Dokument s plenarne sjednice
B8-0342 } RC1
17.5.2017
ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
S&D ( B8-0331/2017 )
ECR ( B8-0333/2017 )
ALDE ( B8-0338/2017 )
Verts/ALE ( B8-0341/2017 )
PPE (B8-0342)
o strategiji EU-a za Siriju
( 2017/2654(RSP) )
Cristian Dan Preda, Arnaud Danjean, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Elmar Brok, Sandra Kalniete, David McAllister, Michael Gahler, Eduard Kukan, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Tokia Saïfi
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Victor Boştinaru, Elena Valenciano, Knut Fleckenstein, Neena Gill
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Raffaele Fitto, Jana Žitňanská, Ruža Tomašić, Geoffrey Van Orden, Branislav Škripek
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Martina Dlabajová, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Jozo Radoš, Jasenko Selimovic, Hannu Takkula, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Barbara Lochbihler
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o strategiji EU-a za Siriju
( 2017/2654(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji,
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi za strategiju EU-a za Siriju”[1] i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,
– uzimajući u obzir izjavu supredsjedateljâ na konferenciji pod nazivom „Potpora Siriji i budućnosti regije” od 5. travnja 2017.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o najavi o prekidu neprijateljstava u Siriji od 30. prosinca 2016. i od 23. ožujka 2017. o Siriji, kao i izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a o stanju u Aleppu od 9. prosinca 2016.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. travnja 2017., o navodnom kemijskom napadu u Idlibu u Siriji, kao i o napadu SAD-a u Siriji 7. travnja 2017.,
– uzimajući u obzir odluke Vijeća o mjerama ograničavanja EU-a protiv onih koji su odgovorni za nasilnu represiju u Siriji, uključujući odluke od 14. studenog 2016. i od 20. ožujka 2017.,
– uzimajući u obzir izvješća Neovisne međunarodne istražne komisije o Siriji, koju je osnovalo Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), i rezolucije UNHCR-a o Sirijskoj Arapskoj Republici,
– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ISIL-u/Daišu i frontu al-Nusra te relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sukobu u Sirijskoj Arapskoj Republici, posebice rezolucije 2218 (2013), 2139 (2014), 2165 (2014), 2191 (2014), 2199 (2015), 2254 (2015), 2258 (2015), 2268 (2016), 2328 (2016), 2332 (2016) i 2336 (2016),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 (2000) od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/71/L.48 od 19. prosinca 2016. kojom se uspostavlja međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.,
– uzimajući u obzir Priopćenje iz Ženeve iz 2012.,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, kao i sve konvencije UN-a čija je Sirija potpisnica,
– uzimajući u obzir Rimski statut te osnivačke dokumente Međunarodnoga kaznenog suda,
– uzimajući u obzir ad hoc sudove, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Posebni sud za Libanon,
– uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,
– uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,
A. budući da se rat u Siriji pretvorio u jednu od najtežih humanitarnih kriza u svijetu od Drugog svjetskog rata, koja i dalje za sobom ostavlja katastrofalne i tragične posljedice po sirijski narod; budući da je mnoštvo civila, uključujući djece, bilo na meti rata te da i dalje pati u tom brutalnom građanskom ratu i da je više od 400 000 ljudi ubijeno od početka sukoba u Siriji 2011. godine; budući da 13,5 milijuna ljudi, gotovo tri četvrtine preostalog stanovništva, ima prijeku potrebu za humanitarnom pomoći, kao što je medicinska pomoć, pomoć u opskrbi hranom, vodom i skloništima; budući da je 6,3 milijuna osoba interno raseljeno, a 4,7 milijuna njih živi u teško dostupnim i opkoljenim područjima, dok pet milijuna njih žive kao izbjeglice u susjednim zemljama i široj regiji; budući da kriza u Siriji sve više destabilizira širu regiju;
B. budući da je od izbijanja rata 2011. EU zajedno s državama članicama do siječnja 2017. uložio više od 9,4 milijardi EUR kako bi se odgovorilo na krizu unutar Sirije i u regiji, što ga čini najvećim donatorom; budući da je EU također dao znatnu potporu susjednim zemljama domaćinima za izbjeglice;
C. budući da se među kršenja prava počinjena tijekom sukoba u Siriji ubrajaju ciljani i neselektivni napadi na civile, izvansudska smaknuća, mučenja i zlostavljanja, prisilni nestanci, masovna i proizvoljna uhićenja, kolektivna kažnjavanja, napadi na medicinsko osoblje i uskraćivanje hrane i vode; budući da je Asadov režim navodno odgovoran za vješanja, mučenja i izvansudska smaknuća u masovnim razmjerima u režimskim objektima za zadržavanje; budući da sirijska vlada namjerno onemogućuje civilima pristup neophodnim robama i uslugama, uključujući isporuke hrane i vode, kao i medicinske pomoći; budući da napadi te izgladnjivanje civila opsadom naseljenih područja u vidu ratne taktike predstavljaju jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava; budući da su ti zločini do sada ostali nekažnjeni;
D. budući da su ISIL/Daiš i ostale džihadističke skupine počinile okrutne zločine, uključujući brutalna smaknuća i neizrecivo spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji opravdana zabrinutost za dobrobit stanovništva koje se trenutačno nalazi pod kontrolom ISIL-a/Daiša i zbog mogućnosti da ga se tijekom akcije oslobađanja koristi kao ljudski štit; budući da se ti zločini mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom;
E. budući da se primirje koje je stupilo na snagu 30. prosinca 2016. ne poštuje te je nekoliko puta prekršeno diljem Sirije, a zabilježeni su i veći incidenti, kao što je kemijski napad u Khan Sheikhunu koji je navodno počinio režim te bombaški napad na autobuse koji su prevozili evakuirane osobe iz opkoljenih gradova Foaha i Kefraye u područja pod kontrolom vlasti; budući da su deseci ljudi, uključujući i djecu, ubijeni, a mnogo više ih je ranjeno;
F. budući da je zaključak nekoliko istraga da su Asadove snage koristile kemijska sredstva s namjerom da ozlijede i ubiju civile, čime su prekršile sporazum iz 2013. prema kojem su ih se trebale riješiti; budući da se posljednji napad na civile oružjem za masovno uništenje dogodio 4. travnja 2017. u gradu Khan Sheikhoun u pokrajini Idlib, pri čemu je ubijeno najmanje 70 civila, među kojima i velik broj djece, dok su stotine osoba ranjene; budući da je 12. travnja 2017. Rusija stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se trebala osuditi navodna upotreba zabranjenog kemijskog oružja u Siriji, a sirijska vlada pozvati na suradnju u istrazi o incidentu; budući da je SAD obavijestio EU da je prema njegovoj procjeni sirijski režim upotrijebio kemijsko oružje te da je stoga izvršio napad na vojnu zrakoplovnu bazu Al-Shayrat u regiji Homs u Siriji, s namjerom sprečavanja i odvraćanja od širenja i korištenja kemijskog oružja;
G. budući da je EU u ožujku na popis sankcija dodao četiri visoko pozicionirana vojna dužnosnika zbog njihove uloge u upotrebi kemijskog oružja protiv civilnog stanovništva, u skladu s politikom EU-a za borbu protiv širenja i upotrebe kemijskog oružja;
H. budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije u rujnu 2016. napomenuo da je potrebno razviti strategiju EU-a za Siriju; budući da je Parlament u listopadu pozvao potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije Federicu Mogherini da osigura da se nova strategija o Siriji usredotoči na olakšavanje postizanja političkog dogovora u Siriji te da uključuje nadzorne i provedbene mjere za bolje poštovanje obveza preuzetih u okviru Međunarodne skupine za potporu Siriji;
I. budući da je cilj strategije EU-a za Siriju prikazati način na koji EU može imati vidljiviju i učinkovitiju ulogu u doprinošenju trajnom političkom rješenju u Siriji unutar postojećeg okvira koji je dogovoren pri UN-u te podržati obnovu poslije isteka sporazuma, nakon što se uspostavi vjerodostojna tranzicija; budući da se u toj strategiji navodi šest ključnih područja djelovanja: završetak rata uz pomoć istinske političke tranzicije promicanje konstruktivne i uključive tranzicije odgovaranje na humanitarne potrebe najranjivijih Sirijaca, promicanje demokracije i ljudskih prava promicanje odgovornosti za ratne zločine i podupiranje otpornosti sirijskog stanovništva i društva;
J. budući da je 5. travnja 2017. EU supredsjedao konferencijom „Potpora budućnosti Sirije i regije”, na kojoj su se okupili predstavnici više od 70 zemalja kao i predstavnici međunarodnih organizacija te međunarodnih i sirijskih organizacija civilnog društva; budući da je na Briselskoj konferenciji dogovoren sveobuhvatan pristup za rješavanje sirijske krize, uz dodatnu financijsku pomoć kako bi se odgovorilo na humanitarnu situaciju u iznosu od 3,47 milijardi EUR za razdoblje 2018. – 2020., uključujući 1,3 milijardi EUR iz EU-a, najvećeg donatora za rješavanje krize; budući da su osim toga neke međunarodne financijske institucije i donatori najavili približno 27,9 milijardi EUR u zajmovima; budući da se trošak ponovne izgradnje Sirije procjenjuje na 200 milijardi dolara;
K. budući da EU podržava sirijske susjede Tursku, Libanon i Jordan, koji su prihvatili najveći broj izbjeglica, te prepoznaje njihove napore;
L. budući da su 4. svibnja 2017. u Astani (Kazahstan) Rusija, Iran i Turska sklopili sporazum o osnivanju četiri područja bez sukoba; budući da tri države potpisnice trebaju biti jamci šestomjesečnih obnovljivih primirja, što podrazumijeva i provedbu oružanog nadzora na terenu; budući da se u tom sporazumu poziva na prekid svih letova Asadova režima preko tih područja te na neometan humanitarni pristup u područjima pod nadzorom pobunjenika; budući da ovog tjedna u Ženevi počinje novi krug pregovora pod vodstvom UN-a, a još se jedan krug pregovora pod vodstvom Rusije planira za sredinu srpnja u Kazahstanu;
M. budući da je EU u više navrata izjavio da se sirijski sukob ne može riješiti vojnim putem te da samo uključiva tranzicija predvođena Sirijom može okončati neprihvatljivu patnju sirijskoga naroda; budući da je, iako je jasno da obnova može započeti tek nakon postizanja političkog dogovora, napore za ostvarenje pomirenja potrebno započeti ulagati bez odlaganja, a EU ih mora podržati kako bi se osigurala dugotrajna stabilnost; budući da je u tom kontekstu ključno utvrditi istinu, promicati odgovornost i tranzicijsko pravosuđe, kao i amnestiju;
1. pozdravlja strategiju EU-a za Siriju, uključujući strateške ciljeve EU-a o Siriji i ciljeve EU-a za Siriju te ishod Briselske konferencije kojom su osigurane višegodišnje obveze; poziva sve sudionike i međunarodne donatore da u potpunosti poštuju preuzete obveze i nastave pružati podršku u budućnosti;
2. još jedanput i najsnažnije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje provode sve strane uključene u sukob, a posebno snage Asadova režima uz pomoć saveznika Rusije i Irana te nedržavne oružane skupine, posebice ISIL/Daiš i Džabat Fatah al-Šam; naglašava da smatra da oni koji su odgovorni za kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava za to moraju odgovarati; potiče sve države da u rješavanju problema nekažnjavanja primjene načela opće nadležnosti te u tom smislu pozdravlja korake koje su poduzele neke države članice EU-a, uključujući nedavnu odluku španjolskog nacionalnog suda da obradi kaznenu prijavu protiv devet sirijskih obavještajnih dužnosnika za mučenje i druga kršenja ljudskih prava; ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u bliskoj koordinaciji sa zemljama koje dijele slične stavove preispita uspostavu suda za ratne zločine počinjene u Siriji dok predmet ne bude predan Međunarodnom kaznenom sudu; naglašava da bi oni koji čine zločine nad vjerskim i etničkim manjinama te drugim skupinama također trebali biti privedeni pravdi; i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako počinitelji ne budu odgovarali za počinjena zlodjela;
3. najoštrije osuđuje užasan zračni napad kemijskim oružjem na grad Khan Sheikhoun u pokrajini Idlib koji je 4. travnja 2017. prouzročio smrt najmanje 70 civila među kojima djece humanitarnih djelatnika, pri čemu je velik broj žrtava imao simptome trovanja plinom; prima na znanje da su prema preliminarnim zaključcima službenog putovanja radi utvrđivanja činjenica Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) tvrdnje o korištenju kemijskim oružjem vjerodostojne; naglašava obvezu Sirije da poštuje preporuke službenog putovanja radi utvrđivanja činjenica OPCW-a i zajedničkog istražnog mehanizma Organizacije Ujedinjenih naroda za zabranu kemijskog oružja i to na način da omogući trenutni i neograničen pristup svakoj lokaciji te prizna pravo na pregled svake lokacije; naglašava da će počinitelji takvih napada za to sudski odgovarati; žali zbog toga što Rusija uzastopno koristi pravo na veto u Vijeću sigurnosti, uključujući i za rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje nedavni napad kemijskim oružjem i poziva na provođenje međunarodne istrage;
4. pozdravlja uspostavu međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011., žali zbog toga što se taj mehanizam još uvijek ne financira u potpunosti; poziva države članice da u tom pogledu ispune preuzete obveze;
5. i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije i podržava pristup za „cijelu Siriju” te demokratsku budućnost za sirijski narod; ustraje na svom stajalištu o tome da je jedino rješenje za uspostavu mira u zemlji politički proces pod vodstvom Sirije koji će dovesti do slobodnih i pravednih izbora čiju će provedbu olakšati i nadzirati UN te koji će se održati na temelju novog ustava; svim stranama ponavlja da se uključivo primirje na razini cijele države te mirovno rješenje sirijske krize prihvatljivo za sve strane može postići pod okriljem UN-a, kako je predviđeno Priopćenjem iz Ženeve iz 2012. i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 (2015), uz podršku posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture i ključnih međunarodnih i regionalnih sudionika;
6. prima na znanje nedavno potpisan memorandum o uspostavi područjâ bez sukoba u Siriji i podržava namjeru da se učvrsti primirje, zaustavi prelijetanje zračnih snaga režima preko područjâ bez sukoba i stvore uvjeti za pristup humanitarne i liječničke pomoći, za povrat raseljenih civila domovima i za obnovu oštećene infrastrukture; ističe, međutim, zabrinutosti oporbe u vezi s time da bi sporazum mogao dovesti do uspostave područjâ utjecaja i podjele Sirije; poziva sve strane da provedu odredbe sporazuma iz Astane, a tri države jamca da osiguraju poštovanje prekida vatre; naglašava važnost uklanjanja svih nejasnoća u odnosu na skupine koje nisu obuhvaćene prekidom vatre i poziva sve strane, uključujući Tursku, da osiguraju da se memorandumom ne olakšavaju napadi na snage umjerene oporbe ili one koje se bore na strani međunarodne koalicije protiv ISIS-a/Daiša; ističe da je potrebno osigurati nadzor provedbe na međunarodnoj razini i podržava snažnu uključenost UN-a;
7. poziva Rusku Federaciju i Islamsku Republiku Iran da iskoriste svoj utjecaj na sirijski režim kako bi on prihvatio i aktivno provodio razumno kompromisno rješenje kojim će se okončati građanski rat i utrti put ka uključivoj i istinskoj tranziciji; poziva EU i njegove države članice da nastave podržavati umjerenu oporbu te identificirati i izolirati radikalizirane elemente uz istovremeno promicanje pomirbe; potiče članove Visokog odbora za pregovore da nastave sudjelovati u pregovorima koji se u Ženevi odvijaju posredstvom UN-a;
8. snažno vjeruje da bi se EU trebao aktivnije uključiti i pojačati svoj važan financijski doprinos u razdoblju nakon sukoba kako bi imao važnu ulogu u pregovorima u okviru postojećeg okvira koji je dogovoren pri UN-u i kako bi osigurao političku tranziciju, razvijanjem posebne politike kojoj je cilj približiti uključene strane i pojačati napore u područjima u kojima Unija može imati dodanu vrijednost; podržava trenutne napore potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice, da uspostavi kontakte s ključnim akterima u regiji kako bi se osigurala politička tranzicija te pomirenje i obnova nakon sukoba; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da započne razvijati konkretan plan sudjelovanja EU-a u obnovi Sirije u cilju da EU na uključiv način udruži snage s glavnim međunarodnim organizacijama i financijskim institucijama, kao i regionalnim te lokalnim sudionicima; ističe, međutim, važnost toga da proces poslijeratne obnove pripada samim Sirijcima;
9. ističe ključnu važnost rada lokalnih i međunarodnih organizacija civilnog društva i NVO-a u dokumentiranju dokaza o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i drugim kršenjima, uključujući uništavanje kulturne baštine; poziva EU i njegove države članice da pruže dodatnu i potpunu pomoć tim akterima; poziva EU i njegove države članice da pruže odgovarajuće financiranje organizacijama koje rade na istragama na temelju javno dostupnih izvora i digitalnom prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti kako bi se osigurala odgovornost, a počinitelji priveli pravdi;
10. pozdravlja naglasak stavljen na podupiranje otpornosti sirijskog stanovništva i sirijskog društva u okviru strategije EU-a za Siriju; poziva EU i države članice da udvostruče svoje napore usmjerene na izgradnju kapaciteta stanovnika i civilnog društva Sirije, između ostalog, u suradnji s akterima koji promiču ljudska prava i jednakost (uključujući rodnu jednakost i prava manjina), demokraciju i osnaživanje ili u vidu njihova djelovanja, ako je to moguće u Siriji, i među sirijskim izbjeglicama u egzilu u regiji ili u Europi; ističe da bi se tom izgradnjom kapaciteta Sirijcima trebala pružiti potpora u upravljanju tranzicijom (u područjima poput reguliranja medija, decentralizacije, upravljanja općinama i izrade nacrta Ustava) pri čemu se u obzir trebaju uzeti potrebe i uloga žena;
11. iskazuje zadovoljstvo jer je uloga civilnog društva, uključujući organizacije žena, priznata kao ključan dio trajnog rješenja; podsjeća na činjenicu da EU mora promicati i olakšati odgovarajuće uključivanje civilnog društva i žena u mirovni postupak ili savjetovanje s njima, u skladu sa sveobuhvatnim pristupom provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 i 1820 o ženama, miru i sigurnosti na razini EU-a; ustraje na tome da se u novi ustav Sirije uključe ljudska prava žena;
12. iako podupire napore globalne koalicije za borbu protiv Daiša, smatra da bi se strategijom EU-a trebalo preispitati i aspekte borbe protiv ISIS-a/Daiša i drugih terorističkih organizacija s popisa UN-a te pritom istaknuti i naglasiti političke i socioekonomske dubinske razloge koji su olakšali širenje terorizma te odrediti konkretne mjere za borbu protiv istog; nadalje smatra da bi trebalo detaljnije objasniti načine na koje je moguće doprinijeti očuvanju etničke i vjerske raznolikosti kao i raznolikosti vjeroispovijesti;
13. naglašava važnost zaštite etničkih i vjerskih manjina u Siriji te čvrsto vjeruje da bi svaki politički proces trebao biti uključiv i usmjeren na to da Sirija opet postane tolerantna država s raznolikim vjeroispovijestima;
14. podsjeća da su rana uspostava mjera za izgradnju povjerenja, uključujući u potpunosti neometan pristup humanitarnoj pomoći diljem Sirije, pružanje osnovnih javnih usluga (struja, voda, zdravstvena skrb), kraj opsade gradova i oslobađanje zatvorenika i talaca od ključne važnosti; pozdravlja sporazum između sirijske vlade i pobunjeničkih skupina o dopuštanju evakuacije četiriju gradova pod opsadom; potiče sve strane da podrže i olakšaju usvajanje sveobuhvatnog sporazuma o mjerama za izgradnju povjerenja;
15. sa žaljenjem primjećuje da je u pogledu socijalnog i ekonomskog razvoja razorni građanski rat zemlju desetljećima unazadio te milijune građana otjerao u nezaposlenost i siromaštvo, a prouzrokovao je i golemo uništenje zdravstvenih i obrazovnih usluga te široku raseljenost Sirijaca, kao i odljev mozgova; stoga ističe važnost povećanja nehumanitarne pomoći kojoj je cilj ojačati otpornost naroda unutar Sirije i ponovno pokrenuti ekonomiju; nadalje, poziva države članice EU-a da se čvršće obvežu u pogledu podjele odgovornosti, čime bi se izbjeglicama koje bježe iz ratnih zona u Siriji omogućilo da na temelju preseljenja i programa humanitarnog prihvata pronađu zaštitu izvan granica neposrednog susjedstva; međutim, smatra da je potrebno, čim se sukob okonča, osigurati poticaje za povratak kvalificiranih sirijskih izbjeglica kako bi i oni dali svoj doprinos obnovi;
16. pozdravlja nove prioritete za partnerstvo između EU-a i Jordana i Libanona, kao i pojednostavljivanje pravila EU-a o podrijetlu za izvoz iz Jordana; žali zbog toga što veliki broj izbjeglica u Jordanu, Libanonu i Turskoj još uvijek živi u nesigurnim socijalnim i ekonomskim uvjetima te često ne može naći (legalan) posao; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da ustraje na tome da vlasti u Jordanu i Libanonu rade na uklanjanju preostalih (neslužbenih) prepreka, da podrže veće mogućnosti samozapošljavanja i da ispune obveze o otvaranju radnih mjesta za žene i mlade;
17. u potpunosti podržava cilj inicijative za očuvanje generacije djece u Siriji i u regiji te poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se svu djecu izbjeglice i ranjivu djecu u zajednicama domaćinima uspjelo smjestiti u kvalitetne obrazovne sustave s jednakim pristupom djevojčicama i dječacima; ističe da je potrebno priznati mahom neformalno obrazovanje dobiveno u izbjegličkim kampovima te podržati psihološku rehabilitaciju te traumatizirane djece;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica Europske unije, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob i da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.