Dokument s plenarne sjednice

   B8-0434/2017 }

   B8-0435/2017 }

   B8-0450/2017 } RC1

4.7.2017

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE

u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

PPE ( B8-0434/2017 )

ALDE ( B8-0435/2017 )

ECR ( B8-0450/2017 )

o programu rada Komisije za 2018.

( 2017/2699(RSP) )

József Szájer

u ime Kluba zastupnika PPE-a

Anthea McIntyre

u ime Kluba zastupnika ECR-a

Sophia in 't Veld

u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o programu rada Komisije za 2018.

( 2017/2699(RSP) )

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Program rada Komisije za 2017. – Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani” ( COM(2016)0710 ) i njezine priloge od 1. do 5.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva[1],

–  uzimajući u obzir završno izvješće Skupine na visokoj razini neovisnih dionika za administrativno opterećenje od 24. srpnja 2014. naslovljeno „Smanjenje birokracije u Europi – naslijeđe i izgledi za budućnost”,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora od 13. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da se politički prioriteti i financijska sredstva moraju uskladiti;

B.  budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati;

C.  budući da Unija, suočena sa snažnom globalnom konkurencijom, mora biti predana tome da ponovno postane konkurentna i tako sačuva model socijalnoga tržišnog gospodarstva i zajamči održivi rast i veće razine produktivnosti i inovacija kako bi se sljedećoj generaciji mladih građana umjesto dugova osigurala radna mjesta;

D.  budući da je gospodarstvo u usponu najbolja gospodarska i socijalna potpora koju države članice mogu ponuditi svojim građanima kako bi zajamčile bolju kvalitetu života, uz nisku inflaciju i visoke stope nezaposlenosti i rasta plaća, čime se stvaraju sredstva potrebna za financiranje ulaganja u budućnost, poboljšanu infrastrukturu i javne usluge;

E.  budući da je EU suočen s raznolikim i složenim oblicima prijetnji koje stvaraju nestabilnost, što dovodi do osjećaja nesigurnosti među europskim građanima;

F.  budući da je dužnost Komisije da poštuje Ugovore i provodi propise EU-a; s velikim žaljenjem napominje da su i provedba politika Unije i izvršenje njezinih zakona i propisa na nezadovoljavajućoj razini, što je postalo jasno u nekoliko područja; budući da bi Komisija i države članice kao prioritet trebale postaviti primjenu i provedbu;

PRVI DIO

1.  napominje da su trenutačne krize, uključujući njihove financijske, gospodarske, društvene i migracijske posljedice, dovele do povećanja nezadovoljstva među europskim građanima, što se odražava u jačanju ekstremizma; naglašava da veliki izazovi zahtijevaju zajednički odgovor Unije i njezinih država članica; smatra da su za rješavanje tih kriza potrebne ozbiljne političke inicijative i da bi se trebale provesti ostvarive reforme kako bi se obnovilo povjerenje i kako bi se stalo na kraj iskorištavanju te tjeskobe za poticanje straha i nesigurnosti; naglašava da demagoške i nerealne političke kampanje kratkoročno pružaju lažnu nadu, ali da imaju štetne posljedice koje dovode do većih podjela, nestabilnosti i sukoba u cijeloj Europi;

2.  ističe važnost otvorenosti EU-a te održavanja i razvijanja bliskih gospodarskih, trgovinskih i strateških veza s bliskim susjedima; smatra da je za odnose EU-a s državama nečlanicama u susjedstvu u budućnosti potreban jasan okvir;

3.  smatra da je izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo temelj europskog društva na kojem su izgrađene europske politike od kojih građani imaju izravne koristi u svakodnevnom životu; podupire inicijative za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

4.  poziva Komisiju da utvrdi ključne prioritetne mjere za jačanje industrijske konkurentnosti EU-a tako da se trgovačkim društvima omogući da budu konkurentna na domaćem i svjetskom tržištu te ojača kapacitet Unije i njezinih država članica za podršku razvoju poduzeća, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima; smatra da europska industrijska modernizacija mora biti opsežna i da mora obuhvaćati stavljanje na tržište inovativnih proizvoda i usluga, tehnologija i poslovnih modela koji se temelje na ulaganjima u istraživanja i inovacije, a iz kojih proizlaze poboljšana roba, usluge i procesi za tržište;

5.  naglašava da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se ostvarile koristi i riješila pitanja preostalih nedostataka zajedničke valute i istovremeno osigurala održivost, otpornost i dovršetak procesa stvaranja ekonomske i monetarne unije i postizanje ciljeva u pogledu rasta i potpune zaposlenosti; smatra da se daljnji razvoj ekonomske i monetarne unije mora temeljiti na postojećem zakonodavstvu i njegovoj provedbi i na njima oslanjati te da mora uključivati mjere kojima bi se njezina institucijska struktura učinila legitimnijom i demokratski odgovornom;

6.  odlučno poziva Komisiju da ubrza rad na dovršenju procesa stvaranja unije tržišta kapitala kako bi se omogućilo pokretanje ulaganja u EU-u u cilju ostvarenja rasta i otvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da iznese prijedloge kojima će se poboljšati poslovno okruženje u EU-u kako bi se privukla veća količina izravnih stranih ulaganja i vratila radna mjesta;

7.  naglašava da uspješna europska migracijska politika zahtijeva dogovoreni mehanizam pravedne i učinkovite raspodjele tražitelja azila; ističe važnost napretka u rješavanju problema migracijske krize na način koji pokazuje puno veću osjetljivost na zabrinutost zbog nekontrolirane migracije uvelike raširenu u državama članicama; pozdravlja nedavna postignuća u jačanju upravljanja vanjskim granicama Unije i njihove djelotvorne kontrole, što je preduvjet da bi države članice ponovno vratile kritičnu razinu uzajamnog povjerenja;

8.  naglašava da se zajednička vanjska i sigurnosna politika mora poboljšati kako bi doprinijela pronalaženju uvjerljivih odgovora na nove sigurnosne prijetnje i izazove, borbi protiv terorizma i uspostavi mira, stabilnosti i reda u susjedstvu; poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastave blisku suradnju s državama članicama na razvoju praktičnih politika i metoda suradnje za postizanje tih ciljeva;

9.  ističe da je slobodna trgovina znatno poboljšala životne standarde i smanjila siromaštvo u EU-u i diljem svijeta, stvarajući gospodarski rast i zaposlenost te jačajući političke i gospodarske odnose s trećim zemljama; smatra da EU mora nastaviti borbu protiv protekcionističkih tendencija diljem svijeta te stoga traži od Komisije da ubrza i završi planirane i tekuće pregovore te da kontinuirano istražuje mogućnosti za nove sporazume o slobodnoj trgovini;

10.  odlučno poziva Komisiju da u suradnji s drugim institucijama pokrene široku javnu raspravu o budućnosti Unije;

11.  naglašava da će Europa i dalje imati vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i da je EU i dalje u potpunosti predan provedbi Pariškog sporazuma; ističe da je politika u području klimatskih promjena usmjerena na budućnost ključna za modernizaciju europske industrije i gospodarstva;

12.  ističe važnost pružanja vrijednosti za uloženi novac te zauzimanja stava nulte tolerancije u slučajevima lošeg upravljanja i prijevare;

13.  naglašava da je EU i dalje suočen s velikim izazovima kada je riječ o provedbi dogovorenog ili donesenog zakonodavstva te stoga poziva Komisiju da se usredotoči na izvršavanje prava EU-a u svim državama članicama; ističe važnost koju u stvaranju jednakih uvjeta kojima se potiču inovacije, produktivnost, otvaranje radnih mjesta i ulaganja ima provođenje politike tržišnog natjecanja od strane svih sudionika na jedinstvenom tržištu i u svim poslovnim modelima, uključujući mala i srednja poduzeća;

14.  ponovno poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o upravnom pravu EU-a kojim će se zajamčiti otvorena, učinkovita i neovisna europska uprava i da pritom uzme u obzir prijedlog Parlamenta o uredbi EU-a s tim u vezi;

DRUGI DIO

1. Mladi i cjeloživotno učenje

15.  poziva Komisiju da:

–  u cilju potpore državama članicama ulaže u uključive i učinkovite obrazovne sustave;

–  osigura savjetovanje pri razvoju politika sa stručnom zajednicom i relevantnim dionicima, uključujući organizacije roditelja;

–  osigura dovoljno sredstava za program Erasmus+ kako bi se ostvarili ciljevi tog programa i njihovo korištenje za osnovnu svrhu tog programa (mobilnost, obrazovanje i osposobljavanje, politike za mlade i sport);

–  podupre države članice u prvom redu u obrazovnim aktivnostima za sve dobne skupine i skupine zanimanja; da ulaže u okvir za cjeloživotno učenje, s posebnim naglaskom na digitalnim i poduzetničkim vještinama i kompetencijama te na medijskoj pismenosti, uključujući posebne programe čiji je cilj posebno potaknuti žene;

–  analizira tržišta rada u cilju utvrđivanja prave ravnoteže između strukovnog osposobljavanja i sveučilišnog obrazovanja kako bi se poboljšala veza između ponude i potražnje na tržištu rada;

–  potiče poduzetništvo te dalje razvija i podupire odgovarajuće pravno okruženje za mala i srednja poduzeća u skladu s načelom „počnimo od malih”;

–  iznese preporuke i prijedloge o tome kako zadržati starije radnike u radnoj snazi kroz dulje vremensko razdoblje, čime bi se također potaknulo prenošenje iskustva na mlađe generacije i mentorstvo na radnom mjestu;

–  poduzme daljnje mjere, zajedno s državama članicama, kako bi se poboljšala privlačnost i vrijednost vještina u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (predmeti STEM-a) te kako bi se više žena i djevojaka potaknulo da izaberu i da se bave tim predmetima, od kojih bi se posebno u području informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija mogle otvoriti nove mogućnosti za njih;

16.  smatra da je Inicijativa za zapošljavanje mladih ključna za rješavanje problema nezaposlenosti mladih koja je u EU-u i dalje neprihvatljivo visoka; poziva Komisiju da osigura dovoljno sredstava za borbu protiv nezaposlenosti mladih i nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih i da istovremeno poboljša način na koji ona funkcionira i na koji se provodi, uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017;

17.  poziva Komisiju da uspostavi sve prikladne mehanizme za veću mobilnost među mladima, uključujući naukovanje, kao način rješavanja problema nespojivosti dostupnih vještina s potrebama tržišta rada te poboljšanja pristupa prilikama za zapošljavanje;

2. Plavi rast i kružno gospodarstvo

18.  traži od Komisije da iznese prijedloge o sljedećim temama:

–  potpora plavog rasta održivom rastu u cjelokupnom morskom i pomorskom sektoru

–  popunjavanje praznine proizašle iz nedostatka višegodišnjih planova u okviru nove zajedničke ribarstvene politike kako bi se moglo upravljati svim važnim stokovima i ribarstvom u vodama EU-a;

19.  odlučno poziva Komisiju da hitno ubrza inicijative navedene u Akcijskom planu za kružno gospodarstvo i da redovito prati napredak prema kružnom gospodarstvu;

3. Financijski okvir nakon 2020.

20.  poziva Komisiju da osigura da provedba svih programa EU-a do sljedeće godine teče ustaljenom brzinom kako bi se nadoknadila znatna kašnjenja zabilježena na početku aktualnog programskog razdoblja; posebno je zabrinut zbog posljedica takvih kašnjenja na moguće gomilanje zahtjeva za plaćanja pri kraju ovog VFO-a; smatra da je potrebno uložiti sve moguće napore kako bi se izbjegla još jedna kriza plaćanja, uključujući donošenje odluke o prikladnoj razini sredstava za plaćanja u predstojećim godišnjim proračunima;

21.  odlučno poziva Komisiju da najkasnije do lipnja 2018. iznese zakonodavne prijedloge o VFO-u za razdoblje nakon 2020. kako bi se omogućilo hitno pokretanje opsežnih međuinstitucijskih pregovora; kao cilj utvrđuje uspješno zaključenje tih pregovora do kraja sadašnjeg parlamentarnog saziva;

22.  poziva Komisiju da uzme u obzir stajalište Parlamenta o budućem VFO-u, koje će biti usvojeno prije zakonodavnih prijedloga Komisije; ističe potrebu za uključivanjem u strukturirani dijalog o ukupnoj razini, političkim i proračunskim prioritetima, strukturi i odredbama o fleksibilnosti budućeg VFO-a, uključujući oblikovanje stajališta o trajanju financijskog okvira; smatra da se u okviru sljedećeg VFO-a mora razviti put prema modernom proračunu EU-a; smatra da bi Komisija u okviru svojih priprema trebala izvršiti sveobuhvatnu reviziju potrošnje;

23.  odlučno poziva Komisiju da iznese detaljne planove za rješavanje zabrinutosti u pogledu prihodovne strane proračuna u budućnosti i vlastitih sredstava; ističe da bi Komisija trebala predstaviti te zakonodavne prijedloge zajedno s prijedlozima VFO-a za razdoblje nakon 2020. kako bi se omogućila provedba zajedničkih pregovora o oba predmeta; ističe da će Parlament usvojiti svoje stajalište prije predstavljanja tih zakonodavnih prijedloga te poziva Komisiju da uzme u obzir stajalište Parlamenta u vezi s time;

24.  poziva Komisiju da podnese:

–  prijedloge uredbi za kohezijsku politiku EU-a u razdoblju nakon 2020. slijedom predstojećeg predstavljanja novog VFO-a što je ranije moguće u 2018.

–  sveobuhvatnu reviziju financijskih propisa i povezanog sektorskog zakonodavstva, među ostalim i Uredbe o zajedničkim odredbama koja je trenutačno na snazi (tzv. skupna uredba), uključujući odredbe za pojednostavnjenje kohezijske politike i poboljšano kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja, koja bi se trebala provesti početkom 2018.;

25.  poziva Komisiju da u okviru rasprave o Bijeloj knjizi pojasni svoje ambicije u pogledu Devetog okvirnog programa i to dovoljno rano u 2018. kako bi Parlament mogao formulirati stajalište o tom programu, kao i o programima Galileo, Copernicus i COSME, tako da se sve mjere mogu početi provoditi od 2021.; očekuje da će se prijedlog Devetog okvirnog programa temeljiti na privremenoj evaluaciji programa Obzor 2020. i izvješću Parlamenta o provedbi;

26.  ističe da je potrebno primijenjeno istraživanje, osobito istraživanje koje će rezultirati boljim znanjem, vještinama i praksama, kako bi se osiguralo da se nove tehnologije koriste na najbolji mogući način; poziva Komisiju da uspostavi bolju ravnotežu između potreba za temeljnim, primijenjenim i translacijskim istraživanjem i razvojem kako bi se osigurao učinkovit i brz prijenos novih otkrića u stvarne tehnologije i proizvode;

27.  odlučno poziva Komisiju da nastavi raditi na pojednostavljenju, smanjujući pritom prepreke za sudjelovanje i jamčeći najviše moguće koristi, i kratkoročne i dugoročne, za sve dijelove programa te da radi na ambicioznom prijedlogu za sljedeći okvirni program; ističe da je potrebno jačati postojeću sinergiju s europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se razvile prilike za inovacije u EU-u;

28.  ističe potrebu za uspostavom okvira uspješnosti i smatra da bi Komisija trebala izraditi poboljšani sustav proračunskog nadzora koji bi bio razmjeran koristi ostvarenoj financiranjem sredstvima EU-a; smatra da bi sastavni dio tog sustava trebalo biti izvješćivanje, koje treba biti dovoljno transparentno i detaljno, uključujući izvješćivanje o informacijama o korisnicima sredstava EU-a i o tome jesu li isplate izvršene na vrijeme; smatra da bi se uspješnost, isplativost i rezultati ostvareni s pomoću financijskih sredstava EU-a trebali uvijek strogo motriti kako bi se utvrdili održivi i dugoročni učinci rashoda EU-a; poziva da se pripreme prijedlozi reforme Revizorskog suda u skladu s kojima bi se ojačala njegova funkcija revizije rezultata kako bi imao ulogu tijela za reviziju i evaluaciju;

4. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta

29.  zabrinut je zbog kašnjenja nekih zakonodavnih prijedloga obuhvaćenih strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta; smatra da institucije EU-a ne bi trebale izgubiti zamah koji daje ta strategija i da bi trebale uložiti sve moguće napore u ostvarenje i usvajanje relevantnih prijedloga; poziva tri institucije da se, kada dođe vrijeme za reviziju strategije sredinom njezina provedbenog razdoblja, na najvišoj razini obvežu da će prijedlozima dati prioritet u zakonodavnom postupku kako bi građani i poduzeća imali koristi od rezultata tih prijedloga;

30.  traži od Komisije da:

  –  osigura napredak u dovršenju procesa stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta i u pogledu okruženja koje je poticajno za mala i srednja poduzeća;

  –  predstavi prijedloge za uspostavu općeg načela slobodnog protoka podataka i da ukloni ograničenja u vezi s lokalizacijom podataka diljem EU-a;

  –  dodatno podupre digitalizaciju europskog prometnog sektora kroz inicijative kao što su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), elektroničko upravljanje odnosima s korisnicima (E-CRM) i drugi digitalni sustavi;

  –  predstavi svoje planirane inicijative o kibersigurnosti, također u odnosu na Europsku agenciju za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA); takve bi inicijative trebale biti usmjerene na povećanje kibersigurnosti za industriju i druge civilne svrhe te uključiti druga djelotvorna rješenja;

  –  zajedno s državama članicama hitno utvrdi koji su sistemski uzroci rastućeg digitalnog jaza među spolovima i poduzme mjere na globalnoj razini kako bi se stalo na kraj digitalnoj isključenosti žena;

5. Strategija za energetsku uniju

31.  poziva Komisiju da nakon donošenja raznih zakonodavnih prijedloga i komunikacija o energetskoj uniji, energetskoj učinkovitosti, modelima tržišta, obnovljivim izvorima energije i drugih sličnih akata koji se odnose na energetiku pozorno prati njihovu potpunu primjenu u državama članicama, u cilju izgradnje istinske energetske unije;

32.  od Komisije očekuje kontinuiranu blisku suradnju u pogledu tekućih i vrlo važnih zakonodavnih postupaka u okviru Paketa za čistu energiju, među ostalim tijekom faze trijaloga, kako bi se osiguralo uspješno privođenje kraju pregovora što je ranije moguće u 2018.;

33.  poziva Komisiju da nadzire ekonomske posljedice novog modela tržišta električne energije, posebice u srednjoj i istočnoj Europi, čiji će troškovi energetske tranzicije vjerojatno biti visoki;

6. Strategija jedinstvenog tržišta

34.  traži od Komisije da:

  –  zajedno s državama članicama poboljša provedbu Direktive o uslugama, što bi trebalo uključiti uklanjanje preostalih regulatornih i administrativnih prepreka u sektoru usluga, kao i okončanje prekomjernog donošenja propisa

  –  izvršava postojeće zakonodavstvo u prvom redu primjenom postojećih propisa, čime bi se osigurali jednaki uvjeti za sve i iskoristile sve prednosti koje pruža jedinstveno tržište;

35.  žali što Komisija još nije poslušala opetovane pozive da se u okviru Europskog semestra uspostavi čvrsti stup jedinstvenog tržišta sa sustavom redovitog praćenja i otkrivanja prepreka za jedinstveno tržište specifičnih za pojedine države;

36.  političkim prioritetima smatra:

  –  razvoj potencijala kulturnih i kreativnih industrija na temelju dosljedne politike EU-a, imajući na umu da se te industrije uglavnom sastoje od mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća te da su ključni čimbenici za održiv rast i kvalitetna radna mjesta;

  –  unapređenje i promicanje mjera i djelovanja za poticanje kulturnog turizma, uz potpuno sudjelovanje regija i lokalnih tijela;

  –  prijedlog revizije Direktive o ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva (IPRED) do kraja godine;

  –  reviziju Uredbe o općoj sigurnosti koja je ponovno odgođena; žali zbog činjenice da se ignoriraju rokovi utvrđeni u Direktivi (EU) 2015/719 od 29. travnja 2015.[2] te podsjeća Komisiju da je potrebno jasno i odlučno djelovanje u pogledu te revizije i sigurnosti na cestama općenito;

  –  pravodobne popratne mjere s konkretnim prijedlozima u vezi sa zaključcima i prijedlozima koje treba uvrstiti u predstojeće strateško izvješće o vlastitoj inicijativi o prijevarama s brojačem kilometara s obzirom na to da se u njemu razmatra jedan od velikih problema europskih građana, pri čemu treba imati na umu da se modeli koji dobro funkcioniraju već koriste u nekim državama članicama;

7. Zdravstvo

37.  naglašava hitnost i važnost poduzimanja mjera u cilju suzbijanja rastuće prijetnje koju predstavlja otpornost na antimikrobna sredstva, s obzirom na to da ona može imati golem učinak na zdravlje i produktivnost građana, kao i na proračune država članica za zdravstvo; stoga poziva Komisiju da predstavi inicijativu za akcijski plan EU-a za provedbu Globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije o otpornosti na antimikrobna sredstva na području Unije; poziva Komisiju i da unaprijedi mjere koje se već primjenjuju u postojećem akcijskom planu protiv otpornosti na antimikrobna sredstva te da se pobrine za to da ih svi relevantni dionici provode usklađeno;

38.  poziva Komisiju da:

  –   predstavi zakonodavni prijedlog o uputama o lijeku za farmaceutske proizvode kako bi bile jasnije i prilagođenije pacijentima („kratke informacije o lijeku”)

  –   hitno revidira Direktivu 2004/23/EZ od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za darovano ljudsko tkivo i stanice[3] (Direktiva o tkivima i stanicama) kako bi se uskladila s načelom neplaćenog darivanja i s Uredbom br. 1394/2007 od 13. studenoga 2007. o lijekovima za naprednu terapiju (Uredba o naprednoj terapiji)[4] koja se usto mora više prilagoditi malim i srednjim poduzećima;

8. Ribarstvo i poljoprivreda

39.  naglašava važnu ulogu koju sektori održive poljoprivrede, ribarstva i šumarstva imaju u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u EU-u, osiguranju radnih mjesta i poboljšanju standarda zaštite okoliša te također ističe potencijal europske poljoprivrede u doprinosu politikama u području klimatskih promjena korištenjem inovacija i donošenjem politika za poboljšanje potencijala europske poljoprivrede za sekvestraciju ugljika;

40.  potiče Komisiju da sa zemljama izvan EU-a radi na bilateralnim sporazumima o ribarstvu kojima se približava datum isteka;

41.  ponavlja da u cilju jamčenja pravodobne i pravilne provedbe zajedničke ribarstvene politike donesene 2013. Komisija mora nastaviti podnositi zakonodavne prijedloge za donošenje obnovljenih višegodišnjih planova upravljanja u području ribljih stokova;

42.  poziva Komisiju da:

  –   zajamči da se ZRP i obveza iskrcavanja provode na ispravan način

  –   nastavi tijesno surađivati s ribarima i znanstvenicima kako bi se utvrdilo i predvidjelo gdje bi se mogle pojaviti vrste koje ograničavaju ribolov („choke species”) i kako bi se razvila rješenja u području istraživanja, poput inovativnih ribarskih tehnika

  –   revidira Uredbu (EZ) br. 1967/2006 (Uredba o Sredozemnom moru), posebno dio koji se odnosi na zabranu korištenja određenih tradicionalnih alata i odredbe koje se odnose na posebne karakteristike ribolovnih alata

  –   pronađe pragmatično rješenje za industrijsko ribarstvo kako bi se regulirala i ograničila praksa upotrebe vrijednih ribljih resursa za riblje brašno, posebno kad je riječ o osjetljivim ekosustavima u Baltičkom moru;

43.  obvezuje se na konstruktivni dijalog s Komisijom u vezi s njezinom komunikacijom o budućnosti ZPP-a nakon 2020., koja se očekuje do kraja 2017.;

44.  u tom kontekstu poziva Komisiju da:

  –   pojednostavi provedbu ZPP-a

  –   smanji birokraciju kako bi se povećala njezina učinkovitost

  –   smanji administrativno opterećenje za poljoprivredne poduzetnike

  –   otvori prostor inovacijama koje su nužne za napredan i konkurentan europski poljoprivredni sektor

  –   osigura da se načelo bolje izrade zakonodavstva uključi u predstojeći prijedlog reforme ZPP-a, što bi trebalo dati širi prostor i osigurati financijski poticaj za inovacije u poljoprivredi usmjerene na jamčenje dugoročne sigurnosti opskrbe hranom u EU-u, smanjivanje utjecaja poljoprivrede na biološku raznolikost i povećanje otpornosti tog sektora na klimatske promjene

  –   bez odgode predstavi prijedlog okvirnog zakonodavstva na razini EU-a za borbu protiv nepoštenih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom;

45.  poziva Komisiju da se pobrine za to da porezni obveznici dobiju odgovarajuću vrijednost za novac iz svojeg ulaganja u poljoprivredu, uz istodobno ostvarivanje napretka prema izjednačavanju izravnih plaćanja diljem država članica, te da zajamči mogućnost EU-a da zadrži i poveća svoj potencijal za proizvodnju hrane;

9. Pravednije oporezivanje

46.  traži od Komisije da:

  –   predstavi prijedloge u pogledu konačnog sustava PDV-a i stopa PDV-a

  –   predstavi jasne smjernice o fiskalnim državnim potporama država članica

  –   ocijeni uvjete pristupa kulturnim dobrima i uslugama i predloži rješenja za njihovo poboljšanje, među ostalim razmatrajući pitanja postojećih varijacija u PDV-u na knjige i elektroničke knjige;

47.  pozdravlja rad Komisije i država članica kojim se aktivno promiče borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznim oazama, na temelju stručnog znanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o poticanju dobrog poreznog upravljanja;

10. Financijske usluge i unija tržišta kapitala

48.  poziva Komisiju da predstavi prijedlog za pojednostavljenje pristupa EU-a i pitanja povezanih s trećim zemljama u području zakonodavstva o financijskim uslugama;

49.  poziva Komisiju da vrlo brzo osmisli konkretne prijedloge za područje maloprodajnih financijskih usluga uz napomenu da bi maloprodajne financije u EU-u trebale funkcionirati tako da koriste građanima i da se njima stvaraju bolji proizvodi i veći izbor na tržištu;

50.  ističe važnost ostvarivanja unije tržišta kapitala; međutim ističe da bi sve daljnje zakonodavne prijedloge trebalo iznositi samo ako se željeni učinci ne mogu postići nezakonodavnim sredstvima;

11. Digitalizacija i automatizacija: izazovi i mogućnosti

51.  ističe da je potrebno suočiti se s pitanjem obrazaca rada koji se mijenjaju i riješiti to pitanje, pronaći način za otvaranje radnih mjesta s pristojnom socijalnom sigurnošću za radnike te istražiti mogućnosti fleksibilnih radnih uvjeta koji idu u prilog ravnoteži između profesionalnog i privatnog života;

52.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama izradi strategiju EU-a za automatizaciju na tržištu rada te da je poprati inicijativama o tome kako organizirati interakciju između stručnjaka i robota, kako automatizacija može u najvećoj mogućoj mjeri povećati koristi za poslodavce i zaposlenike, kako poboljšati produktivnost te o njezinim učincima na ravnotežu između profesionalnog i privatnog života te na zdravlje i sigurnost na radu;

12. Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju  

53.  poziva Komisiju da bez odgađanja poduzme odgovarajuće popratne mjere i podnese zakonodavni prijedlog o zajedničkim minimalnim standardima za građanski postupak;

54.  pozdravlja to što je Vijeće potpisalo pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji;

55.  podsjeća Komisiju na presudnu važnost potpune provedbe Direktive 2012/29/EU od 25. listopada 2012.[5] (Direktiva o pravima žrtava) i Direktive 2011/99/EU od 13. prosinca 2011.[6] (Direktiva o europskom nalogu za zaštitu);

13. Napredovanje prema učinkovitoj i istinskoj sigurnosnoj uniji  

56.  smatra da bi rad na novim ili ažuriranim bazama podataka trebao biti prioritet, uključujući sustav ulaska/izlaska (EES), Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), paket SIS II, Eurodac, Europski sustav indeksa policijskih evidencija (EPRIS) i Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), te da bi za njihovu uspostavu trebalo staviti na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva;

57.  poziva Komisiju da provede potrebne zakonodavne prilagodbe na temelju zaključaka dijaloga o interoperabilnosti u pogledu načina na koje bi se s pomoću postojećih i budućih informacijskih sustava mogli poboljšati upravljanje vanjskim granicama i unutarnja sigurnost u EU-u;

58.  poziva Komisiju da pripremi konkretne inicijative kako bi se riješili izazovi povezani s borbom protiv prekograničnog kiberkriminala, koje treba utvrditi u okviru preispitivanja strategije za kibersigurnost u jesen 2017., da revidira postojeće zakonodavstvo u području kiberkriminala te da iznese prijedlog kojim se uspostavlja jasan okvir za odnos između privatnih trgovačkih društava i tijela kaznenog progona u borbi protiv organiziranog kriminala i radikalizacije na internetu, istovremeno uzimajući u obzir sigurnost obrade osobnih podataka i rizik od kršenja tajnosti podataka;

59.  poziva Komisiju da se pobrine za učinkovitu i koordiniranu provedbu Europskog programa sigurnosti za razdoblje 2015. – 2020. te njegovih prioriteta u području borbe protiv terorizma i prekograničnog organiziranog kriminala i kiberkriminala, pri čemu naglasak treba staviti na učinkovite rezultate u području sigurnosti; ponovno poziva na to da se provede temeljita evaluacija usmjerena na operativnu učinkovitost relevantnih postojećih instrumenata EU-a i na preostale nedostatke u tom području;

60.  borbu protiv korupcije smatra političkim prioritetom;

61.  poziva Komisiju da nastoji donijeti pravne akte kojima se mijenjaju ili zamjenjuju akti Unije u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima koji su doneseni prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, osobito Odluka Vijeća 2005/671/PUP i Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP o razmjeni informacija i obavještajnih podataka među tijelima kaznenog progona, uključujući razmjenu informacija o kaznenim dijelima terorizma, predlaganjem zakonodavnog instrumenta za poboljšanje razmjene informacija u području kaznenog progona i povećanje operativne suradnje među državama članicama i s agencijama EU-a, radi jamčenja razmjena informacija u cilju borbe protiv teških transnacionalnih kaznenih djela i terorizma;

62.  poziva Komisiju da zajamči da stupanje na snagu paketa o zaštiti podataka bude pravovremeno i u skladu s pravilima;

14. Europski migracijski program

63.  poziva Komisiju da provede potrebnu reviziju Uredbe (EZ) br. 767/2008 od 9. srpnja 2008.[7] (Uredba o viznom infomacijskom sustavu) na temelju dijaloga o interoperabilnosti;

64.  uviđa da je Komisija poduzela znatne zakonodavne korake kako bi se postigla zajednička politika imigracije i azila na razini EU-a te naglašava da je EU započeo važan proces oblikovanja svoje politike imigracije i azila u trenutku kada stvarne krize koje zahtijevaju hitnu pozornost stvaraju ozbiljan pritisak na granice Europe;

65.  podsjeća na to da je važno riješiti temeljne uzroke migracija nadogradnjom politike razvoja i suradnje EU-a s Afrikom, kao i njegove uloge u rješavanju sukoba u susjednim zemljama;

66.  podsjeća Komisiju da bi trebalo predstaviti konkretan mehanizam izvješćivanja kako bi se redovito ocjenjivala djelotvornost trenutačnih mjera za rješavanje temeljnih uzroka migracija te da bi trebalo pomno pratiti provedbu Uzajamnog fonda EU-a za Afriku i budućeg Europskog fonda za održivi razvoj;

67.  ponovno izražava potporu inovativnim načinima financiranja mjera za rješavanje trenutačne migracijske krize te osobito pozdravlja ojačano partnerstvo s privatnim sektorom; smatra da je suradnja s privatnim sektorom ključna za ostvarenje razvojnih ciljeva te da je mobilizacija privatnog financiranja ključna za rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija; ustraje u tome da bi se parlamentarni nadzor nad uzajamnim fondovima i drugim mehanizmima za kombiniranje sredstava trebao zajamčiti u svim okolnostima;

15. Klimatske promjene

68.  poziva Komisiju da predloži komplementarne mjere na razini Unije za borbu protiv klimatskih promjena s obzirom na pospješujući dijalog u 2018. koji je utvrđen Pariškim sporazumom; u tom pogledu poziva Komisiju da ocijeni dosljednost postojećih politika EU-a u odnosu na ciljeve iz Pariškog sporazuma;

16. Ciljevi održivog razvoja

69.  ističe činjenicu da se ciljevi održivog razvoja odnose na sve zemlje i naglašava potrebu za uključivanjem ciljeva održivog razvoja u sve politike EU-a; poziva Komisiju da za početak provede sveobuhvatnu ocjenu postojećih politika EU-a te mogućih nedostataka i nedosljednosti u politikama; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i dionicima razvije opći okvir EU-a za provedbu svih 17 ciljeva održivog razvoja; ustraje u tome da je za uspješno ostvarivanje ciljeva održivog razvoja potrebno bolje korištenje postojećim alatima, kao što su Program za bolju izradu zakonodavstva i Program djelovanja za okoliš, kao i djelotvorna provedba načela usklađenosti politika u interesu razvoja;

70.  poziva Komisiju da:

  –   pomno prati institucijske i političke promjene koje su potrebne za djelotvornu provedbu Programa održivog razvoja do 2030.

  –  usporedno s time provede novi Europski konsenzus o razvoju, za koji se očekuje da će biti potpisan u lipnju 2017.;

71.  poziva Komisiju da uspostavi jasan, strukturiran, transparentan i odgovoran okvir za uređivanje partnerstava i saveza s privatnim sektorom u zemljama u razvoju; nadalje poziva na uspostavljanje sektorskih platformi s više dionika na razini EU-a u kojima će se okupiti privatni sektor, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, skupine za strateško promišljanje, partnerske vlade, donatori i drugi dionici;

72.  ističe da promicanje i poštovanje ljudskih prava, međunarodnog prava i temeljnih sloboda mora biti u središtu svih politika EU-a; poziva Komisiju da u kontekstu protuterorističkih mjera ne zanemari važnost zaštite ljudskih prava; potiče Komisiju da nastavi s aktivnim zalaganjem za efektivnu provedbu ljudskih prava u svim sporazumima koje EU potpisuje, a osobito s pomoću tzv. klauzule o demokraciji i članka 8. Sporazuma iz Cotonoua; poziva Komisiju da precizno nadzire stanje ljudskih prava u zemljama s kojima je EU potpisao sporazume;

17. Povezanost sigurnosti i razvoja

73.  poziva na uspostavu novog i inovativnog instrumenta financiranja za mir i pravdu kojim bi se uzeli u obzir revidirani kriteriji prihvatljivosti za službenu razvojnu pomoć u području mira i sigurnosti kako bi se odrazila sve veća međusobna povezanost razvojnih i sigurnosnih djelovanja, osobito onih kojima se promiču demokracija, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava;

18. Trgovina

74.  smatra da je uravnotežen sporazum o trgovini i ulaganjima sa Sjedinjenim Američkim Državama u interesu EU-a te stoga poziva Komisiju da nastavi s pregovorima i ostvari konkretne rezultate;

75.  ističe svoju potporu ambicioznom trgovinskom programu utemeljenom na vrijednostima, kojim će se osnažiti globalni sustav koji počiva na propisima te doprinijeti otvaranju radnih mjesta i rastu u Europi; u vezi s tim pozdravlja to što Komisija radi na dovršavanju pregovora s Japanom i nastavlja s drugim tekućim pregovorima poput onih s Meksikom, Čileom i Mercosurom, to što namjerava započeti nove, primjerice s Australijom i Novim Zelandom, kao i to što neke pregovore pokušava pokrenuti s mrtve točke, na primjer one s Indijom;

76.  poziva Komisiju da ponovno oživi raspravu koja je započela na konferenciji Svjetske trgovinske organizacije u Nairobiju, s obzirom na to da su multilateralni trgovinski od ključne važnosti za EU čak i kada se pokažu zahtjevnima; smatra da vrijedi istražiti nova područja i pitanja u okviru Svjetske trgovinske organizacije, primjerice digitalnu trgovinu, i pozdravlja međunarodne inicijative za zaštitu ulaganja koje poduzima Komisija;

77.  naglašava da je od presudne važnosti što prije modernizirati i poboljšati instrumente Unije za zaštitu trgovine te ih uskladiti s propisima Svjetske trgovinske organizacije;

78.  poziva Komisiju da preispita trenutačni trgovinski okvir između država AKP-a i EU-a uređen Sporazumom iz Cotonoua koji istječe 2020.; smatra da bi novim nacrtom trebalo nastojati podržati gospodarski rast u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te njihovu integraciju u svjetsko gospodarstvo; stoga traži od Komisije da razvije jasnu i čvrstu trgovinsku politiku koja obuhvaća razvoj privatnog sektora, olakšavanje trgovine i uzajamnu liberalizaciju, ali se na njih ne ograničava; poziva Komisiju da to učini u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja;

19. Vanjske politike: prioriteti

79.  traži od Komisije da:

  –   predstavi pregled Službe za instrumente vanjske politike u sredini programskog razdoblja

  –  potiče transatlantske veze

  –  potvrdi predanost Unije Balkanu te istočnom i južnom susjedstvu

  –  podupire civilno društvo i mogućnost pristupa pouzdanim informacijama unatoč sužavanju pravnih okvira i ograničenjima u istočnom i južnom susjedstvu i šire

–  pripremi prijedloge za unaprjeđivanje suradnje s međunarodnim organizacijama, uključujući posebno Ujedinjene narode, NATO, Afričku uniju, Arapsku ligu, Vijeće za suradnju arapskih država Zaljeva (GCC), Zajednicu naroda jugoistočne Azije (ASEAN) i Zajednicu neovisnih država, u područjima od zajedničkog interesa

–  ojača smjernice EU-a u pogledu slobode vjere i uvjerenja

–  promiče ključne prioritete u području ljudskih prava, uključujući, među ostalim, vjersku slobodu, slobodu izražavanja, političku slobodu, prava žena, djece i osoba s invaliditetom te prava manjinskih skupina, uključujući LGBTI osobe

–  razvija međunarodnu suradnju između ombudsmana i partnerstava za zaštitu ljudskih prava;

80.  smatra da je NATO temelj europske obrambene strukture i napominje da će se zbog odgovornosti za zaštitu Europe NATO i EU uzajamno jačati, kako je utvrđeno u Zajedničkoj izjavi iz Varšave iz srpnja 2016. te, posebno, u okviru Europskog akcijskog plana za obranu;

81.  podupire zadržavanje okvirnog sporazuma temeljenog na tri stupa (ojačani politički dijalog, razvojna suradnja i trgovina); smatra da bi trebalo istražiti mogućnost daljnje regionalizacije kako bi se svakoj regiji pristupilo u skladu s njezinim potrebama i osobitostima, ističući da je potrebno pružiti odgovor na novu strategiju Afrike i EU-a koja će se usvojiti za razdoblje od 2018. do 2020.;

82.  poziva Komisiju da nastavi s uspostavom europskog obrambenog fonda koji bi obuhvaćao dovoljno sredstava i za zajedničko istraživanje obrambenih tehnologija i za kupnju zajedničke imovine od strane država članica, ako se pokaže da bi to bilo praktično, korisno i isplativo; potiče Komisiju da pojača provedbu dviju direktiva kojima se uređuje jedinstveno obrambeno tržište i osmisli inicijativu za razvoj zajedničkih industrijskih standarda za opremu i obrambena sredstva;

83.  potiče Komisiju da obrati posebnu pozornost na rastuće napetosti u zemljama zapadnog Balkana i da iznađe načine za jači angažman EU-a u cilju pomirbe i provedbe reformi u svim predmetnim zemljama;

84.  odaje priznanje Komisiji za stavljanje naglaska na politiku susjedstva, kako istočnog tako i južnog, no ističe da tu politiku treba ojačati, prije svega kombiniranjem veće financijske pomoći, jače potpore demokraciji, pristupa tržištu i veće mobilnosti; naglašava da se u okviru politike trebaju jasno odrediti područja djelovanja kako bi se bolje odgovorilo na izazove s kojima se suočavaju susjedne zemlje;

20. Strateški usmjereniji pristup provedbi prava EU-a

85.  traži od Komisije da poboljša sustave kontrole, ponajprije u pogledu stopa pogreške;

86.  potiče Komisiju da poboljša kvalitetu odgovora koje pruža Odboru za predstavke Parlamenta, u pogledu sadržaja i iscrpnosti, kako bi se temeljitije pristupilo rješavanju problema europskih građana;

87.  poziva Komisiju da poduzme sve što je u njezinoj moći kako bi olakšala postizanje dogovora u Vijeću o ratifikaciji Ugovora iz Marakeša u cilju ostvarenja punog potencijala tog ugovora što je prije moguće;

88.  skreće pozornost na sve veće napore trećih zemalja i nedržavnih aktera da preko hibridnih sredstava, uključujući dezinformacije, potkopaju legitimnost demokratskih institucija EU-a te potiče Komisiju da ojača svoju otpornost na hibridne prijetnje i poboljša svoju sposobnost za adekvatno suprotstavljanje lažnim vijestima i dezinformacijama;

21. Bolja izrada zakonodavstva

89.  poziva Komisiju da se pobrine za to:

  –  da svi zakonodavni prijedlozi budu podvrgnuti temeljitoj procjeni učinka te analizi troškova i koristi

  –  da se u svim glavnim upravama uvede test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća te da se sustavnije surađuje s Odborom za nadzor regulative kako bi provedba spomenutog testa bila više strukturirana

  –  da se Parlamentu dostavi ocjena neovisnosti Odbora za regulatorni nadzor u nadziranju i pružanju objektivnih savjeta o procjenama učinka

  –  da se razvije godišnji pregled opterećenosti, kao ključni alat za jasno i transparentno utvrđivanje i praćenje rezultata nastojanja Unije da izbjegne i smanji prekomjernu regulaciju i administrativno opterećenje koje nameću kako Unija tako i države članice prilikom prenošenja propisa u nacionalna zakonodavstva i njihova tumačenja („gold-plating”);

  –  da se Parlamentu dostave prijedlozi za određivanje ciljeva u pogledu smanjenja opterećenja u ključnim sektorima, u cilju postizanja smanjenja gospodarskih troškova povezanih s regulatornim opterećenjima za poduzeća za 25 % do 2020. i 50 % do 2030. godine;

o

o    o

90.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.