Dokument s plenarne sjednice
B8-0377/2017 } RC1
17.5.2017
ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
ECR ( B8-0369/2017 )
EFDD ( B8-0371/2017 )
Verts/ALE ( B8-0373/2017 )
S&D ( B8-0374/2017 )
PPE ( B8-0376/2017 )
ALDE ( B8-0377/2017 )
o Etiopiji, a posebno o slučaju dr. Merere Gudine
( 2017/2682(RSP) )
Cristian Dan Preda, Tunne Kelam, Elmar Brok, Deirdre Clune, Pavel Svoboda, Jarosław Wałęsa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Milan Zver, Krzysztof Hetman, Dubravka Šuica, Sven Schulze, Stanislav Polčák, Michaela Šojdrová, Lefteris Christoforou, Marijana Petir, Ivan Štefanec, Tomáš Zdechovský, Eva Maydell, Csaba Sógor, Adam Szejnfeld, Sandra Kalniete, Patricija Šulin, Brian Hayes, Luděk Niedermayer, Elisabetta Gardini, Željana Zovko, Ivana Maletić, Laima Liucija Andrikienė, Andrey Kovatchev, Jiří Pospíšil, Roberta Metsola, Michael Gahler, Julia Pitera, Anna Záborská, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, László Tőkés, Inese Vaidere, Giovanni La Via
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Victor Boştinaru, Soraya Post, Ana Gomes
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Karol Karski, Ryszard Antoni Legutko, Ryszard Czarnecki, Tomasz Piotr Poręba, Jadwiga Wiśniewska, Branislav Škripek, Raffaele Fitto, Ruža Tomašić, Notis Marias, Monica Macovei, Angel Dzhambazki, Arne Gericke, Urszula Krupa
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Izaskun Bilbao Barandica, Nedzhmi Ali, Beatriz Becerra Basterrechea, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Hannu Takkula, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Paavo Väyrynen, Cecilia Wikström, Ivo Vajgl, María Teresa Giménez Barbat
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Jordi Solé, Bodil Valero, Bart Staes, Igor Šoltes, Ernest Urtasun, Davor Škrlec
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo, Rolandas Paksas, Beatrix von Storch, Isabella Adinolfi, Piernicola Pedicini, Laura Ferrara
u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Barbara Kappel
Rezolucija Europskog parlamenta o Etiopiji, a posebno o slučaju dr. Merere Gudine
( 2017/2682(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Etiopiji,
– uzimajući u obzir najnoviji Univerzalni periodični pregled za Etiopiju koji je proveden prije Vijeća UN-a za ljudska prava 2015.,
– uzimajući u obzir priopćenje za medije Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) nakon posjeta Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, etiopskom predsjedniku vlade Hailemariamu Desalegnu u Adis Abebi 17. ožujka 2017.,
– uzimajući u obzir Ustav Savezne Demokratske Republike Etiopije usvojen 8. prosinca 1994., a posebno odredbe Poglavlja III. o temeljnim pravima i slobodama te o ljudskim i demokratskim pravima,
– uzimajući u obzir usmeno izvješće od 18. travnja 2017. koje je Etiopsko povjerenstvo za ljudska prava uputilo etiopskom parlamentu,
– uzimajući u obzir izjavu posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava Stavrosa Lambrinidisa od 10. travnja 2017. o njegovom posjetu Etiopiji u cilju pokretanja Strateškog partnerstva u području ljudskih prava i upravljanja,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji je Etiopija ratificirala 1993.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir izjavu ESVD-a od 23. prosinca 2015. o nedavnim sukobima u Etiopiji,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. listopada 2016. o proglašenju izvanrednog stanja u Etiopiji,
– uzimajući u obzir zajednički program za migracije i mobilnost EU-a i Etiopije, koji je potpisan 11. studenoga 2015.,
– uzimajući u obzir izjavu Ministarstva vanjskih poslova SAD-a od 18. prosinca 2015. o sukobima u Oromiji, Etiopija,
– uzimajući u obzir Strateško partnerstvo EU-a i Etiopije,
– uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda,
– uzimajući u obzir Sporazum iz Cotonoua,
– uzimajući u obzir posjet povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina Etiopiji, koji je završio 4. svibnja 2017.,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da Etiopija ima ključnu ulogu u regiji i da uživa političku potporu zapadnih donatora i većine regionalnih susjeda, ponajprije zbog svoje uloge domaćina Afričke unije (AU) i svojeg doprinosa partnerstvima za očuvanje mira, sigurnost i pomoć koje je UN sklopio sa zapadnim zemljama, i to u ulozi pobornika međunarodnih napora za uspostavu stabilnosti u Somaliji i borbu protiv terorističkih skupina u toj regiji; budući da je Etiopija također u velikoj mjeri uključena u odnose između Sudana i Južnog Sudana te da organizira mirovne pregovore pod okriljem Međuvladinog tijela za razvoj (IGAD);
B. budući da se smatra da je sa 100 milijuna stanovnika Etiopija jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Africi te da privlači pozamašna strana ulaganja, među ostalim i u poljoprivredu, građevinski i proizvodni sektor, velike razvojne projekte kao što su akumulacijske hidroelektrane i plantaže, kao i rašireno davanje zemljišta u zakup, i to često stranim poduzećima, te budući da je u prošlom desetljeću zabilježena prosječna stopa rasta od 10 %; budući da je ona ipak i dalje jedno od najsiromašnijih gospodarstava, s BND-om od 632 USD po stanovniku; budući da na indeksu ljudskog razvoja za 2014. zauzima 173. mjesto od 187 zemalja;
C. budući da je trenutačna humanitarna kriza na Rogu Afrike koja utječe na regiju Ogaden i druga područja Etiopije sa sobom donijela koleru i nestašicu hrane, zbog kojih je već umro velik broj ljudi, dok su tisuće u opasnosti, i to osobito od početka ožujka; budući da je Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) uputio svoj najveći poziv na prikupljanje 96,4 milijuna USD kako bi se pomoglo 1,19 milijuna izbjeglica i bivših izbjeglica u Sudanu, Somaliji, Etiopiji i Srednjoafričkoj Republici; budući da je u siječnju 2017. u svojim istočnim pokrajinama Etiopija proglasila izvanredno stanje zbog suše zbog koje 5,6 milijuna ljudi hitno treba pomoć, te u tom smislu apelira na međunarodnu zajednicu; budući da je 2016. zbog suše gladovalo 10 milijuna ljudi te da je uginulo stotine tisuća grla stoke;
D. budući da je Strateški angažman EU-a i Etiopije potpisan 14. lipnja 2016.; budući da se u njemu priznaje ključna uloga Etiopije u Africi i međunarodnoj zajednici te njezin značajan gospodarski rast i napredak u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva; budući da EU podupire konstruktivnu ulogu Etiopije u postizanju mira i sigurnosti na Rogu Afrike;
E. budući da je Etiopija izložena stalnom priljevu i odljevu migranata te da je primila oko 800 000 izbjeglica, uglavnom iz Južnog Sudana i Eritreje, ali i iz Somalije; budući da su 11. studenog 2015. EU i Etiopija potpisali Zajednički program za migracije i mobilnost u cilju jačanja suradnje i dijaloga između tih dviju strana u području migracija;
F. budući da je Etiopija potpisnica Sporazuma iz Cotonoua, čijim se člankom 96. utvrđuje da je poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ključni element suradnje između država AKP-a i EU-a;
G. budući da su etiopske vlasti u više navrata pribjegavale uporabi prekomjerne sile protiv mirnih prosvjednika te su prekršile ljudska prava članova oromske zajednice i drugih etničkih skupina, uključujući proganjanje, proizvoljna uhićenja i ubojstva, na temelju njihova navodnog protivljenja vladi; budući da etiopska vlada redovito optužuje osobe koje kritiziraju njezinu politiku za povezanost s terorizmom; budući da je protiv novinara, blogera, prosvjednika i aktivista pokrenut kazneni progon u okviru strogog vladinog Proglasa o borbi protiv terorizma iz 2009.;
H. budući da se stanje pogoršalo sredinom travnja 2014., kada je vlada najavila provedbu integriranog regionalnog razvojnog plana iz Adis Abebe, u kojem se predlaže proširenje objekata na područja izvan grada, koja pripadaju nacionalnoj regionalnoj državi Oromiji, najvećoj etiopskoj regiji koja okružuje Adis Abebu;
I. budući da je 14. siječnja 2016. vlada odlučila ukinuti sporni opsežni plan urbanog razvoja; budući da su zbog širenja Adisa Abebe već raseljeni brojni poljoprivrednici iz naroda Oromo te ih je slijedom toga snašlo siromaštvo;
J. budući da je 2015. i 2016. u Oromiji došlo do masovnih prosvjeda zbog širenja granica glavnog grada na zemljište poljoprivrednika iz naroda Oromo, na kojem živi dva milijuna ljudi, jer se na izvlaštenje gledalo kao na utrku za obradivim zemljištem; budući da je Etiopsko povjerenstvo za ljudska prava, koje je ovlašteno za provođenje istraga o neredima, 19. travnja 2017. izvijestilo da su između lipnja i listopada 2016. poginula 462 civila i 33 pripadnika sigurnosnih snaga te da je ozlijeđeno 338 civila i 126 pripadnika sigurnosnih snaga;
K. budući da je 9. listopada 2016. etiopski predsjednik vlade Hailemariam Desalegn proglasio izvanredno stanje, u skladu s etiopskim Ustavom; budući da izvanredno stanje ovlašćuje vojsku da u cijeloj zemlji provodi sigurnosne mjere te nameće dodatna ograničenja slobode govora i pristupa informacijama; budući da je 15. ožujka 2017. vlada najavila da su povućena brojna ograničenja u okviru izvanrednog stanja, navodeći da glavni stožer više neće moći bez naloga provoditi samovoljna uhićenja ili premetačine i da će se policijski sat i neka ograničenja u pogledu medijskog izvješćivanja ukinuti; budući da je etiopski parlament 29. ožujka 2017. jednoglasno odlučio produljiti izvanredno stanje za četiri mjeseca;
L. budući da su 30. studenoga 2016. etiopske sigurnosne snage uhitile dr. Merera Gudinu, predsjednika Oromskog saveznog kongresa oporbenih stranaka u Adis Abebi, nakon njegova posjeta Europskom parlamentu 9. studenoga, gdje je sudjelovao u raspravi s drugim oporbenim vođama i navodno prekršio zakon o provedbi izvanrednog stanja „stvaranjem pritiska na vladu”, „ugrožavanjem društva mjerama nasilja” i „pokušajem ometanja ustavnog poretka”; budući da je njegov zahtjev za puštanje na slobodu uz jamčevinu odbijen i da se i dalje nalazi u pritvoru dok čeka presudu; budući da je 24. veljače 2017. dr. Gudina zajedno s dvojicom suoptuženika Berhanuom Negom i Jawarom Mohammedom optužen po četiri različite osnove za nepoštovanje etiopskog kaznenog zakona;
M. budući da su i drugi aktivisti, novinari i borci za ljudska prava, uključujući Getachewa Shiferawa (glavnog urednika novina Negere Ethiopia), Yonathana Teresse (internetskog aktivista), Fikadua Mirkane (novinara oromske radiotelevizije), Eskindera Nega (istaknutog novinara), Bekelea Gerbe (oromskog aktivista za mir) i Andargachewa Tsige (oporbenog vođe) uhićeni ili zadržani u pritvoru;
N. budući da je Etiopija nedavno ugostila istaknute visoke dužnosnike za ljudska prava, uključujući visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava Stavrosa Lambrinidisa, u povodu obilježavanja pokretanja sektorskog dijaloga o ljudskim pravima i upravljanju u okviru Strateškog angažmana EU-a i Etiopije; budući da je zabilježen spor napredak u poboljšanju stanja ljudskih prava u Etiopiji, među ostalim i u pogledu zatvorske kazne izrečene političkim ličnostima, kontinuirane primjene zakona o borbi protiv terorizma/zakona o organizacijama civilnog društva i produljenja kriznog stanja;
O. budući da je 5. svibnja visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Ra’ad Al Husseini izjavio da Proglas o dobrotvornim organizacijama i društvima te zakoni o borbi protiv terorizma i o masovnim medijima u Etiopiji „nisu u skladu s odgovarajućim međunarodnim pravnim normama te bi ih trebalo reformirati”;
1. poziva etiopsku vladu da odmah odbaci sve optužbe protiv dr. Gudina, Berhanua Nege, Jawara Mohammeda i svih drugih političkih zatvorenika te da ih pusti na slobodu uz jamčevinu; ističe da se nijedan oblik dijaloga s oporbom ne može smatrati vjerodostojnim ako se prije toga na slobodu ne puste vodeći oporbeni političari, poput dr. Merere Gudine; poziva Visoku predstavnicu EU-a da zatraži od država članica EU-a da hitno traže uspostavljanje međunarodnog istražnog odbora pod vodstvom UN-a kako bi se mogla provesti vjerodostojna, transparentna i neovisna istraga o ubojstvima prosvjednika te da izvrši pritisak na etiopsku vladu kako bi dala svoj pristanak;
2. poziva etiopsku vladu da nastavi povlačiti ograničenja i da ukine izvanredno stanje te da prizna da ono onemogućuje slobodu izražavanja i znatno ograničava raznolika i legitimna mišljenja unutar etiopskog društva, koja su prijeko potrebne za rješavanje krize u Etiopiji; naglašava da taj nedostatak debate ugrožava stabilnost Etiopije;
3. traži od etiopskih vlasti da se prestanu koristiti protuterorističkim zakonodavstvom (Proglas o borbi protiv terorizma br. 652/2009) kako bi onemogućile zakonite mirne prosvjede i neslaganje; također poziva etiopsku vladu da preispita svoj zakon o borbi protiv terorizma;
4. poziva etiopsku vladu da u cijelosti poštuje slobodu izražavanja, udruživanja i medija, kako je predviđeno u etiopskom Ustavu, te da pusti na slobodu nepravedno pritvorene novinare i blogere; čvrsto vjeruje da su mirni prosvjedi dio demokratskog procesa i da bi reagiranje s prekomjernom uporabom sile trebalo pod svaku cijenu izbjeći; apelira na vladu da propisno provede preporuke Etiopskog povjerenstva za ljudska prava u pogledu nedavnih nasilnih prosvjeda, posebno kako bi se pripadnici različitih sigurnosnih snaga koji su odgovorni za nasilje priveli pravdi, kako bi se spriječili ciljani napadi na specifične nacionalnosti i kako bi se zaštitilo pravo građana na pravdu;
5. podsjeća etiopsku vladu na njezine obveze da zajamči temeljna prava, uključujući pristup pravdi i pravo na pošteno suđenje, kao što je predviđeno u Afričkoj povelji te ostalim međunarodnim i regionalnim instrumentima u području ljudskih prava, uključujući Sporazum iz Cotonoua, a posebno njegove članke 8. i 96.;
6. poziva etiopsku vladu da organizacijama za ljudska prava i nevladinim organizacijama omogući neometan pristup svim dijelovima zemlje, osobito područjima u kojima se vode sukobi i održavaju prosvjedi;
7. izražava zabrinutost u pogledu zakonodavstva kojim se ozbiljno ograničava pravo na slobodu izražavanja, tiska, informiranja, udruživanja i mirnog okupljanja te praćenje stanja ljudskih prava;
8. podsjeća da je Etiopija važna odredišna, tranzitna i polazišna zemlja za migrante te da je primila najveći broj izbjeglica u Africi; prima na znanje donošenje Zajedničkog programa EU-a i Etiopije za migracije kojim su obuhvaćena pitanja izbjeglica, kontrole granica i borbe protiv krijumčarenja ljudi; također poziva Europsku komisiju da pomno prati sve projekte koji su nedavno započeti u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku; podsjeća na to da je Etiopija druga najmnogoljudnija zemlja u Africi i da je jedno od najbrže rastućih gospodarstava na tom kontinentu, no da je unatoč tomu još uvijek i jedna od najsiromašnijih zemalja; podsjeća da je s 5 328 km dugom granicom Etiopija suočena s nestabilnošću svojih susjeda i izložena stalnom priljevu migranata te da je prihvatila oko 800 000 izbjeglica;
9. prima na znanje ključnu ulogu Etiopije u regiji, a posebno njezinu potporu stabilizaciji Somalije, borbi protiv terorizma i mirovnom procesu između Sudana i Južnog Sudana te unutar samog Južnog Sudana; smatra da je prijeko potrebno da Europska unija vodi politički dijalog s tom ključnom zemljom;
10. izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne suše u Etiopiji, koja je dovela do pogoršanja humanitarne situacije u zemlji; pozdravlja dodatnih 165 milijuna EUR pomoći regiji za krizu u Južnom Sudanu i susjednim zemljama, kao i za sušu u Etiopiji, Somaliji i Keniji;
11. pohvaljuje Etiopiju za napredak koji je ostvarila u poboljšanje uvjeta svojeg brzo rastućeg stanovništva, uključujući izbjeglice iz područja pogođenih sukobima u susjednim zemljama te izražava zahvalnost za vodstvo u regiji i Afričkoj uniji;
12. smatra da bi se u budućoj suradnji EU-a s Etiopijom u obzir trebalo uzeti ostvarenje znatnog napretka u pokazateljima povezanima s ljudskim pravima;
13. poziva etiopske vlasti da spriječe etničku diskriminaciju i da poduzmu mjere za postizanje mirnog i konstruktivnog dijaloga između raznih zajednica;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica, supredsjednicima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, Komisiji Afričke unije i Panafričkom parlamentu te vladi Etiopije.