjih (na primjer „Odbij kolačiće treće strane” ili „Prihvati samo kolačiće prve strane”). Takve bi postavke privatnosti trebalo prikazati na lako vidljiv i razumljiv način.

(23)  Načela tehničke i integrirane zaštite podataka kodificirana su na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2016/679. Trenutačno je u većini preglednika prema zadanim postavkama odabrana opcija „Prihvati sve kolačiće”. Stoga bi pružatelji softvera za pronalaženje i prikaz informacija na internetu trebali biti obvezni konfigurirati softver tako da nudi mogućnost da se drugim stranama prema zadanim postavkama onemogući praćenje na različitim domenama i pohranjivanje informacija na terminalnoj opremi drugih strana; to se često prikazuje kao postavka „Odbij programe za praćenje i kolačiće treće strane”. Korisnicima bi trebalo ponuditi, prema zadanim postavkama, niz opcija za postavke privatnosti, počevši od visoke razine (na primjer, „nikad ne prihvaćaj programe za praćenje i kolačiće”) preko niske (na primjer, „uvijek prihvati programe za praćenje i kolačiće”) i srednje razine (na primjer, „odbaci sve programe za praćenje i kolačiće koji nisu neophodni za pružanje usluge koju je korisnik izričito zatražio” ili „onemogući praćenje na različitim domenama”). Te mogućnosti mogu biti i preciznije. Postavke privatnosti također bi trebale uključivati mogućnosti kojima se korisniku omogućuje da odluči mogu li se softveri poput Flasha, JavaScripta ili sličnih izvršiti u slučaju da internetska stranica može prikupljati geolokacijske podatke korisnika, ili ako može pristupiti određenom hardveru kao što je kamera ili mikrofon. Takve bi postavke privatnosti trebalo prikazati na lako vidljiv, objektivan i razumljiv način.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)  Kako bi web-preglednici mogli pribaviti privolu krajnjih korisnika u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, na primjer za pohranu kolačića treće strane za praćenje, oni bi, među ostalim, od krajnjeg korisnika terminalne opreme trebali zatražiti da jasnom potvrdnom radnjom da dobrovoljan, poseban, informiran i nedvosmislen pristanak za pohranu takvih kolačića na terminalnu opremu i pristup tim kolačićima iz terminalne opreme. Radnja se može smatrati potvrdnom ako se, na primjer, od krajnjih korisnika zahtijeva da aktivno odaberu postavku „Prihvati kolačiće treće strane” kako bi potvrdili svoj pristanak i ako su im dane informacije potrebne za odabir. U tu je svrhu potrebno od pružatelja softvera za pristup internetu zahtijevati da u trenutku instalacije obavijeste krajnje korisnike o različitim mogućnostima odabira postavki privatnosti i da od njih zatraže da odaberu postavke. Pruženim informacijama krajnje korisnike ne bi trebalo odvratiti od odabira viših postavki privatnosti te bi one trebale uključivati relevantne informacije o rizicima povezanima s omogućivanjem pohrane kolačića treće strane na računalu, uključujući izradu dugoročne evidencije o povijesti pregledavanja pojedinaca i uporabu te evidencije za slanje ciljanog oglašavanja. Potiče se da se na web-preglednicima krajnjim korisnicima osiguraju jednostavni načini promjene postavki privatnosti u bilo kojem trenutku tijekom uporabe i omogući korisniku da stvori izuzeća za određena web-mjesta ili popis dopuštenih web-mjesta ili da utvrdi za koja su web-mjesta uvijek odnosno za koja web-mjesta nikad nisu dopušteni kolačići (trećih) strana.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)  Za pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama potrebna je redovita emisija određenih podatkovnih paketa kako bi se otkrila ili zadržala veza s mrežom ili drugim uređajima u mreži. Nadalje, uređaji moraju imati jedinstvenu adresu koja im je dodijeljena za utvrđivanje njihova identiteta u toj mreži. Slično tome, standardni bežični telefoni i mobiteli emitiraju aktivne signale koji sadržavaju jedinstvene identifikatore, kao što su adresa MAC, međunarodni identifikator mobilnog uređaja („IMEI”), međunarodni identifikator mobilnoga pretplatnika („IMSI”) itd. Pojedinačna bežična bazna stanica (odnosno odašiljač i prijamnik), kao što je bežična pristupna točka, ima određeni raspon unutar kojeg se mogu prikupljati takve informacije. Pojavili su se pružatelji usluga koji nude usluge praćenja na temelju pregledavanja informacija povezanih s opremom s različitim funkcionalnostima, uključujući brojanje ljudi, pružanje podataka o broju ljudi koji čekaju u redu, provjeru broja ljudi na određenom području itd. Te se informacije mogu upotrebljavati u još intruzivnije svrhe, kao što je slanje komercijalnih poruka krajnjim korisnicima s personaliziranim ponudama, primjerice kada ulaze u trgovine. Iako neke od tih funkcionalnosti ne podrazumijevaju visoke rizike za privatnost, druge podrazumijevaju, na primjer one koje uključuju praćenje pojedinaca tijekom vremena, uključujući višestruke posjete određenim lokacijama. Pružatelji koji provode takve prakse trebali bi na rubu područja pokrivenosti istaknuti obavijesti kojima krajnje korisnike prije ulaska na definirano područje informiraju o upotrebi tehnologije unutar zadanog opsega, o svrsi praćenja, osobi odgovornoj za praćenje i postojanju bilo koje mjere koju krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio ili zaustavio prikupljanje. Ako se prikupljaju osobni podaci, trebalo bi osigurati dodatne informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679.

(25)  Za pristup elektroničkim komunikacijskim mrežama potrebna je redovita emisija određenih podatkovnih paketa kako bi se otkrila ili zadržala veza s mrežom ili drugim uređajima u mreži. Nadalje, uređaji moraju imati jedinstvenu adresu koja im je dodijeljena za utvrđivanje njihova identiteta u toj mreži. Slično tome, standardni bežični telefoni i mobiteli emitiraju aktivne signale koji sadržavaju jedinstvene identifikatore, kao što su adresa MAC, međunarodni identifikator mobilnog uređaja („IMEI”), međunarodni identifikator mobilnoga pretplatnika („IMSI”) itd. Pojedinačna bežična bazna stanica (odnosno odašiljač i prijamnik), kao što je bežična pristupna točka, ima određeni raspon unutar kojeg se mogu prikupljati takve informacije. Pojavili su se pružatelji usluga koji nude usluge praćenja na temelju pregledavanja informacija povezanih s opremom s različitim funkcionalnostima, uključujući brojanje ljudi, pružanje podataka o broju ljudi koji čekaju u redu, provjeru broja ljudi na određenom području itd. Te se informacije mogu upotrebljavati u još intruzivnije svrhe, kao što je slanje komercijalnih poruka korisnicima s personaliziranim ponudama, primjerice kada ulaze u trgovine. Iako neke od tih funkcionalnosti ne podrazumijevaju visoke rizike za privatnost, druge podrazumijevaju, na primjer one koje uključuju praćenje pojedinaca tijekom vremena, uključujući višestruke posjete određenim lokacijama. Pružatelji koji provode takve prakse trebali bi na rubu područja pokrivenosti istaknuti obavijesti kojima korisnike prije ulaska na definirano područje informiraju o upotrebi tehnologije unutar zadanog opsega, o svrsi praćenja, osobi odgovornoj za praćenje i postojanju bilo koje mjere koju korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio ili zaustavio prikupljanje. Ako se prikupljaju osobni podaci, trebalo bi osigurati dodatne informacije u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679. Osim toga, takvi bi pružatelji trebali ili dobiti pristanak korisnika ili odmah anonimizirati podatke uz ograničavanje svrhe isključivo na statističko brojanje u okviru ograničenog vremena i prostora, kao i osigurati učinkovite mogućnosti nesudjelovanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)  Ako je obrada podataka elektroničkih komunikacija koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, njome bi se trebala predvidjeti mogućnost da Unija ili države članice pod posebnim uvjetima zakonom ograniče određene obveze i prava ako je takvo ograničenje nužna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu posebnih javnih interesa, uključujući nacionalnu sigurnost, obranu i javnu sigurnost te prevenciju, istrage, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, među ostalim i prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti, ili drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa Unije ili države članice, posebno važnoga gospodarskog ili financijskog interesa Unije ili države članice, ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulativne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese. Stoga ova Uredba ne bi trebala utjecati na sposobnost država članica da provode zakonito presretanje elektroničkih komunikacija ili poduzimaju druge mjere ako je to nužno i proporcionalno za zaštitu prethodno navedenih javnih interesa, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako ih tumače Sud Europske unije i Europski sud za ljudska prava. Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebali bi osigurati odgovarajuće postupke za olakšavanje legitimnih zahtjeva nadležnih tijela, uzimajući u obzir, ako je to relevantno, ulogu predstavnika imenovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3.

(26)  Ako je obrada podataka elektroničkih komunikacija koju provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga obuhvaćena područjem primjene ove Uredbe, njome se ne dovodi u pitanje mogućnost da Unija ili države članice pod posebnim uvjetima zakonom ograniče određene obveze i prava iznesene u ovoj Uredbi ako je takvo ograničenje usmjereno na osobe osumnjičene za počinjenje kaznenog djela i predstavlja nužnu i proporcionalnu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu posebnih javnih interesa, uključujući nacionalnu sigurnost, obranu i javnu sigurnost te prevenciju, istrage, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, među ostalim i prevenciju i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti. Stoga ova Uredba ne bi trebala utjecati na sposobnost država članica da provode zakonito presretanje elektroničkih komunikacija ili poduzimaju druge mjere ako je to nužno i proporcionalno za zaštitu prethodno navedenih javnih interesa, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako ih tumače Sud Europske unije i Europski sud za ljudska prava.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)  Postoji tehnologija kojom se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga omogućuje da za krajnje korisnike na različite načine ograniče primanje neželjenih poziva, među ostalim i blokiranjem tihih poziva i ostalih prijevarnih te uznemirujućih poziva. Pružatelji javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga trebali bi uvesti tu tehnologiju i besplatno zaštiti krajnje korisnike od uznemirujućih poziva. Pružatelji bi trebali osigurati da krajnji korisnici budu upoznati s postojanjem tih funkcionalnosti, na primjer, tako da te činjenice objave na svojem web-mjestu.

(29)  Postoji tehnologija kojom se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga omogućuje da za krajnje korisnike na različite načine ograniče primanje neželjenih poziva, među ostalim i blokiranjem tihih poziva, ostalih prijevarnih te uznemirujućih poziva ili marketinških poziva s posebnim kodom ili pozivnim brojem. Pružatelji javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga trebali bi uvesti tu tehnologiju i besplatno zaštiti krajnje korisnike od uznemirujućih poziva. Pružatelji bi trebali osigurati da krajnji korisnici budu upoznati s postojanjem tih funkcionalnosti, na primjer, tako da te činjenice objave na svojem web-mjestu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)  Javno dostupni imenici krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga distribuiraju se posvuda. Javno dostupan imenik znači svaki imenik ili usluga koji sadržavaju informacije o krajnjim korisnicima, kao što su telefonski brojevi (uključujući brojeve mobitela), i adresa elektroničke pošte, te uključuje imeničke usluge. U skladu s pravom na privatnost i zaštitu osobnih podataka fizičke osobe, od krajnjih korisnika koji su fizičke osobe mora se zatražiti privola prije uključivanja njihovih osobnih podataka u imenik. U skladu s legitimnim interesom pravnih subjekata, krajnji korisnici koji su pravni subjekti imaju pravo na prigovor u pogledu uključivanja svojih podataka u imenik.

(30)  Javno dostupni imenici krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga distribuiraju se posvuda. Javno dostupan imenik znači svaki imenik ili usluga koji sadržavaju informacije o krajnjim korisnicima, kao što su telefonski brojevi (uključujući brojeve mobitela), i adresa elektroničke pošte, te uključuje imeničke usluge. U skladu s pravom na privatnost i zaštitu osobnih podataka fizičke osobe, od korisnika mora se zatražiti privola prije uključivanja njihovih osobnih podataka u imenik. U skladu s legitimnim interesom pravnih subjekata, krajnji korisnici imaju pravo na prigovor u pogledu uključivanja svojih podataka u imenik.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)  Ako krajnji korisnici koji su fizičke osobe daju privolu za uvrštavanje svojih podataka u takve imenike, trebali bi imati mogućnost da na temelju privole odrede koje se kategorije osobnih podataka uvrštavaju u imenik (na primjer ime, adresa elektroničke pošte, kućna adresa, korisničko ime, telefonski broj). Osim toga, pružatelji javno dostupnih imenika trebali bi obavijestiti krajnje korisnike o svrhama imenika i funkcijama pretraživanja imenika prije uvrštavanja njihovih podataka u taj imenik. Krajnji korisnici trebali bi imati mogućnost da na temelju privole odrede prema kojim se kategorijama njihovih osobnih podataka mogu pretraživati njihovi kontaktni podaci. Kategorije osobnih podataka uvrštenih u imenik i kategorije osobnih podataka prema kojima se mogu pretraživati kontaktni podaci krajnjeg korisnika ne bi nužno trebale biti iste.

(31)  Ako korisnici daju privolu za uvrštavanje svojih podataka u takve imenike, trebali bi imati mogućnost da na temelju privole odrede koje se kategorije osobnih podataka uvrštavaju u imenik (na primjer ime, adresa elektroničke pošte, kućna adresa, korisničko ime, telefonski broj). Osim toga, pružatelji javno dostupnih imenika ili pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga trebali bi obavijestiti krajnje korisnike o svrhama imenika i funkcijama pretraživanja imenika prije uvrštavanja njihovih podataka u taj imenik. Korisnici bi trebali imati mogućnost da na temelju privole odrede prema kojim se kategorijama njihovih osobnih podataka mogu pretraživati njihovi kontaktni podaci. Kategorije osobnih podataka uvrštenih u imenik i kategorije osobnih podataka prema kojima se mogu pretraživati kontaktni podaci korisnika ne bi nužno trebale biti iste.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)  U ovoj Uredbi izravni marketing podrazumijeva svaki oblik oglašavanja kojim fizička ili pravna osoba izravno šalje, služeći se elektroničkim komunikacijskim uslugama, izravne marketinške komunikacije jednom ili više krajnjih korisnika čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Uz ponudu proizvoda i usluga u komercijalne svrhe, to bi trebalo uključivati i poruke koje šalju političke stranke koje elektroničkim komunikacijskim uslugama stupaju u kontakt s fizičkim osobama kako bi promicale svoje stranke. Isto bi trebalo vrijediti i za poruke koje šalju neprofitne organizacije u potporu ciljevima organizacije.

(32)  U ovoj Uredbi izravni marketing podrazumijeva svaki oblik oglašavanja kojim fizička ili pravna osoba izravno šalje, služeći se elektroničkim komunikacijskim uslugama, izravne marketinške komunikacije jednom ili više krajnjih korisnika čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, neovisno o njegovu obliku. Uz ponudu proizvoda i usluga u komercijalne svrhe, to bi trebalo uključivati i poruke koje šalju političke stranke koje elektroničkim komunikacijskim uslugama stupaju u kontakt s fizičkim osobama kako bi promicale svoje stranke. Isto bi trebalo vrijediti i za poruke koje šalju neprofitne organizacije u potporu ciljevima organizacije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)  Trebalo bi osigurati mjere za zaštitu krajnjih korisnika od nezatraženih komunikacija u svrhe izravnog marketinga kojima se zadire u privatni život krajnjih korisnika. Stupanj narušavanja privatnosti i uznemiravanja smatra se relativno sličnim neovisno o širokom rasponu tehnologija i kanala koji se upotrebljavaju za provedbu tih elektroničkih komunikacija, neovisno o tome upotrebljavaju li se automatizirani sustavi pozivanja i komunikacijski sustavi, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektronička pošta, SMS, MMS, Bluetooth itd. Stoga je opravdano zahtijevati da se privola krajnjeg korisnika pribavi prije nego što se krajnjim korisnicima pošalju komercijalne elektroničke komunikacije u svrhe izravnog marketinga kako bi se pojedinci učinkovito zaštitili od narušavanja njihova privatnog života, kao i legitiman interes pravnih osoba. Pravna sigurnost i potreba da pravila o zaštiti od nezatraženih elektroničkih komunikacija budu održiva u budućnosti opravdavaju potrebu za utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila koja se ne razlikuju ovisno o tehnologiji korištenoj za slanje tih nezatraženih komunikacija, pri čemu bi se svim građanima u Uniji trebala zajamčiti istovjetna razina zaštite. Međutim, razumno je dopustiti da se podaci o elektroničkoj pošti upotrebljavaju u kontekstu postojećeg odnosa s potrošačima za ponudu sličnih proizvoda ili usluga. Tu bi mogućnost trebalo primjenjivati samo na isto poduzeće koje je elektroničke kontaktne podatke pribavilo u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

(33)  Trebalo bi osigurati mjere za zaštitu krajnjih korisnika od nezatraženih komunikacija ili izravnog marketinga kojima se zadire u privatni život krajnjih korisnika. Stupanj narušavanja privatnosti i uznemiravanja smatra se relativno sličnim neovisno o širokom rasponu tehnologija i kanala koji se upotrebljavaju za provedbu tih elektroničkih komunikacija, neovisno o tome upotrebljavaju li se automatizirani sustavi pozivanja i komunikacijski sustavi, aplikacije za trenutačnu razmjenu poruka, elektronička pošta, SMS, MMS, Bluetooth itd. Stoga je opravdano zahtijevati da se privola krajnjeg korisnika pribavi prije nego što se krajnjim korisnicima pošalju komercijalne elektroničke komunikacije u svrhe izravnog marketinga kako bi se pojedinci učinkovito zaštitili od narušavanja njihova privatnog života, kao i legitiman interes pravnih osoba. Pravna sigurnost i potreba da pravila o zaštiti od nezatraženih elektroničkih komunikacija budu održiva u budućnosti i opravdavaju potrebu za utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila koja se ne razlikuju ovisno o tehnologiji korištenoj za slanje tih nezatraženih komunikacija, pri čemu bi se svim pojedincima u Uniji trebala zajamčiti jednako visoka razina zaštite. Međutim, razumno je dopustiti da se podaci o elektroničkoj pošti upotrebljavaju u kontekstu postojećeg odnosa s potrošačima za ponudu sličnih proizvoda ili usluga. Tu bi mogućnost trebalo primjenjivati samo na isto poduzeće koje je elektroničke kontaktne podatke pribavilo u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34)  Ako su krajnji korisnici dali privolu za primanje nezatraženih komunikacija u svrhu izravnog marketinga, i dalje bi trebali imati mogućnost da na jednostavan način u bilo kojem trenutku povuku privolu. Kako bi se olakšalo učinkovito izvršenje pravila Unije o nezatraženim porukama u svrhu izravnog marketinga, potrebno je zabraniti maskiranje identiteta i uporabu lažnih identiteta, lažnih povratnih adresa ili brojeva pri slanju nezatraženih komercijalnih komunikacija u svrhe izravnog marketinga. Nezatražene marketinške komunikacije trebale bi stoga biti jasno prepoznatljive kao takve i u njima bi trebalo navesti identitet pravne ili fizičke osobe koja prenosi komunikaciju ili u čije se ime komunikacija prenosi i pružiti potrebne informacije na temelju kojih primatelji mogu ostvariti svoje pravo na prigovor u pogledu primanja daljnjih pismenih i/ili usmenih marketinških poruka.

(34)  Ako su krajnji korisnici dali privolu za primanje nezatraženih komunikacija u svrhu izravnog marketinga, i dalje bi trebali imati mogućnost da na jednostavan način u bilo kojem trenutku povuku privolu. Kako bi se olakšalo učinkovito izvršenje pravila Unije o nezatraženim porukama u svrhu izravnog marketinga, potrebno je zabraniti maskiranje identiteta i uporabu lažnih identiteta, lažnih povratnih adresa ili brojeva pri slanju nezatraženih komercijalnih komunikacija u svrhe izravnog marketinga.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)  Kako bi se omogućilo jednostavno povlačenje privole, pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije elektroničkom poštom trebale bi navesti poveznicu ili valjanu adresu elektroničke pošte koju krajnji korisnici mogu jednostavno upotrijebiti za povlačenje svoje privole. Pravne ili fizičke osobe koje provode izravne marketinške komunikacije govornim pozivima i pozivima preko automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava trebale bi prikazati svoj broj na koji je moguće nazvati poduzeće ili navesti poseban kôd na temelju kojeg se može utvrditi da je poziv marketinške prirode.

(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)   Legal or natural persons conducting direct marketing communications through voice-to-voice calls and through calls by automating calling and communication systems should display their identity line on which the company can be called or present a specific code identifying the fact that the call is a marketing call.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36)  Govorni izravni marketinški pozivi koji ne uključuju uporabu automatiziranih sustava pozivanja ili komunikacijskih sustava skuplji su za pošiljatelja i ne uključuju nikakve financijske troškove za krajnje korisnike. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost uspostave i/ili održavanja nacionalnih sustava kojima se dopuštaju takvi pozivi samo krajnjim korisnicima koji nisu uložili prigovor.

(36)  Govorni izravni marketinški pozivi koji ne uključuju uporabu automatiziranih sustava pozivanja ili komunikacijskih sustava skuplji su za pošiljatelja i ne uključuju nikakve financijske troškove za krajnje korisnike, opravdavaju mogućnost država članica da uspostave i/ili održavaju nacionalne sustave kojima se dopuštaju takvi pozivi samo krajnjim korisnicima koji nisu uložili prigovor.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)  Pružatelji usluga koji nude elektroničke komunikacijske usluge trebali bi obavijestiti krajnje korisnike o mjerama koje mogu poduzeti kako bi zaštitili sigurnost svojih komunikacija, na primjer uporabom posebnih vrsta softvera ili tehnologija šifriranja. Zahtjev za obavješćivanje krajnjih korisnika o posebnim sigurnosnim rizicima ne podrazumijeva oslobađanje pružatelja usluga od obveze da o vlastitom trošku poduzme odgovarajuće i hitne mjere kako bi otklonio sve nove, nepredviđene sigurnosne rizike i ponovno uspostavio normalnu sigurnosnu razinu usluge. Pružanje informacije o sigurnosnim rizicima za pretplatnika bi trebalo biti besplatno. Sigurnost se procjenjuje na temelju članka 32. Uredbe (EU) 2016/679.

(37)  Pružatelji usluga koji nude elektroničke komunikacijske usluge trebali bi obraditi elektroničke komunikacijske podatke tako da spriječe neovlašten pristup, objavljivanje ili izmjena te da osiguraju da se takav neovlašten pristup, objavljivanje ili izmjena mogu utvrditi, kao i da su elektronički komunikacijski podaci zaštićeni uporabom posebnih vrsta softvera i tehnologija šifriranja. Zahtjev za obavješćivanje krajnjih korisnika o posebnim sigurnosnim rizicima ne podrazumijeva oslobađanje pružatelja usluga od obveze da o vlastitom trošku poduzme odgovarajuće i hitne mjere kako bi otklonio sve nove, nepredviđene sigurnosne rizike i ponovno uspostavio normalnu sigurnosnu razinu usluge. Pružanje informacije o sigurnosnim rizicima za pretplatnika bi trebalo biti besplatno. Sigurnost se procjenjuje na temelju članka 32. Uredbe (EU) 2016/679. U pogledu sigurnosti mreža i usluga te povezanih sigurnosnih obveza, obveze iz članka 40. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija trebale bi se primijeniti na sve usluge u području primjene ove Uredbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)  Kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Uredbom (EU) 2016/679, izvršenje odredaba ove Uredbe trebalo bi povjeriti istim tijelima koja su odgovorna za izvršenje odredaba Uredbe (EU) 2016/679 te se ova Uredba oslanja na mehanizam konzistentnosti iz Uredbe (EU) 2016/679. Države članice trebale bi imati mogućnost da uspostave više od jednog nadzornog tijela radi usklađivanja sa svojom ustavnom, organizacijskom i upravnom strukturom. Nadzorna tijela trebala bi biti odgovorna i za praćenje primjene ove Uredbe u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka za pravne subjekte. Takvim dodatnim zadaćama ne bi se trebala ugroziti sposobnost nadzornog tijela za provedbu zadaća povezanih sa zaštitom osobnih podataka na temelju Uredbe (EU) 2016/679 i ove Uredbe. Svakom nadzornom tijelu trebalo bi osigurati dodatne financijske i ljudske resurse, prostorije i infrastrukturu koji su potrebni za učinkovitu provedbu zadaća na temelju ove Uredbe.

(38)  Kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Uredbom (EU) 2016/679, izvršenje odredaba ove Uredbe trebalo bi povjeriti istim tijelima koja su odgovorna za izvršenje odredaba Uredbe (EU) 2016/679 te se ova Uredba oslanja na mehanizam konzistentnosti iz Uredbe (EU) 2016/679. Države članice trebale bi imati mogućnost da uspostave više od jednog nadzornog tijela radi usklađivanja sa svojom ustavnom, organizacijskom i upravnom strukturom. Nadzorna tijela trebala bi biti odgovorna i za praćenje primjene ove Uredbe u pogledu elektroničkih komunikacijskih podataka za pravne subjekte. Kada u državi članici djeluje više od jednog nadzornog tijela, ta bi tijela trebala međusobno surađivati. Također bi trebala surađivati s tijelima imenovanima za provedbu Europskog zakonika elektroničkih komunikacija i drugim relevantnim tijelima za provedbu, kao što su tijela zadužena za zaštitu potrošača. Takvim dodatnim zadaćama ne bi se trebala ugroziti sposobnost nadzornog tijela za provedbu zadaća povezanih sa zaštitom osobnih podataka na temelju Uredbe (EU) 2016/679 i ove Uredbe. Svakom nadzornom tijelu trebalo bi osigurati dodatne financijske i ljudske resurse, prostorije i infrastrukturu koji su potrebni za učinkovitu provedbu zadaća na temelju ove Uredbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38a)  Provedba odredbi iz ove Uredbe često zahtijeva suradnju između nacionalnih nadzornih tijela iz dvije države članice ili više njih, npr. u cilju sprečavanja zadiranja u povjerljivost terminalne opreme. Kako bi se osigurala neometana i brza suradnja u takvim slučajevima, postupci suradnje i mehanizam za usklađivanje utvrđen Uredbom 2016/679/EU trebao bi se primijeniti na Poglavlje II. ove Uredbe. Stoga bi Europski odbor za zaštitu podataka trebao doprinijeti dosljednoj primjeni ove Uredbe diljem Unije, posebno izdavanjem mišljenja u pogledu mehanizama dosljednosti ili donošenjem obvezujućih odluka u pogledu rješavanja sporova, kako je predviđeno člankom 65. Uredbe 2016/679/EU, a u vezi s Poglavljem II. ove Uredbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)  Svako nadzorno tijelo trebalo bi biti nadležno na državnom području svoje države članice kako bi izvršavalo ovlasti i obavljalo zadaće utvrđene ovom Uredbom. Kako bi se osiguralo dosljedno praćenje i izvršenje ove Uredbe u cijeloj Uniji, nadzorna tijela trebala bi u svakoj državi članici imati iste zadaće i stvarne ovlasti, ne dovodeći u pitanje ovlasti tijela kaznenog progona u skladu s pravom države članice da pravosudna tijela upozore na povrede ove Uredbe i da sudjeluju u pravnim postupcima. Države članice i nadzorna tijela potiče se da pri primjeni ove Uredbe uzmu u obzir posebne potrebe mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća.

(39)  Svako nadzorno tijelo trebalo bi biti nadležno na državnom području svoje države članice kako bi izvršavalo ovlasti i obavljalo zadaće, uključujući usvajanje obvezujućih odluka, utvrđene ovom Uredbom. Kako bi se osiguralo dosljedno praćenje i izvršenje ove Uredbe u cijeloj Uniji, nadzorna tijela trebala bi u svakoj državi članici imati iste zadaće i stvarne ovlasti, uključujući ovlasti za provođenje istrage, korektivne ovlasti i sankcije te ovlasti za davanje odobrenja i savjetodavne ovlasti, ne dovodeći u pitanje ovlasti tijela kaznenog progona u skladu s pravom države članice da pravosudna tijela upozore na povrede ove Uredbe i da sudjeluju u pravnim postupcima. Države članice i nadzorna tijela potiče se da pri primjeni ove Uredbe uzmu u obzir posebne potrebe mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

41.  Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, odnosno zaštita temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, i osiguravanje slobodnog kretanja osobnih podataka unutar Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora radi dopune ove Uredbe. Konkretno, trebalo bi donijeti delegirane akte u pogledu informacija koje se trebaju pružiti, uključujući i s pomoću standardiziranih ikona, kako bi se osigurao lako vidljiv i razumljiv pregled nad prikupljanjem informacija koje emitira terminalna oprema, svrhe prikupljanja, osoba odgovorna za prikupljanje i svih mjera koje krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio prikupljanje. Delegirani akti potrebni su i za utvrđivanje koda za identifikaciju izravnih marketinških poziva, uključujući pozive preko automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 201625. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente u isto vrijeme kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata. Nadalje, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisija kada je to predviđeno ovom Uredbom. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

41.  Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, odnosno zaštita temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba pri pružanju i korištenju elektroničkih komunikacijskih usluga, a posebno njihovo pravo na poštovanje njihova privatnog života i komunikacija u pogledu obrade osobnih podataka, i osiguravanje slobodnog kretanja osobnih podataka unutar Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora radi dopune ove Uredbe. Konkretno, trebalo bi donijeti delegirane akte u pogledu informacija koje se trebaju pružiti, uključujući i s pomoću standardiziranih ikona, kako bi se osigurao lako vidljiv i razumljiv pregled nad prikupljanjem informacija koje emitira terminalna oprema, svrhe prikupljanja, osoba odgovorna za prikupljanje i svih mjera koje korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi smanjio prikupljanje. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 201625. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente u isto vrijeme kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata. Nadalje, radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisija kada je to predviđeno ovom Uredbom. Primjerice, provedbene mjere potrebne su za utvrđivanje koda za identifikaciju izravnih marketinških poziva, uključujući pozive preko automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

__________________

__________________

25 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)

25 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ova se Uredba primjenjuje na obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koja se provodi u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga i na informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika.

1.  Ova se Uredba primjenjuje na obradu elektroničkih komunikacijskih podataka koja se provodi u vezi s pružanjem i uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga i na informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika ili na informacije koje se takvom opremom obrađuju.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  zaštitu informacija povezanih s terminalnom opremom krajnjih korisnika koji se nalaze u Uniji.

(c)  zaštitu informacija povezanih s terminalnom opremom krajnjih korisnika u Uniji ili informacija koje se takvom opremom obrađuju.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako nema poslovni nastan u Uniji, pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga pisanim putem imenuje predstavnika u Uniji.

2.  Ako nemaju poslovni nastan u Uniji, pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga, pružatelji javno dostupnog imenika, pružatelji softvera kojim se omogućuje elektronička komunikacija ili osobe koje šalju izravne komercijalne marketinške komunikacije ili prikupljaju (druge) informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika ili informacije pohranjene na takvoj opremi, pisanim putem imenuju predstavnika u Uniji.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Predstavnik ima ovlast da uz ili umjesto pružatelja kojeg predstavlja odgovara na pitanja i pruža informacije, posebno nadzornim tijelima i krajnjim korisnicima, o svim pitanjima povezanima s obradom elektroničkih komunikacijskih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom.

4.  Predstavnik ima ovlast da uz ili umjesto pružatelja kojeg predstavlja odgovara na pitanja i pruža informacije, posebno nadzornim tijelima, sudovima i krajnjim korisnicima, o svim pitanjima povezanima s obradom elektroničkih komunikacijskih podataka radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.a  Predstavnik može biti isti kao i onaj imenovan u okviru članka 27. Uredbe (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  definicije „elektroničke komunikacijske mreže”, „elektroničke komunikacijske usluge”, „interpersonalne komunikacijske usluge”, „brojevno utemeljene interpersonalne komunikacijske usluge”, „brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge”, „krajnjeg korisnika” i „poziva” iz članka 2. točaka 1., 4., 5., 6., 7., 14. i 21. [Direktive o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija];

(b)  definicija „poziva” iz članka 2. točke 21. [Direktive o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija];

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Za potrebe stavka 1. točke (b) definicija „interpersonalne komunikacijske usluge” uključuje usluge kojima se omogućuje interpersonalna i interaktivna komunikacija samo kao manja pomoćna funkcija koja je neraskidivo povezana s drugom uslugom.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-a)  „elektronička komunikacijska mreža” znači sustav prijenosa, bez obzira na to temelji li se na stalnoj infrastrukturi ili centraliziranom upravljačkom kapacitetu, i, prema potrebi, višefunkcijsku opremu za prespajanje ili usmjeravanje te druga sredstva, uključujući elemente mreže koji nisu aktivni, a koji dopuštaju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvom, što uključuje satelitske mreže, elektroenergetske kabelske sustave, u mjeri u kojoj se rabe za prijenos signala, mreže koje se rabe za radiodifuziju te mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu informacija koju prenose;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-aa)  „elektronička komunikacijska mreža” znači usluga koja se pruža putem elektroničkih komunikacijskih mreža, bez obzira pruža li se uz naknadu ili ne, a koja obuhvaća jedno ili više od sljedećih: „uslugu pristupa internetu” kako je definirana u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2120; interpersonalnu komunikacijsku uslugu; uslugu koja se sastoji u cijelosti ili većinom od slanja signala, kao što je usluga prijenosa koja se koristi za uslugu između strojeva ili za radiodifuzijsko emitiranje, ali isključuje informacije prenesene u okviru usluge javnog radiodifuzijskog emitiranja preko elektroničke komunikacijske mreže ili usluge osim ako je informacija povezana s pretplatnikom ili korisnikom koji prima informaciju, a čiji se identitet može utvrditi;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-ab)  „interpersonalna komunikacijska usluga” znači usluga, bez obzira pruža li se uz naknadu ili ne, koja omogućuje izravnu interpersonalnu i interaktivnu razmjenu informacija između ograničenog broja osoba, pri čemu osobe koje pokreću komunikaciju ili sudjeluju u njoj određuju njezine primatelje; ona uključuje usluge koje omogućuju interpersonalnu i interaktivnu komunikaciju samo kao manje bitnu pomoćnu značajku koja je suštinski povezana s drugom uslugom;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-ac)  „brojevno utemeljena interpersonalna komunikacijska usluga” znači interpersonalna komunikacijska usluga koja se povezuje s javnom komutiranom telefonskom mrežom putem dodijeljenih resursa numeriranja, odnosno broja ili brojeva u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili omogućavanjem komunikacije s brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-ad)  „brojevno neovisna interpersonalna komunikacijska usluga” znači interpersonalna komunikacijska usluga koja se ne povezuje s javnom komutiranom telefonskom mrežom putem dodijeljenih resursa numeriranja, odnosno broja ili brojeva u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja, ili omogućavanjem komunikacije s brojem ili brojevima u nacionalnim ili međunarodnim planovima numeriranja;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-ae)  „krajnji korisnik” znači pravna ili fizička osoba koja koristi ili traži javno dostupnu elektroničku komunikacijsku uslugu;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-af)  „korisnik” znači fizička osoba koja koristi javno dostupnu elektroničku komunikacijsku uslugu u privatne ili poslovne svrhe, bez nužne pretplate na tu uslugu;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  „elektronički komunikacijski metapodaci ” znači podaci koji su obrađeni u elektroničkoj komunikacijskom mreži u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija, uključujući podatke koji se upotrebljavaju za slijeđenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, podatke o lokaciji uređaja generirane u kontekstu pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga te datum, vrijeme, trajanje i vrstu komunikacije;

(c)  „elektronički komunikacijski metapodaci ” znači podaci povezani s korisnikom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, obrađeni u svrhe prijenosa, distribucije ili razmjene sadržaja elektroničkih komunikacija i bilo koji drugi komunikacijski podaci koji su obrađeni za pružanje usluge i ne smatraju se sadržajem, uključujući podatke koji se upotrebljavaju za slijeđenje i identifikaciju izvora i odredišta komunikacije, kao i podatke o datumu, vremenu, trajanju i vrsti komunikacije; to obuhvaća podatke koje prenosi ili emitira terminalna oprema u cilju identificiranja komunikacija korisnika i/ili terminalne opreme ili njezine lokacije i omogućavanja da se ona spoji na mrežu ili drugi uređaj;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)  „izravne marketinške komunikacije” znači svaki oblik oglašavanja, neovisno o tome je li u pisanom ili usmenom obliku, koji se šalje jednom ili više krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, među ostalim i uporabom automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava uz sudjelovanje ljudi ili bez njega, elektroničke pošte, SMS-a itd.;

(f)  „izravne marketinške komunikacije” znači svaki oblik oglašavanja, neovisno o tome je li u pisanom, usmenom ili video obliku, koji se šalje, uručuje ili predstavlja jednom ili više krajnjih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, među ostalim i uporabom automatiziranih sustava pozivanja i komunikacijskih sustava uz sudjelovanje ljudi ili bez njega, elektroničke pošte, SMS-a itd.;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Povjerljivost elektroničkih komunikacijskih podataka

Povjerljivost elektroničkih komunikacija

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Elektronički komunikacijski podaci povjerljivi su. Zabranjuje se svako zadiranje u elektroničke komunikacijske podatke, kao što su slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje, praćenje, pregledavanje ili drugi oblici presretanja, nadzora ili obrade elektroničkih komunikacijskih podataka koje provode osobe koje nisu krajnji korisnici, osim ako je to dopušteno ovom Uredbom.

Elektronička komunikacija je povjerljiva. Zabranjuje se svako zadiranje u elektroničku komunikaciju u mirovanju ili tijekom prijenosa, kao što su slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje, praćenje, pregledavanje ili drugi oblici presretanja, nadzora ili obrade elektroničke komunikacije koje provode osobe koje nisu korisnici, osim ako je to dopušteno ovom Uredbom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Povjerljivost elektroničke komunikacije također uključuje terminalnu opremu i komunikaciju između strojeva kada je povezana s korisnikom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dopuštena obrada elektroničkih komunikacijskih podataka

Zakonita obrada elektroničkih komunikacijskih podataka

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga mogu obrađivati elektroničke komunikacijske podatke :

1.  Pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga mogu obrađivati elektroničke komunikacijske podatke samo:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  ako je to nužno za prijenos komunikacije u trajanju nužnom u tu svrhu ili

(a)  ako je to isključivo tehnički nužno za prijenos komunikacije u trajanju nužnom u tu svrhu ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  ako je to nužno za održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga ili za otkrivanje tehničkih kvarova i/ili pogrešaka u prijenosu elektroničkih komunikacija u trajanju nužnom u tu svrhu.

(b)  ako je to isključivo tehnički nužno za održavanje ili ponovnu uspostavu sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga ili za otkrivanje tehničkih kvarova i/ili pogrešaka u prijenosu elektroničkih komunikacija u trajanju tehnički nužnom u tu svrhu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga mogu obrađivati elektroničke komunikacijske metapodatke:

2.  Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga mogu obrađivati elektroničke komunikacijske metapodatke samo:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  ako je to nužno za ispunjavanje obveznih zahtjeva za kvalitetu uslugu u skladu s [Direktivom o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija] ili Uredbom (EU) 2015/212028 u trajanju nužnom u tu svrhu ili

(a)  ako je to isključivo nužno za ispunjavanje obveznih zahtjeva za kvalitetu uslugu u skladu s [Direktivom o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija] ili Uredbom (EU) 2015/212028 u trajanju tehnički nužnom u tu svrhu ili

__________________

__________________

28 Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26.11.2015., str. 1.).

28 Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26.11.2015., str. 1.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  ako je to nužno za naplatu, izračun plaćanja međusobnog povezivanja, otkrivanje ili zaustavljanje prijevara ili zlouporaba povezanih s uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga ili pretplatom na njih ili

(b)  ako je to isključivo nužno za naplatu, izračun plaćanja međusobnog povezivanja, otkrivanje ili zaustavljanje prijevara ili zlouporaba povezanih s uporabom elektroničkih komunikacijskih usluga ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  ako je dotični krajnji korisnik dao privolu za obradu svojih komunikacijskih metapodataka u jednu posebnu svrhu ili više njih, uključujući za pružanje posebnih usluga takvim krajnjim korisnicima, pod uvjetom da se dotična svrha ili dotične svrhe ne mogu ispuniti obradom informacija koje su anonimizirane.

(c)  ako su dotični korisnik ili korisnici, nakon primanja svih relevantnih informacija o namjeravanim postupcima obrade na jasnom i razumljivom jeziku, koje se pružaju odvojeno od uvjeta pružatelja, dali izričitu privolu za obradu svojih komunikacijskih metapodataka u jednu posebnu svrhu ili više njih, uključujući za pružanje posebnih usluga takvim korisnicima, pod uvjetom da se dotična svrha ili dotične svrhe ne mogu ispuniti bez obrade takvih metapodataka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.a)  U svrhu točke (c) stavka 2., ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, posebno uz primjenu novih tehnologija te uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhu obrade, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, primjenjuju se članci 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  u svrhu pružanja posebne usluge krajnjem korisniku ako su dotični krajnji korisnik ili krajnji korisnici dali privolu za obradu sadržaja svojih elektroničkih komunikacija i ako se ta usluga ne može pružiti bez obrade takvog sadržaja ili

(a)  u svrhu pružanja posebne usluge koju je zatražio korisnik ako su dotični korisnici dali izričitu privolu za obradu sadržaja svojih elektroničkih komunikacija i ako se ta specifična usluga ne može pružiti bez obrade takvog sadržaja ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  ako su svi dotični krajnji korisnici dali privolu za obradu sadržaja svojih elektroničkih komunikacija u jednu ili više utvrđenih svrha koje se ne mogu ispuniti obradom informacija koje su anonimizirane i ako se pružatelj savjetovao s nadzornim tijelom. Članak 36. stavci 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679 primjenjuju se na savjetovanje s nadzornim tijelom.

(b)  ako su svi dotični korisnici dali privolu za obradu sadržaja svojih elektroničkih komunikacija u jednu ili više utvrđenih svrha koje se ne mogu ispuniti obradom informacija koje su anonimizirane i ako se pružatelj savjetovao s nadzornim tijelom. Članak 36. stavci 2. i 3. Uredbe (EU) 2016/679 primjenjuju se na savjetovanje s nadzornim tijelom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a  Za pružanje usluge koju je izričito zatražio korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga isključivo za pojedinačno ili pojedinačno poslovno korištenje, pružatelj usluge elektroničkih komunikacija može obraditi elektroničke komunikacijske podatke samo u svrhu pružanja izričito zatražene usluge i bez privole svih korisnika samo ako se takvom zatraženom obradom stvaraju učinci isključivo povezani s korisnikom koji je zatražio uslugu i ako ona ne utječe negativno na temeljna prava drugog korisnika ili drugih korisnika. Takvom se izričitom privolom korisnika isključuje mogućnost pružatelja da obrađuje podatke u bilo koju drugu svrhu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.b  Ni pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga ni bilo koja druga strana ne obrađuju dalje podatke elektroničkih komunikacija prikupljene na temelju ove Uredbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b) i članak 6. stavak 3. točke (a) i (b), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše sadržaj elektroničkih komunikacija ili anonimizira te podatke nakon što predviđeni primatelj ili primatelji prime sadržaj elektroničkih komunikacija. Te podatke mogu bilježiti ili pohranjivati krajnji korisnici ili treća strana kojoj je povjereno njihovo bilježenje, pohrana ili drugi oblik obrade takvih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. točku (b) i članak 6. stavak 3. točke (a) i (b), pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga briše sadržaj elektroničkih komunikacija nakon što predviđeni primatelj ili primatelji prime sadržaj elektroničkih komunikacija. Te podatke mogu bilježiti ili pohranjivati korisnici ili određena druga strana kojoj je povjereno njihovo bilježenje, pohrana ili drugi oblik obrade takvih podataka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Ako se elektronički komunikacijski metapodaci obrađuju radi naplaćivanja u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b), relevantni metapodaci mogu se čuvati do kraja razdoblja u kojem se može zakonito osporiti račun ili izvršiti plaćanje u skladu s nacionalnim pravom.

3.  Ako se elektronički komunikacijski metapodaci obrađuju radi naplaćivanja u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b), isključivo potrebni metapodaci mogu se čuvati do kraja razdoblja u kojem se može zakonito osporiti račun ili izvršiti plaćanje u skladu s nacionalnim pravom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zaštita informacija pohranjenih na terminalnoj opremi krajnjih korisnika i informacija povezanih s tom opremom

Zaštita informacija pohranjenih na terminalnoj opremi korisnika i informacija povezanih s tom opremom

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Zabranjuju se uporaba kapaciteta terminalne opreme za obradu i pohranu i prikupljanje informacija iz terminalne opreme krajnjih korisnika, uključujući informacije o njezinu softveru i hardveru, koje ne provodi dotični krajnji korisnik, osim zbog sljedećih razloga:

1.  Zabranjuju se uporaba kapaciteta terminalne opreme za obradu i pohranu i prikupljanje informacija iz terminalne opreme korisnika ili pružanje informacija putem terminalne opreme, uključujući informacije o njezinu softveru i hardveru ili informacije koje se stvaraju tim softverom i hardverom, koje ne provodi dotični korisnik, osim zbog sljedećih razloga:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  to je nužno samo u svrhu provedbe prijenosa elektroničke komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili

(a)  to je isključivo tehnički nužno samo u svrhu provedbe prijenosa elektroničke komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  krajnji korisnik dao je privolu ili

(b)  korisnik je dao svoju izričitu privolu, koja nije obavezna za pristupanje usluzi, ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  to je nužno za pružanje usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik ili

(c)  to je isključivo tehnički nužno za pružanje usluge informacijskog društva koju je zatražio korisnik ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  ako je to nužno za mjerenje broja posjetitelja web-mjesta, pod uvjetom da takvo mjerenje izvršava pružatelj usluge informacijskog društva koju je zatražio krajnji korisnik.

(d)  ako je to tehnički nužno za mjerenje broja posjetitelja web-mjesta usluge informacijskog društva koju je zatražio korisnik, pod uvjetom da takvo mjerenje izvršava pružatelj ili se ono vrši u ime pružatelja ili ga vrši neovisna agencija za internetsku analitiku koja djeluje u javnom interesu ili u znanstvene svrhe; i, nadalje, ako se bilo kojoj drugoj strani ne pružaju nikakvi osobni podaci i ako takvo mjerenje broja posjetitelja web-mjesta nema negativan učinak na temeljna prava korisnika;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)  ako je to potrebno za poboljšanje sigurnosti, pod uvjetom:

(i)   da je poboljšanje sigurnosti diskretno oblikovano i da se njime ni na koji način ne mijenjaju postavke sigurnosti koje je odabrao korisnik,

(ii)   da je korisnik svaki put unaprijed obaviješten o instaliranju poboljšanja sigurnosti i

(iii)   da korisnik ima mogućnost isključiti automatsko instaliranje tih poboljšanja;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(db)  ako je to potrebno u kontekstu radnih odnosa, pod uvjetom:

(i)   da poslodavac pruža određenu opremu,

(ii)   da je zaposlenik korisnik te opreme i

(iii)   da je zadiranje potrebno isključivo za funkcioniranje opreme zaposlenika.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a  Nijednom korisniku ne odbija se pristup bilo kojoj usluzi informacijskog društva, bez obzira na to pruža li se ta usluga uz naknadu ili ne, na temelju toga da korisnik nije dao svoju privolu u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) za obradu osobnih podataka i/ili korištenje kapaciteta za pohranu njegove terminalne opreme koje nije potrebno za pružanje te usluge ili funkcionalnosti.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  ako se ono provodi isključivo i u trajanju nužnom u svrhu uspostave veze ili

(a)  ako se ono provodi isključivo i u trajanju nužnom samo u svrhu uspostave veze koju je zatražio korisnik ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)  ako je korisnik obaviješten i dao je svoju privolu ili

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)  ako su podaci anonimizirani i rizici su prikladno ublaženi.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  ako je istaknuta jasna obavijest u kojoj se navode barem načini prikupljanja, njegova svrha, osoba odgovorna za prikupljanje i ostale informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju prikupljanja osobnih podataka te sve mjere koje krajnji korisnik terminalne opreme može poduzeti kako bi zaustavio ili smanjio prikupljanje.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prikupljanje takvih informacija uvjetovano je primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti s obzirom na rizike kako je utvrđeno u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a  U svrhu točke (ab) stavka 2., provest će se sljedeće kontrole kako bi se ublažili rizici:

(a)   svrha prikupljanja podataka s terminalne opreme ograničit će se isključivo na statističko brojanje,

(b)   praćenje će biti ograničeno u vremenu i prostoru u onom opsegu koji je potreban za tu svrhu,

(c)   podaci će se izbrisati ili anonimizirati odmah nakon ostvarenja svrhe i

(d)   korisnicima će se pružiti učinkovite mogućnosti nesudjelovanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.b  Informacije o kojima je riječ u točkama (aa) i (ab) stavka 2. pružaju se u obliku jasne obavijesti u kojoj se u najmanju ruku navode detalji o tome na koji će se način podaci prikupljati, svrha prikupljanja, osoba odgovorna za prikupljanje i ostale informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju prikupljanja osobnih podataka. Prikupljanje takvih informacija uvjetovano je primjenom odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti s obzirom na rizike kako je utvrđeno u članku 32. Uredbe (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Informacije koje treba pružiti u skladu sa stavkom 2. točkom (b) mogu se pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način dao smislen pregled prikupljanja.

3.  Informacije koje treba pružiti u skladu sa stavkom 2. točkama (aa) i (ab) mogu se pružiti u kombinaciji sa standardiziranim ikonama kako bi se na lako vidljiv, razumljiv i jasno čitljiv način dao smislen pregled prikupljanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako je to tehnički moguće i izvedivo, privola se za potrebe članka 8. stavka 1. točke (b) može izraziti uporabom odgovarajućih tehničkih postavki softverske aplikacije za pristup internetu.

2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako je to tehnički moguće i izvedivo, privola se za potrebe članka 8. stavka 1. točke (b) može izraziti uporabom tehničkih specifikacija elektroničkih komunikacijskih usluga. Kada takve tehničke specifikacije koristi korisnik, one su obvezujuće za bilo koju drugu stranu i izvršive u pogledu tih strana.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Krajnji korisnici koji su dali privolu za obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako je utvrđeno u članku 6. stavku 2. točki (c) i članku 6. stavku 3. točkama (a) i (b) imaju mogućnost u svakom trenutku povući svoju privolu kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/679 te ih se na tu mogućnost podsjeća u periodičnim intervalima od šest mjeseci tijekom cijelog trajanja obrade.

3.  Korisnici koji su dali privolu za obradu elektroničkih komunikacijskih podataka kako je utvrđeno u članku 6. stavku 2. točki (c), članku 6. stavku 3. točkama (a) i (b), članku 8. stavku 1. točki (b) i članku 8. stavku 2. točki (aa) imaju mogućnost u svakom trenutku povući svoju privolu kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/679 te ih se na tu mogućnost podsjeća u periodičnim intervalima od šest mjeseci tijekom cijelog trajanja obrade.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.   Softverom za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu, koji je stavljen na tržište nudi se mogućnost sprječavanja trećih strana da pohrane informacije na terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili obrađuju informacije koje su već pohranjene na toj opremi.

1.   Softverom za elektroničke komunikacije, uključujući pronalaženje i prikaz informacija na internetu, koji je stavljen na tržište:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  nude se u pravilu postavke za zaštitu privatnosti kako bi se druge strane spriječilo da pohranjuju podatke na terminalnoj opremi korisnika i obrađuju podatke koji su već pohranjeni na toj opremi;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  nakon instalacije obavještava se korisnika i nudi mu se mogućnost da promijeni ili potvrdi postavke privatnosti definirane u točki (a) traženjem od korisnika da prihvati postavku;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  omogućuje se jednostavan pristup postavkama iz točaka (a) i (b) tijekom korištenja softvera i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  korisniku se nudi mogućnost da u postavkama izrazi izričitu privolu nakon instaliranja softvera.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a  Za potrebe točaka (a) i (b) stavka 1., postavke uključuju signal koji se šalje drugim stranama kako bi ih se obavijestilo o postavkama privatnosti korisnika. Te postavke su obvezujuće za bilo koju drugu stranu i izvršive u pogledu tih strana.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Nakon instalacije softver obavješćuje krajnjeg korisnika o mogućnostima postavki privatnosti i za nastavak instalacije od krajnjeg korisnika zahtijeva privolu za postavke.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.

Briše se.

Ograničenja

1.  Pravom Unije ili države članice može se zakonodavnom mjerom ograničiti opseg obveza i prava predviđenih člancima 5. do 8. ako se tim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ako je ono nužna, prikladna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu za zaštitu jednog ili više općih javnih interesa iz članka 23. stavka 1. točaka (a) do (e) Uredbe (EU) 2016/679 ili funkcije praćenja, inspekcije ili regulatorne funkcije koja je povezana s izvršavanjem službene ovlasti za takve interese.

2.  Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga uspostavljaju unutarnje postupke za odgovaranje na zahtjeve za pristup elektroničkim komunikacijskim podacima krajnjih korisnika na temelju zakonodavne mjere donesene u skladu sa stavkom 1. Nadležnim nadzornim tijelima na njihov zahtjev dostavljaju informacije o tim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pozivanju na pravnu utemeljenost i svojem odgovoru.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.a

Ograničenja prava korisnika

1.   Na temelju prava Unije ili prava države članice kojem podliježe pružatelj usluge zakonskom mjerom može se ograničiti opseg obveza i načela povezanih s obradom podataka elektroničkih komunikacija iz članaka 6., 7. i 8. ove Uredbe ako te odredbe odgovaraju pravima i obvezama predviđenima u člancima od 12. do 22. Uredbe (EU) 2016/679, ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ako ono predstavlja nužnu, prikladnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu jednog ili više općih javnih interesa o kojima je riječ u članku 23. stavku 1. točkama (a) do (d) Uredbe (EU) 2016/679.

2.   Svaka zakonodavna mjera iz stavka 1. sadrži posebne odredbe, prema potrebi, u najmanju ruku u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.b

Ograničenja povjerljivosti komunikacija

1.   Pravom Unije ili države članice može se zakonodavnom mjerom ograničiti opseg prava predviđenih člankom 5. ako se tim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ako je ono nužna, prikladna i proporcionalna mjera u demokratskom društvu u cilju zaštite jednog ili više od sljedećih općih javnih interesa:

(a)   nacionalne sigurnosti,

(b)   obrane,

(c)   javne sigurnosti,

(d)   sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona teških kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Neovisno o tome je li krajnji korisnik pozivatelj spriječio prikaz broja pozivatelja, ako je poziv upućen hitnim službama, pružatelji javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga poništavaju uklanjanje prikaza broja pozivatelja i uskraćivanje ili nedostatak privole krajnjeg korisnika za obradu metapodataka, za svaku liniju posebno u slučaju organizacija koje se bave hitnim komunikacijama, uključujući pristupne točke sigurnosnog poziva, radi odgovaranja na takve komunikacije.

1.  Neovisno o tome je li krajnji korisnik pozivatelj spriječio prikaz broja pozivatelja, ako je poziv upućen hitnim službama, pružatelji javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga poništavaju uklanjanje prikaza broja pozivatelja i uskraćivanje ili nedostatak privole korisnika za obradu metapodataka, za svaku liniju posebno u slučaju organizacija koje se bave hitnim komunikacijama, uključujući pristupne točke sigurnosnog poziva, radi odgovaranja na takve komunikacije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  blokiranje dolaznih poziva s određenih brojeva ili iz anonimnih izvora;

(a)  blokiranje dolaznih poziva s određenih brojeva ili brojeva koji imaju određeni kod ili prefiks koji potvrđuju činjenicu da se radi o marketinškom pozivu iz članka 16. stavka 3. točke (b) ili poziva iz anonimnih izvora;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  zaustavljanje automatskog prosljeđivanja poziva treće strane na terminalnu opremu krajnjeg korisnika.

(b)  zaustavljanje automatskog prosljeđivanja poziva treće strane na terminalnu opremu korisnika.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Pružatelji javno dostupnih imenika pribavljaju privolu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe za uvrštavanje njihovih osobnih podataka u imenik i, posljedično, pribavljaju privolu tih krajnjih korisnika za uvrštavanje podataka prema kategoriji osobnih podataka u mjeri u kojoj su takvi podaci relevantni za svrhu imenika koju je odredio pružatelj imenika. Krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe pružatelji osiguravaju sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje tih podataka.

1.  Pružatelji javno dostupnih imenika ili pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga pribavljaju privolu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe za uvrštavanje njihovih osobnih podataka u imenik i, posljedično, pribavljaju privolu tih krajnjih korisnika za uvrštavanje podataka prema kategoriji osobnih podataka u mjeri u kojoj su takvi podaci relevantni za svrhu imenika. Krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe pružatelji osiguravaju sredstvo za provjeru, ispravak i brisanje tih podataka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Fizičke ili pravne osobe mogu se služiti elektroničkim komunikacijskim uslugama za slanje izravnih marketinških komunikacija krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe i koji su dali svoju privolu.

1.  Dozvoljava se fizičkim i pravnim osobama da se koriste elektroničkim komunikacijskim uslugama, uključujući govorne pozive, automatizirane pozive i komunikacijske sustave, što obuhvaća poluautomatizirane sustave koji povezuju pozivatelja s pojedincem, telefaks, elektroničku poštu i druge načine korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga za predstavljanje nezatraženih ili izravnih marketinških komunikacija krajnjim korisnicima samo u odnosu na krajnje korisnike koji su dali svoju prethodnu privolu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  navode broj na koji ih se može kontaktirati ili

(a)  navode broj na koji ih se može kontaktirati i

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a  Nezatražene marketinške komunikacije trebale bi biti jasno prepoznatljive kao takve i u njima bi trebalo navesti identitet pravne ili fizičke osobe koja prenosi komunikaciju ili u čije se ime komunikacija prenosi. Takve komunikacije trebaju pružati potrebne informacije na temelju kojih primatelji mogu ostvariti svoje pravo da odbiju daljnje pismene ili usmene marketinške poruke.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Neovisno o stavku 1., države članice mogu zakonom urediti da je upućivanje izravnih marketinških govornih poziva krajnjim korisnicima koji su fizičke osobe dopušteno samo u pogledu krajnjih korisnika koji su fizičke osobe i koji nisi izrazili prigovor na primanje takvih komunikacija.

4.  Neovisno o stavku 1., države članice mogu zakonom urediti da je upućivanje izravnih marketinških govornih poziva korisnicima dopušteno samo u pogledu korisnika koji su fizičke osobe i koji nisi izrazili prigovor na primanje takvih komunikacija. Države članice osiguravaju da se korisnici mogu protiviti primanju nezatraženih komunikacija putem nacionalnog registra nepozivanja („Do Not Call Register”), u okviru kojeg se također osigurava da korisnik samo jednom treba izraziti svoju želju za nesudjelovanjem.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Svaka fizička ili pravna osoba koja se služi elektroničkim komunikacijskim uslugama za prijenos izravnih marketinških komunikacija obavješćuje krajnje korisnike o marketinškoj prirodi komunikacije i identitetu pravne ili fizičke osobe u čije ime se komunikacija prenosi te primateljima pruža informacije potrebne kako bi ostvarili svoje pravo na jednostavno povlačenje privole za primanje daljnjih marketinških komunikacija.

6.  Svaka fizička ili pravna osoba koja se služi elektroničkim komunikacijskim uslugama za prijenos izravnih marketinških komunikacija obavješćuje krajnje korisnike o marketinškoj prirodi komunikacije i identitetu pravne ili fizičke osobe u čije ime se komunikacija prenosi te primateljima pruža informacije potrebne kako bi ostvarili svoje pravo na povlačenje privole za primanje daljnjih marketinških komunikacija besplatno i na način koji je jednako jednostavan kao što je davanje privole.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih mjera u skladu s člankom 26. stavkom 2. za utvrđivanje koda ili predbroja za identifikaciju marketinških poziva u skladu sa stavkom 3. točkom (b).

7.  Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih mjera u skladu s člankom 26. stavkom 1. za utvrđivanje koda ili predbroja za identifikaciju marketinških poziva u skladu sa stavkom 3. točkom (b).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Informacije o otkrivenim sigurnosnim rizicima

Integritet komunikacija i informacije o sigurnosnim rizicima

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučaju određenog rizika kojim se može ugroziti sigurnost mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga pružatelj elektroničke komunikacijske usluge obavješćuje krajnje korisnike o takvom riziku i, ako rizik nije obuhvaćen područjem primjene mjera koje pružatelj usluga treba poduzeti, obavješćuje krajnje korisnike o svim mogućim pravnim sredstvima, uključujući naznaku mogućih povezanih troškova.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga jamče da je uspostavljena dostatna razina zaštite od neovlaštenog pristupa podacima elektroničkih komunikacija ili njihove izmjene te da je osigurana povjerljivost i sigurnost prijenosa samom prirodom korištenog sredstva za prijenos ili korištenjem najsuvremenijeg šifriranja „s kraja na kraj” podataka elektroničkih komunikacija. Nadalje, kada se koristi šifriranje podataka elektroničkih komunikacija, zabranjuje se dešifriranje, obrnuti inženjering ili praćenje takvih komunikacija. Države članice ne smiju nametati nikakve obveze pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga koje bi za posljedicu imale slabljenje sigurnosti i šifriranja njihovih mreža i usluga.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučaju određenog rizika od ugrožavanja sigurnosti mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga relevantni pružatelj elektroničke komunikacijske usluge obavještava krajnje korisnike o takvom riziku i, ako rizik nije obuhvaćen područjem primjene mjera koje pružatelj usluga treba poduzeti, obavještava krajnje korisnike o svim mogućim pravnim lijekovima.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U pogledu sigurnosti mreža i usluga te povezanih sigurnosnih obveza, obveze iz članka 40. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija primjenjuju se mutatis mutandis na sve usluge u području primjene ove Uredbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)  izrađuje smjernice za nadzorna tijela u pogledu primjene članka 9. stavka 1. i posebnosti izražavanja privole pravnih subjekata;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bb)  izdaje smjernice, preporuke i primjere najbolje prakse u skladu s točkom (b) ovog stavka u svrhu dodatnog utvrđivanja kriterija i uvjeta za vrste usluga koje se mogu zatražiti isključivo za pojedinačno korištenje ili korištenje u poslovne svrhe na temelju članka 6. stavka 3.a;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bc)  izdaje smjernice, preporuke i primjere najbolje prakse u skladu s točkom (b) ovog stavka u svrhu dodatnog određivanja kriterija i uvjeta za:

(i)  mjerenje broja posjetitelja web-mjesta o kojem je riječ u članku 8. stavku 1. točki (d),

(ii)   poboljšanja sigurnosti o kojima je riječ u članku 8. stavku 1. točki (e),

(iii)  zadiranje u kontekstu radnih odnosa o kojem je riječ u članku 8. stavku 1. točki (f),

(iv)  prikupljanje informacija koje emitira terminalna oprema iz članka 8. stavka 2.a i stavka 2.b te

(v)  postavke softvera o kojima je riječ u članku 10. stavcima 1. i 2.;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili pravosudna sredstva, svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga ima na raspolaganju ista pravna sredstva koja su predviđena člancima 77., 78. i 79. Uredbe (EU) 2016/679.

1.  Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili pravosudna sredstva, svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga ima pravo podnijeti pritužbu nadzornom tijelu, osobito u državi članici u kojoj ima uobičajeno boravište, u kojoj je njegovo radno mjesto ili mjesto navodnog kršenja, ako krajnji korisnik smatra da su njegova prava u okviru ove Uredbe prekršena.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a  Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili izvansudska sredstva, svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga ima pravo na učinkoviti pravni lijek protiv pravno obvezujuće odluke nekog nadzornog tijela koja se na njega odnosi. Krajnji korisnici imaju takvo pravo i kada nadzorno tijelo ne riješi pritužbu ili unutar tri mjeseca ne obavijesti krajnjeg korisnika o napretku ili rezultatima podnesene pritužbe. Postupci protiv nadzornog tijela vode se pred sudom države članice u kojoj nadzorno tijelo ima poslovni nastan.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.b  Svaki krajnji korisnik komunikacijskih usluga ima pravo na učinkoviti pravni lijek kada smatra da su njegova prava u okviru Uredbe prekršena. Postupci protiv pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga, pružatelja javno dostupnog imenika, pružatelja softvera koji omogućuju elektroničku komunikaciju ili osoba koje šalju izravne komercijalne marketinške komunikacije ili prikupljaju informacije povezane s terminalnom opremom krajnjih korisnika ili informacije pohranjene na takvoj opremi vode se pred sudovima države članice u kojoj ti pružatelji ili osobe imaju poslovni nastan. Druga je mogućnost da se takvi postupci vode pred sudom države članice u kojoj krajnji korisnik ima uobičajeno boravište.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a  Krajnji korisnici imaju pravo ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udruženje da podnesu pritužbu u njihovo ime, da u njihovo ime ostvaruju pravo iz stavaka 1., 1.a i 1.b ovog članka i da u njihovo ime ostvaruju pravo na naknadu iz članka 22. ako je to predviđeno pravom države članice. Takva tijela, organizacije ili udruženja pravilno su osnovana u skladu s pravom dotične države članice, u njihovom se statutu navode ciljevi od javnog interesa te su aktivni u području zaštite prava i sloboda osoba na koje se podaci odnose u pogledu zaštite njihovih osobnih podataka i privatnosti.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.b  Države članice mogu osigurati da, neovisno o mandatu krajnjeg korisnika, svako tijelo, organizacija ili udruženje ima pravo u toj državi članici podnijeti pritužbu nadzornom tijelu nadležnom u skladu sa stavkom 1. i ostvariti prava iz stavaka 1.a i 1.b ako smatra da su prava krajnjeg korisnika u okviru ove Uredbe prekršena.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga koji je pretrpio materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede ove Uredbe ima pravo na naknadu od počinitelja povrede za pretrpljenu štetu, osim ako počinitelj povrede dokaže da ni na koji način nije odgovoran za događaj koji je prouzročio štetu u skladu s člankom 82. Uredbe (EU) 2016/679.

Svaki krajnji korisnik elektroničkih komunikacijskih usluga koji je pretrpio materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede ove Uredbe ima pravo na naknadu od počinitelja povrede za pretrpljenu štetu, osim ako počinitelj povrede dokaže da ni na koji način nije odgovoran za događaj koji je prouzročio štetu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  obveze svake pravne ili fizičke osobe koja obrađuje elektroničke komunikacijske podatke u skladu s člankom 8.;

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)  obveze pružatelja javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u skladu s člancima 12., 13. i 14.;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)  obveze pružatelja elektroničke komunikacijske usluge u skladu s člankom 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Za povrede načela povjerljivosti komunikacija, dopuštene obrade elektroničkih komunikacijskih podataka i rokova za brisanje u skladu s člancima 5., 6. i 7. izriču se u skladu sa stavkom 1. ovog članka upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR ili, u slučaju poduzetnika, do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu ako je taj iznos veći.

3.  Za povrede načela povjerljivosti komunikacija, dopuštene obrade elektroničkih komunikacijskih podataka i rokova za brisanje u skladu s člancima 5.–8. izriču se u skladu sa stavkom 1. ovog članka upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR ili, u slučaju poduzetnika, do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu ako je taj iznos veći.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Države članice utvrđuju pravila o sankcijama za povrede članaka 12., 13., 14. i 17.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor

Odborski postupak

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Komisiji pomaže Odbor za komunikacije osnovan na temelju članka 110. [Direktive o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija]. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/201129.

1.  Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 93. Uredbe (EU) 2016/679. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/201129.

__________________

__________________

29 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2. 2011., str. 13. – 18.)

29 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2. 2011., str. 13. – 18.)