Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173.,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno članak 5. stavak 3. UEU-a i Protokol (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenog 2010. naslovljenu „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti” (COM(2010) 682),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti

SL C 482, 23.12.2016., str. 89.

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014) 14),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015) 497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012) 582),

–  uzimajući u obzir političke smjernice predsjednika Junckera naslovljene „Novi početak za Europu: plan za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0377.

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. i 23. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o planu za industrijsku konkurentnost, o digitalnoj transformaciji europske industrije i o paketu pod nazivom „Tehnologije jedinstvenog digitalnog tržišta i osuvremenjivanje javnih usluga”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba

SL C 199E, 7.7.2012., str. 131.

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016) 180),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0240.

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. svibnja 2017. o budućoj strategiji industrijske politike EU-a,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je Europski parlament ratificirao 4. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi (O-000047/2017 – B8-0319/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je europska industrija svjetski predvodnik u mnogim industrijskim sektorima, da čini više od polovine europskog izvoza te oko 65 % ulaganja u istraživanje i razvoj te da je zaslužna za više od 50 milijuna radnih mjesta (preko izravnog i neizravnog zapošljavanja), odnosno 20 % svih radnih mjesta u Europi;

B.  budući da se tijekom zadnjih 20 godina doprinos europske proizvodne industrije BDP-u Europske unije smanjio s 19 % na manje od 15,5 % te je tijekom tog razdoblja njezin doprinos otvaranju radnih mjesta i ulaganjima u istraživanje i razvoj bio sve smanji;

C.   budući da je stoga jačanje naše industrijske baze ključno za zadržavanje stručnosti i znanja u EU-u;

D.  budući da politika EU-a treba europskoj industriji omogućiti da sačuva svoju konkurentnost i sposobnost ulaganja u Europi, rješavati društvene i ekološke izazove te istodobno ostati predvodnik u području društvene i ekološke odgovornosti;

E.  budući da kružno gospodarstvo može imati vrlo pozitivan učinak na reindustrijalizaciju Europe i smanjenje energetske potrošnje i ovisnosti o sirovinama iz trećih zemalja te budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost važan pokretač za promicanje industrijske obnove kojom se mogu stvoriti „krugovi vrlina”;

F.  budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visokokvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti Europskoj uniji da ojača svoju konkurentnost u svijetu; budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, radna mjesta i obnavljanje vještina ključni za održivi razvoj; budući da inovativne industrije u velikoj mjeri ovise o kapacitetu EU-a za istraživanje, napretku istraživanja, a posebno o zajedničkim istraživanjima;

G.  budući da se europska industrija, i to velika i mala poduzeća, suočava s globalnom konkurencijom te budući da su integrirano i funkcionalno unutarnje tržište te otvorena i poštena trgovina s trećim zemljama od ključne važnosti za industriju EU-a u okviru koje se pri poštenoj trgovini industrijskim proizvodima moraju poštovati standardi EU-a;

H.  budući da se mala i srednja poduzeća (MSP), koja čine veliku većinu svih europskih poduzeća i predstavljaju okosnicu industrija EU-a, suočavaju s velikim izazovima zbog globalnih gospodarskih promjena te financijskih i administrativnih prepreka;

I.  budući da poduzetnice čine samo 31 % samozaposlenog stanovništva EU-a i 30 % novih poduzetnika te da u industriji danas nisu dovoljno zastupljene, osobito na znanstvenim, inženjerskim i upravljačkim radnim mjestima;

J.  budući da danas obiteljska poduzeća čine više od 60 % svih poduzeća i osiguravaju gotovo 50 % svih radnih mjesta u privatnom sektoru u Europskoj uniji;

K.  budući da je strategija potpore za digitalizaciju industrije ključna za konkurentnost europskog gospodarstva;

L.  budući da financijski instrumenti i programi EU-a imaju stratešku ulogu u poticanju konkurentnosti, privlačenju ulaganja u EU i sprečavanju odljeva ulaganja;

1.  naglašava ključnu ulogu industrije kao pokretača održivog rasta, zapošljavanja i inovacija u Europi;

2.  naglašava važnost jačanja i modernizacije industrijske baze u Europi, istovremeno podsjećajući na cilj EU-a da se do 2020. godine 20 % BDP-a Unije temelji na industriji;

3.  poziva Komisiju da do početka 2018. zajedno s državama članicama izradi strategiju Unije i akcijski plan za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe i koji će obuhvatiti ciljeve, pokazatelje, mjere i vremenske rokove; poziva Komisiju da tu strategiju temelji na procjeni učinka uključivanja industrijske politike u strateške političke inicijative EU-a i opsežan dijalog s relevantnim dionicima te da u svim svojim glavnim političkim inicijativama u obzir uzme industrijsku konkurentnost i održivost; naglašava činjenicu da se takva strategija Unije među ostalim mora temeljiti na digitalizaciji, energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu te na pristupu koji se zasniva na životnom ciklusu i kružnom gospodarstvu;

4.  smatra da bi europski regulatorni okvir te javna i privatna ulaganja industrijama trebali omogućiti da se prilagode tim promjenama i da poduzmu anticipatorne mjere kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu, regionalnoj konvergenciji i teritorijalnoj koheziji;

5.  ističe ulogu malih i srednjih poduzeća kao okosnice industrije EU-a i naglašava da je potrebno ojačati čvrste vrijednosne lance između malih i srednjih poduzeća, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i većih poduzeća te da je industrijsku politiku EU-a potrebno provoditi na način prilagođen malim i srednjim poduzećima kojom se rješavaju problemi s kojima se ona suočavaju; naglašava da je potrebno poduprijeti stvaranje okružja pogodnog za poslovanje, i to uspostavom jednakih uvjeta za sva mala i srednja poduzeća u EU-u, novoosnovana poduzeća i rastuća poduzeća, poduzetništvo mladih, a osobito u najinovativnijim područjima i poduzećima socijalne ekonomije;

6.  ističe da su klasteri konkurentnosti, poslovne mreže i centri digitalne inovacije vrlo korisno rješenje za okupljanje relevantnih dionika; poziva EU da podrži javna ulaganja u inovacije jer je to od strateškog značaja u tom području; traži od Komisije da na europskoj razini pruži potporu tim klasterima i njihovoj međusobnoj suradnji te da se pobrine za to da u njima sudjeluju MSP-ovi, istraživački centri te sveučilišta na regionalnoj i lokalnoj razini; poziva Komisiju da uspostavi platforme za pametnu specijalizaciju kojima će se poticati međusektorske i interdisciplinarne veze; naglašava da je potrebno ojačati međuregionalnu suradnju u cilju stvaranja transnacionalnih prilika i saveza za transverzalne inovacije;

7.  poziva Komisiju da utvrdi izazove i prepreke s kojima se žene suočavaju kad odluče postati poduzetnice te da promiče i podržava žensko vodstvo i da pronađe načine za suzbijanje nejednakosti koje se odnose na plaće i pristup radnim mjestima;

8.  uvjeren je da europsku industriju treba smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava činjenicu da se samo uz snažnu i otpornu industrijsku politiku koja je usmjerena na budućnost EU može suočiti s različitim izazovima koji su pred njim, uključujući održivu reindustrijalizaciju, globalnu konkurenciju, brz tehnološki napredak i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

9.  ističe važnost energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta, digitalnog programa i povezanosti Europe odgovarajućom i učinkovitom infrastrukturom održivom u budućnosti;

10.  ističe da je radi poboljšanja konkurentnosti u Europi važno da EU podupre kvalitativni iskorak europskih proizvoda preko procesa reindustrijalizacije, a posebno preko istraživanja i digitalizacije;

11.  ističe da je, radi pružanja potpore industriji Unije da se suoči s izazovima brzih gospodarskih i regulatornih promjena u današnjem globaliziranom svijetu, bitno ojačati privlačnost europskog industrijskog sektora za europska i inozemna izravna ulaganja;

12.  naglašava važnost pravodobnog donošenja industrijske strategije Unije i podsjeća u tom kontekstu na to da je nužno zadržati odgovarajuću razinu financijskih sredstava za industrijski sektor u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO), posebno preko namjenskih instrumenata i fondova (kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, program Obzor 2020., Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Instrument za povezivanje Europe i COSME);

13.  podsjeća na obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma; poziva na to da se u industrijsku strategiju EU-a uvrste učinkoviti financijski instrumenti i mjere za smanjenje tzv. „ugljičnog rizika” te za suzbijanje rizika od istjecanja ugljika;

14.  naglašava da je potrebno u potpunosti iskoristiti potencijal industrije, osobito u pogledu ekoloških tehnologija, i osigurati da industrija neprestano razvija i širi najbolje raspoložive tehnike i nove inovacije;

15.  naglašava da je potrebno smanjiti administrativno opterećenje i troškove usklađivanja za poduzeća, uključujući obiteljska poduzeća, te istodobno osigurati učinkovitost zakonodavstva EU-a u području zaštite potrošača, zdravlja i sigurnosti te zaštite okoliša;

16.  ističe važnost otvorene i poštene međunarodne trgovine utemeljene na zajedničkim pravilima i jednakim uvjetima za sve; poziva na veću usklađenost trgovinske i industrijske politike kako bi se spriječila neusklađenost koja bi mogla rezultirati premještanjima i daljnjom deindustralizacijom u EU-u;

17.  ističe da treba spriječiti da se trgovinskom politikom EU-a potiču prakse kojima se narušava tržišno natjecanje; naglašava potrebu za dosljednom strategijom EU-a koja će biti usklađena sa Svjetskom trgovinskom organizacijom te sadržavati učinkovite antidampinške i antisubvencijske mjere;

18.  ističe da se europska industrija suočava s globalnom konkurencijom te stoga poziva Komisiju da ocijeni primjerenost definicija tržišta i postojeći niz pravila EU-a u području tržišnog natjecanja da bi se u obzir uzeo razvoj odgovarajućih globalnih tržišta i pojava uloge velikih nacionalnih igrača u trećim zemljama;

19.  poziva Komisiju da veću pozornost posveti ulozi stranih poduzeća u državnom vlasništvu koje podupiru i subvencioniraju njihove vlade i to na načine koji su zabranjeni subjektima EU-a u okviru pravila EU-a o jedinstvenom tržištu;

20.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama nadzire izravna strana ulaganja trećih zemalja u strateške industrije EU-a, infrastrukturu i ključne nove tehnologije ili druge važne aktivnosti radi sigurnosti i zaštite pristupa istima, imajući na umu da Europa u velikoj mjeri ovisi o izravnim stranim ulaganjima;

21.  naglašava da su potrebni koordinirani napori EU-a, uz savjetovanje sa svim relevantnim partnerima, uključujući socijalne partnere i članove akademske zajednice, za promicanje novih vještina i ponovnog osposobljavanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, kao što predlaže Komisija u svojem Programu za nove vještine i radna mjesta;

22.  podsjeća na važnu ulogu normizacije u EU-u i zalaže se za to da se snažan naglasak stavi na vodeću ulogu EU-a u međunarodnim organizacijama za normizaciju;

23.  prima na znanje da je potrebno uskladiti napore EU-a za smanjenje ovisnosti o resursima iz trećih zemalja stavljajući naglasak na četiri aspekta:

a.  pošten međunarodni tržišni pristup resursima

b.  održivo rudarstvo

c.  učinkovite tehnološke inovacije

d.  kružno gospodarstvo;

24.  naglašava da nova strategija industrijske politike mora uskladiti različita područja politike, prije svega trgovinu, okoliš, istraživanja, zdravstvo, ulaganja, tržišno natjecanje, energiju i klimu, s industrijskom politikom, kako bi se zauzeo jedinstven i usklađen pristup;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica.