Dokument s plenarne sjednice
22.10.2014 B8‑0164/2014 }
B8‑0172/2014 } RC1
ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
ECR ( B8‑0164/2014 )
PPE ( B8‑0165/2014 )
Verts/ALE ( B8‑0168/2014 )
S&D ( B8‑0170/2014 )
ALDE ( B8‑0172/2014 )
o zatvaranju nevladine organizacije „Memorialˮ (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji
( 2014/2903(RSP) )
Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Giovanni La Via, Tunne Kelam, Luděk Niedermayer, Gabrielius Landsbergis, Agnieszka Kozłowska‑Rajewicz, Andrzej Grzyb, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Monica Luisa Macovei, Dubravka Šuica, Seán Kelly, Michaela Šojdrová, Petri Sarvamaa, Eduard Kukan, Lara Comi, László Tőkés, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Jeroen Lenaers, Andrej Plenković, Jiří Pospíšil, David McAllister, Lorenzo Cesa, Pavel Svoboda, Franck Proust, Ivana Maletić, Arnaud Danjean, Jerzy Buzek
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Josef Weidenholzer, Knut Fleckenstein, Richard Howitt, Ana Gomes, Liisa Jaakonsaari, Nicola Caputo, Krystyna Łybacka, Tonino Picula, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Goffredo Maria Bettini, Andi Cristea, Vilija Blinkevičiūtė, Marc Tarabella, Hugues Bayet, Afzal Khan, Doru‑Claudian Frunzulică
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Ryszard Antoni Legutko, Anna Elżbieta Fotyga, Tomasz Piotr Poręba, Ryszard Czarnecki, Beata Gosiewska, Karol Karski, Zbigniew Kuźmiuk, Roberts Zīle, Jussi Halla-aho, Branislav Škripek, Marek Józef Gróbarczyk
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Johannes Cornelis van Baalen, Dita Charanzová, Louis Michel, Juan Carlos Girauta Vidal, Ramon Tremosa i Balcells, Marietje Schaake, Martina Dlabajová, Gérard Deprez, Pavel Telička, Jozo Radoš, Ivan Jakovčić, Izaskun Bilbao Barandica, Petr Ježek, Antanas Guoga, Javier Nart
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Tamás Meszerics, Heidi Hautala, Barbara Lochbihler, Peter Eriksson, Helga Trüpel, Bart Staes, Reinhard Bütikofer, Ernest Urtasun, Indrek Tarand, Ulrike Lunacek
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Marie-Christine Vergiat, Helmut Scholz, Merja Kyllönen, Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o zatvaranju nevladine organizacije „Memorialˮ (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji
( 2014/2903(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne preporuke i rezolucije o Rusiji, a posebno svoje preporuke Vijeću od 23. listopada 2012.[1] i 2. travnja 2014.[2] o uspostavi zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike koje se dovodi u vezu sa slučajem Sergeja Magnickog, svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji[3] te svoju rezoluciju od 13. ožujka 2014. o Rusiji: donošenje osuđujućih presuda protiv prosvjednika koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja[4],
– uzimajući u obzir nagradu Saharov za slobodu mišljenja koju je 2009. dodijelio ruskoj nevladinoj organizaciji „Memorialˮ koja se bori, među ostalim, za prava političkih zatvorenika u Rusiji,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 26. ožujka 2013. o stanju nevladinih organizacija u Ruskoj Federaciji,
– uzimajući u obzir Ustav Rusije, posebno njegov članak 118. u kojem se navodi da u Ruskoj Federaciji presude donose isključivo sudovi i njegov članak 120. kojim se utvrđuje da su suci neovisni i da je iznad njih samo ruski Ustav i savezno pravo;
– uzimajući u obzir savjetovanja o ljudskim pravima između EU-a i Rusije od 28. studenog 2013,
– uzimajući u obzir izjavu ombudsmana Ruske Federacije za ljudska prava, Vladimira Lukina, od 4. ožujka 2014. o javnim prosvjedima u Moskvi i koracima koje su poduzela policijska tijela,
– uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) kojim se utvrđuje partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica s jedne strane i Ruske Federacije s druge strane i privremeno suspendirane pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije,
– uzimajući u obzir „Partnerstvo za modernizacijuˮ pokrenuto 2010. u Rostovu na Donu te činjenicu da se rusko vodstvo obvezalo na vladavinu prava kao temelj modernizacije Rusije,
– uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o borcima za ljudska prava koju je usvojila Opća skupština UN-a 9. prosinca 1998. godine,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Ujedinjenih naroda, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; budući da se, zbog nekoliko ozbiljnih povreda vladavine prava i usvajanja restriktivnih zakona tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, rađa sve veća zabrinutost u pogledu ruskog poštovanja međunarodnih i nacionalnih obveza; budući da je Europska unija u više navrata ponudila dodatnu pomoć i stručno znanje kako bi pomogla Rusiji da modernizira svoj ustavni i pravni poredak, u skladu sa standardima Vijeća Europe, te da ga se pridržava;
B. budući da se posljednjih godina stanje ljudskih prava u Rusiji pogoršalo i da su ruske vlasti donijele niz zakona koji sadrže nejasne odredbe, a koji se upotrebljavaju za daljnje ograničavanje oporbenih aktera kao i aktera civilnog društva te za kočenje slobode izražavanja i okupljanja;
C. budući da se ruskim zakonom o „stranim agentima“, donesenim u srpnju 2012., zahtijeva da nevladine organizacije koje primaju financijska sredstva iz inozemstva i koje su „politički aktivne“ moraju podnijeti zahtjev za uvrštavanje u poseban vladin popis stranih agenata, što znači da tad podliježu dodatnom pomnom praćenju koje provodi vlada te da u svim svojim publikacijama, priopćenjima za tisak i izvješćima moraju navesti da ih je sastavio strani agent; budući da je zakon izmijenjen u svibnju 2014. kako bi Ministarstvo pravosuđa samo moglo registrirati nevladine organizacije kao „strane agenteˮ;
D. budući da je provedba tog zakona obuhvaćala drastične postupke kao što su policijske racije, oduzimanje imovine, administrativne kazne i ostale mjere čiji je cilj sprečavanje i odvraćanje organizacija civilnog društva od toga da rade svoj posao; budući da je 13 vodećih skupina koje se bore za ljudska prava zajedno podnijelo pritužbu Europskom sudu za ljudska prava osporavajući spomenuti zakon o „stranim agentimaˮ; budući da je preispitivanje te pritužbe u tijeku;
E. budući da su brojne ruske i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestile da su nerazmjerne mjere i agresivni postupci sigurnosnih snaga doveli do izbijanja nasilja nakon kojeg su uslijedila proizvoljna uhićenja prosvjednika; budući da ruske vlasti zlostavljaju vođe opozicijskih stranaka i pokreta, a neki od tih vođa su pritvoreni na temelju raznih optužbi;
F. budući da je niz suđenja i sudskih postupaka tijekom posljednjih nekoliko godina bacilo sumnju na neovisnost i nepristranost pravosudnih institucija Ruske Federacije; budući da se ta suđenja moraju promatrati u širem kontekstu sve veće represije, progona i kršenja ljudskih prava u Rusiji, uključujući politički motivirana uhićenja, pritvor i suđenja među kojima su najistaknutiji primjeri slučajevi Sergeja Magnickog, Mihajla Hodorkovskog i Alekseja Navalnog;
G. budući da ruske vlasti proširuju svoje programe masovnog nadziranja; budući da ti programi, zajedno sa zakonima kojima se ograničava sloboda nevladinih organizacija, ruskim vlastima daju veoma moćno oruđe za praćenje i ugnjetavanje oporbenih aktivista;
I. budući da je Memorial povijesna ruska organizacija za građanska prava koja se od 1987. zauzima za promicanje demokracije, vladavine prava i temeljnih ljudskih prava u političkom te javnom životu, a osnovana je na inicijativu skupine disidenata iz sovjetskog razdoblja pod pokroviteljstvom nobelovca Andreja Saharova;
J. budući da rusko Ministarstvo pravosuđa želi ukinuti Memorial s obzirom na to da ta krovna organizacija bez glavnog sjedišta okuplja više od 50 neovisnih regionalnih organizacija diljem države; budući da se prema saveznom zakonu organizacija može klasificirati kao „nacionalna” ako zastupa više od polovice ruskih regija preko službeno registriranih „regionalnih” organizacija; budući da je Memorial registriran pri Ministarstvu pravosuđa od 1992. godine;
K. budući da su se vodeće osobe Memoriala odlučno usprotivile ruskoj agresiji na Ukrajinu i kritizirale je te pozvale predsjednika Putina da tome stane na kraj;
L. budući da je Europski parlament organizaciji Memorial 2009. dodijelio nagradu Saharov;
M. budući da je 23. svibnja 2014. moskovski sud naložio Centru za ljudska prava Memorial da se registrira kao strani agent zbog svoje „političke aktivnosti” u području ljudskih prava; budući da se potom Memorial odbio registrirati pod tim nepravednim nazivom te je odlučio raspustiti svoju organizaciju i nastaviti s radom u Ruskoj Federaciji bez izvršene registracije;
N. budući da je 13. listopada 2014. rusko Ministarstvo pravosuđa pokrenulo tužbu radi ukidanja ruskog Centra Memorial, navodno na temelju toga da su organizacija Memorial i njegovi članovi nepropisno registrirani;
O. budući da je Memorial sada suočen s raspuštanjem jer će ruski Vrhovni sud 13. studenog 2014. donijeti presudu u toj tužbi;
P. budući da organizacija Memorial već dugo ima problema s ruskom administracijom: Ministarstvo pravosuđa u srpnju 2014. proglasilo ga je „stranim agentom”, bio je prisiljen zatvoriti svoj ured u Čečeniji nakon smrti Natalije Estemirove (aktivistice za ljudska prava) koja je istraživala slučajeve otmice i ubojstva, to je prva organizacija koja je zaprimila odluku o ukidanju, a odnosila se na antidiskriminacijski centar Memorial u Sankt-Peterburgu (koji se bavi promicanjem prava Roma u Rusiji, radnicima migrantima iz središnje Azije s Kavkaza, etničkim Tatarima s Krima) jer se nije registrirao kao „strani agent”;
Q. budući da su na temelju novih izmjena zakona o informacijama, informacijskim tehnologijama i zaštiti informacija iz veljače 2014. stranice neovisnih internetskih portala blokirane; budući da se u to ubrajaju stranice Grani.ru, Kasparov.ru, Ej.ru i blog oporbenog aktivista Alekseja Navalnog na internetskim stranicama moskovske radiostanice Eho i Livejournal.com; budući da je neovisnom oporbenom televizijskom kanalu Dožd u nekim područjima emitiranje zabranjeno;
1. odlučno osuđuje poziv ruskog Ministarstva pravosuđa Vrhovnom sudu da zatvori neovisnu organizaciju za prava Memorial te raspravu zakazanu za 13. studenog 2014. i potiče Ministarstvo pravosuđa da povuče svoju tužbu prije održavanja zakazane rasprave; ističe da Memorial ima ključnu ulogu u razvoju demokratskih vrijednosti i promicanju ljudskih prava u Rusiji;
2. poziva ruske vlasti da stanu na kraj zlostavljanju, uključujući onom sudskom, usmjerenom protiv organizacije Memorial, Centra za ljudska prava Memorial, njihovih članova i svih boraca za ljudska prava u Ruskoj Federaciji te da im omogući da se nesmetano i u svim okolnostima mogu baviti svojim legitimnim djelatnostima;
3. ističe da je Mihail Fedotov, predsjednik ruskog Predsjedničkog vijeća za civilno društvo i ljudska prava, jasno naglasio da ne postoje pravni temelji za ukidanje Memoriala te da bi Vrhovni sud trebao odgoditi raspravu o tom predmetu do razdoblja nakon održavanja konferencije 19. studenog 2014. na kojoj će se vjerojatno donijeti izmjene u organizacijskoj strukturi radi pridržavanja ruskog zakona;
4. smatra da se zakonom o „stranim agentima” krše obveze koje Rusija ima prema Vijeću Europe i OESS-u; k tome smatra da je definicija „političkih aktivnosti” nevladinih organizacija koje primaju financijska sredstva iz inozemstva dovoljno široka da Vlada u stvarnosti njome može kontrolirati gotovo svaku organiziranu aktivnost u javnom životu; stoga potiče Rusiju da stavi izvan snage zakone koji sadrže odredbe protivne međunarodnim i ustavnim obvezama Rusije u području ljudskih prava;
5. izražava duboku zabrinutost u vezi s naknadnim izmjenama zakonu o „stranim agentima” iz svibnja 2014. kojima se sada Ministarstvu pravosuđa omogućuje da po vlastitoj diskreciji i bez njihova pristanka skupine registrira kao „strane agente”;
6. ističe da je nakon te izmjene zakona Ministarstvo pravosuđa vrlo brzo registriralo prvih 15 skupina i da se nekoliko nevladinih organizacija od tada bezuspješno bori sudskim putem protiv vlasti tj. njihovih pokušaja da ih prisile da se registriraju;
7. ističe da su te nevladine organizacije (Centar za ljudska prava Memorial, zaklada Public Verdict, AGORA i JURIX) posebno poznate po tome što pružaju pravnu pomoć žrtvama politički motiviranih postupaka, progonjenim aktivistima civilnog društva, mirnim prosvjednicima, aktivistima LGBT i žrtvama policijskog nasilja te imaju ključnu ulogu u razvoju demokratskih vrijednosti i promicanju ljudskih prava u Rusiji;
8. poziva ruske vlasti da poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda provedu u stvarnost u svim okolnostima i u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima te međunarodnim i regionalnim instrumentima ljudskih prava koje je Ruska Federacija ratificirala te da poštuje pravo svih građana da ostvaruju svoje temeljne slobode i univerzalna ljudska prava; poziva ruske vlasti da se pridržavaju odredbi iz Deklaracije Odbora ministara Vijeća Europe o mjerama Vijeća Europe za poboljšanje zaštite boraca za ljudska prava i promicanje njihovih aktivnosti;
9. duboko je zabrinut zbog toga što Rusija, kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ne poštuje svoje međunarodne pravne obveze i temeljna ljudska prava te vladavinu prava sadržane u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima;
10. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja stanja kritičnog civilnog društva u Rusiji, posebno onih organizacija čiji je rad usredotočen na ljudska prava i demokratske slobode te izražavanje neslaganja s politikama Vlade; odlučno poziva Rusiju da ukine mjere koje je do sada donijela, da omogući tim građanima da se nesmetano bave svojim legitimnim djelatnostima te da promiče suradnju s kritičnim civilnim društvom;
11. naglašava da se sloboda okupljanja u Ruskoj Federaciji odobrava na temelju članka 31. ruskog Ustava i na temelju Europske konvencije o ljudskim pravima čija je Rusija potpisnica, te je stoga ruske vlasti moraju poštovati; poziva Rusku Federaciju da poštuje načela vladavine prava, slobode govora i okupljanja;
12. poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da se pobrinu za to da se u okviru konzultacija između EU-a i Rusije o ljudskim pravima iznesu slučajevi svih osoba koje se progoni iz političkih razloga i da se od ruskih predstavnika na tim konzultacijama službeno zatraži da odgovore na svaki pojedini slučaj;
13. poziva predsjednike Vijeća i Komisije, kao i potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da nastave pomno pratiti te slučajeve, da ova pitanja postavljaju u različitim oblicima i na sastancima s Rusijom te da izvijeste Parlament o razmjenama mišljenja s ruskim tijelima vlasti;
14. traži od potpredsjednice/Visoke predstavnice i ESVD-a da se pobrinu za to da Unija u svakoj prilici nastoji podupirati i zalagati se za ruske organizacije civilnog društva, uključujući one koje rade na promicanju vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava;
15. potiče Komisiju i ESVD, s obzirom na trenutačnu fazu izrade programa financijskih instrumenata EU-a, da povećaju financijsku pomoć ruskom civilnom društvu te da Forum civilnog društva EU-a i Rusije uključe u Instrument partnerstva u svrhu ostvarivanja održive i pouzdane dugoročne potpore;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, Vladi i parlamentu Ruske Federacije.