Europski parlament,

–   uzimajući u obzir sporazum Međunarodne komisije za kitolov, koji je stupio na snagu 1986., o apsolutnom ograničenju kitolova („moratorij”) u komercijalne svrhe,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2014-5 koju je Međunarodna komisija za kitolov usvojila na svojoj 65. sjednici u rujnu 2014.,

–  uzimajući u obzir ciljeve u vezi s biološkom raznolikošću dogovorene u Aichiju na Međunarodnoj konvenciji o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)

SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o djelovanju Zajednice u pogledu kitolova

SL C 76 E, 25.3.2010., str. 46.

–  uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda (ICJ) od 31. ožujka 2014. u predmetu o kitolovu na Antarktici (Australija protiv Japana: intervenijent Novi Zeland),

–  uzimajući u obzir demarš koji je EU potpisao u prosincu 2015. u vezi s odlukom Japana da nastavi s kitolovom u Južnom oceanu u sklopu Novog programa znanstvenog istraživanja kitova na Antarktici (NEWREP-A),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Međunarodna komisija za kitolov 1982., ne bi li zaštitila stokove od izumiranja i omogućila njihov oporavak, donijela moratorij na sve oblike kitolova u komercijalne svrhe, koji je još uvijek na snazi; budući da Međunarodna konvencija za regulaciju kitolova sadrži posebne odredbe kojima je dopušten kitolov ograničenog broja životinja isključivo u znanstvene svrhe, poznatiji kao „kitolov uz posebnu dozvolu”;

B.  budući da se unatoč spomenutom moratoriju kitolov u komercijalne svrhe u nekim zemljama i dalje prakticira; budući da je od uvođenja moratorija broj kitova ubijenih na temelju posebne dozvole za navodna znanstvena istraživanja zapravo u porastu; budući da Japan već desetljećima prakticira takav oblik kitolova uz posebnu dozvolu;

C.  budući da je Japan unatoč toj međunarodnoj zabrani, koja je stupila na snagu 1986., i dalje nastavio s kitolovom i do 2014. usmrtio više od 20 000 kitova

https://iwc.int/total-catches

D.  budući da kitolov uzrokuje strašne patnje jedinki, a da na razini cjelokupne populacije predstavlja prijetnju njihovu očuvanju;

E.  budući da su sve vrste velikih kitova navedene u Dodatku I. Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES);

F.  budući da je u svojoj presudi od 31. ožujka 2014. Međunarodni sud naložio prekid godišnjeg kitolova u Japanu, koji se temelji na njegovu programu JARPA II, zbog nedostatka znanstvene vrijednosti te zbog toga što izdane dozvole nisu korištene za znanstvena istraživanja kao što je Japan tvrdio;

G.  budući da se znanstvenim dozvolama omogućuje prodaja ili distribucija kitova mesa, dok se znanstvene potrebe mogu savršeno zadovoljiti neškodljivim alternativama; budući da DNK uzorkovanje i praćenje na daljinu znanstvenicima omogućuje da proučavaju kitove, a da ih pritom ne ubijaju;

H.  budući da je u listopadu 2015. Japan u UN-u položio izjavu kojom prihvaća presudu Međunarodnog suda uz iznimku svakog spora koji proizlazi iz istraživanja, očuvanja, upravljanja ili iskorištavanja morskih bioloških resursa, koji se na navedeno odnosi ili je s time povezan, čime se zapravo isključuju budući prigovori Međunarodnom sudu u pogledu njihova programa posebnih dozvola za kitolov;

I.  budući da je japanska Agencija za ribarstvo u studenom 2015. obavijestila Međunarodnu komisiju za kitolov da će nastaviti s kitolovom u sklopu programa NEWREP-A;

J.  budući da Japan dugi niz godina trguje kitovim mesom i proizvodima unatoč činjenici da su oni navedeni u Dodatku I. CITES-u;

K.  budući da je Stručna skupina znanstvenika Međunarodne komisije za kitolov, koja je razmotrila i revidirala program NEWREP-A, utvrdila da u prijedlogu nije dokazano da je smrtonosno uzorkovanje nužno za postizanje navedenih ciljeva;

L.  budući da primarni ciljevi moraju biti zaštita biološke raznolikosti, uključujući očuvanje vrsta; budući da se Direktivom EU-a o staništima, kojom se određuje stajalište Zajednice u pogledu kitova (i delfina), ne dopušta nastavak kitolova u komercijalne svrhe ni za koji stok kitova u vodama EU-a;

M.  budući da su EU i njegove države članice kritizirale Japan zbog nastavka kitolova i zbog toga što nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir smjernice navedene u mišljenju Međunarodnog suda iz 2014.; budući da su se u prosincu 2015. pridružili Novom Zelandu u demaršu prema japanskoj vladi;

N.  budući da je Japan strateški partner EU-a i da se taj bilateralni odnos temelji na zajedničkim vrijednostima, uključujući čvrsto uvjerenje u učinkovit multilateralizam i međunarodni poredak utemeljen na propisima;

1.  poziva Japan da obustavi kitolov i da poštuje zaključke Međunarodne komisije za kitolov;

2.  snažno podržava zadržavanje svjetskog moratorija na komercijalni kitolov i zabranu međunarodne trgovine proizvodima od kitova; traži prekid neopravdanog „kitolova u znanstvene svrhe” i podržava označavanje velikih oceanskih i morskih područja kao utočišta u kojima je na snazi zabrana svih oblika kitolova na neograničeno vrijeme;

3.  ozbiljno je zabrinut da je odlukom o nastavku kitolova u okviru programa NEWREP-A omogućeno ubijanje 333 patuljasta kita, uključujući i skotne ženke, u Južnom oceanu u sezoni 2015./2016., i da Japan tijekom cijelog dvanaestogodišnjeg razdoblja namjerava uloviti ukupno gotovo 4000 kitova;

4.  izražava žaljenje zbog toga što nastavkom kitolova Japan očito zanemaruje presudu Međunarodnog suda; stoga smatra da se takvim lovom krše standardi Međunarodne komisije za kitolov i međunarodno pravo te ugrožava zaštita biološke raznolikosti i morskih ekosustava; ističe da prava znanstvena istraživanja ne zahtijevaju redovno ubijanje kitova u velikim razmjerima;

5.  pozdravlja sudjelovanje EU-a u demaršu s ciljem da Japanu prenese svoju ozbiljnu zabrinutost; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i Vijeće da potaknu Japan da poštuje svoje međunarodne pravne obveze u pogledu zaštite morskih sisavaca;

6.  izražava žaljenje zbog toga što Japan do sada nije preispitao svoju odluku usprkos diplomatskom demaršu i međunarodnim prosvjedima diljem svijeta; potiče EU i njegove države članice da naprave sve što je u njihovoj moći kako bi se to pitanje riješilo političkim dijalogom i u okviru Međunarodne komisije za kitove;

7.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da, koristeći se bilateralnim i multilateralnim vezama, neprekidno surađuju s Japanom oko pitanja kitolova u znanstvene svrhe radi ukidanja te prakse;

8.  podupire rezoluciju Međunarodne komisije za kitolov 2014-5 prema kojoj se više neće moći izdavati dozvole za kitolov bez prethodne međunarodne revizije, među ostalim i znanstvenog odbora Međunarodne komisije za kitolov; traži od Međunarodne komisije za kitolov da uklopi presudu Međunarodnog suda u svoju radnu praksu i da u skladu s njom prilagodi svoje propise; ističe da je u tom smislu potrebno hitno ojačati ulogu Međunarodne komisije za kitolov i poziva države članice da inzistiraju na donošenju potrebnih odluka na sljedećoj sjednici Međunarodne komisije za kitove u listopadu;

9.  potiče Vijeće i Komisiju da prilikom izrade nacrta ažuriranog zajedničkog stajališta EU-a o kitolovu nakon 66. sjednice Međunarodne komisije za kitolov koja će se održati u listopadu 2016. zauzmu pristup koji bi bio barem jednako oprezan kao postojeće zajedničko stajalište (Odluka Vijeća o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u pitanjima koja podliježu njenoj nadležnosti na sljedeće tri sjednice Međunarodne komisije za kitolov – 2011/0221 (NLE));

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Vladi i Parlamentu Japana.