Dokument s plenarne sjednice
16.9.2014 B8‑0128/2014
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije
( 2014/2841(RSP) )
Johannes Cornelis van Baalen, Petras Auštrevičius, Antanas Guoga, Kaja Kallas, Andrus Ansip, Pavel Telička, Nathalie Griesbeck, Juan Carlos Girauta Vidal, Ramon Tremosa i Balcells, Marielle de Sarnez, Marietje Schaake, Ivan Jakovčić, Gérard Deprez, Fredrick Federley, Louis Michel
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije
( 2014/2841(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Europskoj politici susjedskih odnosa i Istočnom partnerstvu te o Ukrajini, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Ukrajini[1], 13. ožujka 2014. o invaziji Rusije na Ukrajinu[2], 17. travnja 2014. o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva a posebno o destabilizaciji istočne Ukrajine[3] i onu od 17. srpnja 2014. o stanju u Ukrajini[4],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, a posebno onu od 6. veljače 2014. o sastanku na vrhu između EU-a i Rusije[5],
– uzimajući u obzir potpisivanje završnih dijelova Sporazuma o pridruživanju, uključujući dio o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, između EU-a i Ukrajine 27. svibnja 2014. i suglasnost koju su Europski parlament i parlament Ukrajine dali tijekom tog tjedna,
– uzimajući u obzir neprekidnu okupaciju Krima, ozbiljnost borbi u istočnim dijelovima Ukrajine i vjerodostojne i neosporive dokaze izravnog djelovanja ruskih vojnih snaga u njima,
– uzimajući u obzir rušenje zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 17. srpnja, čime se pokazalo da je sukob u istočnoj Ukrajini istinska prijetnja cjelokupnoj sigurnosti u Europi i ne može se smatrati samo regionalnim sukobom,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove od 29. kolovoza 2014., zaključke Europskog vijeća o Ukrajini od 30. kolovoza 2014. i odluku od 5. rujna o daljnjim sankcijama protiv Ruske Federacije,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da posljedica oružanog sukoba u istočnom dijelu Ukrajine više od 2600 vojnih i civilnih žrtava, još više ranjenih i stotine tisuće onih koji su morali napustiti svoje domove ili su mjesecima živjeli u neizvjesnosti sukoba; budući da ekonomski troškovi sukoba, uključujući troškove obnove istočnih regija, ozbiljno utječu na društveni i gospodarski razvoj Ukrajine;
B. budući da nema vojnog rješenja ovog sukoba; budući da se rješenje sukoba, s obzirom na to da je riječ o unutarnjem društveno-političkom problemu koji se preobrazio u agresiju koja nalikuje onoj ratnoj, mora temeljiti na političkom dijalogu i dogovoru u Ukrajini u skladu s mirovnim planom koji je predstavio predsjednik Porošenko te mora uključivati lokalno i regionalno upravljanje uz potpuno poštovanje ukrajinske suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, jedinstva i nezavisnosti;
C. budući da je dogovor o prekidu vatre koji je potpisan u Minsku 5. rujna do sad većinom bio poštovan i nudi priliku za okončanje nasilja i početak rada na političkom rješenju sukoba;
D. budući da bi u središtu izborne kampanje za prijevremene parlamentarne izbore zakazane za 26. listopada trebao biti pronalazak konstruktivnih i presudnih načina kojima bi se zajamčilo jedinstvo Ukrajine te istovremeno, na osnovi učinkovite decentralizacije u državi, postavili temelji obuhvatne reforme upravljanja Ukrajinom;
E. budući da se Europska unija obvezala da će dalje produbljivati i razvijati odnose između EU-a i Rusije te budući da su Europska unija i Rusija već uspostavile produbljene i sveobuhvatne odnose, posebno u energetskom, gospodarskom i poslovnom sektoru, te su u globalnom gospodarstvu postale isprepletene i međuovisne;
F. budući da trenutačna kriza, uz ozbiljnu zabrinutost oko razvoja događaja u Ruskoj Federaciji povezanih s pridržavanjem demokratskih načela i temeljnih prava, ali i vladavine prava te međunarodnih ugovora i obveza, znači da se odnosi EU-a i Rusije ne mogu nastaviti kao da se ništa nije dogodilo s obzirom na to da ovaj sukob predstavlja najveći izazov za sigurnost Europe u poslijeratnom razdoblju i zahtijeva jedinstveno i čvrsto stajalište svih država članica EU-a;
G. budući da Europska unija nastavlja osuđivati nezakonito pripajanje autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja te ih neće priznati;
1. izražava sućut zbog civilnih i vojnih žrtava sukoba u istočnom dijelu Ukrajine, uključujući mnoge civilne žrtve uslijed rušenja zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 i izražava solidarnost s mnogim raseljenim osobama diljem Ukrajine te s izbjeglicama koje su morale pobjeći iz zemlje;
2. ponavlja svoju osudu vojne invazije i svakog drugog upada Rusije na teritorij Ukrajine, snažne političke potpore koju je rusko vodstvo proširilo na takozvane separatističke snage i vojne podrške koju su ruske sigurnosne snage pružile tim separatistima; naglašava činjenicu da ti potezi ruskog vodstva predstavljaju prijetnju ne samo jedinstvu i nezavisnosti Ukrajine nego i čitavom europskom kontinentu;
3. poziva Rusku Federaciju i bilo koji drugi subjekt koji nema dozvolu Ukrajine da povuče svoje postrojbe s ukrajinskog teritorija bez odlaganja, da smanji broj snaga koje je poslala uzduž granice s Ukrajinom i da započne potpuno povlačenje svojih snaga čim je prije moguće;
4. izražava potpunu podršku prekidu vatre koji je postignut u Minsku 5. rujna i poziva sve strane da se pridržavaju prekida vatre i da se uzdrže od bilo kakvih operacija ili radnji koje bi mogle ugroziti dogovor; naglašava da je okončanje nasilja tek početak političkog procesa koji vodi do rješenja sukoba;
5. poziva Rusiju da poduzme hitne mjere radi nadzora svoje granice s Ukrajinom i da zaustavi upade i kretanja neregularnih boraca, oružja i opreme kako bi se u potpunosti okončali daljnji upadi na ukrajinski teritorij; naglašava da dok je god Rusija okupatorska snaga Krima, Ruska Federacija mora jamčiti potpunu zaštitu svih manjina na Krimu;
6. poziva rusko vodstvo da iskoristi svoj utjecaj na građane istočne Ukrajine i strance kako bi ih uvjerila da odlože oružje i da sudjeluju u političkom rješavanju sukoba; čvrsto vjeruje da se rješenje ovog sukoba može postići samo pregovorima; poziva obje strane da napuste ratobornu retoriku u interesu mira i pomirenja;
7. naglašava da se bilo koje političko rješenje sukoba mora postići uz potpuno poštovanje ukrajinske suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, jedinstva i nezavisnosti; ističe da EU i Vijeće Europe moraju biti spremni na pružanje pomoći i stručnog znanja tijekom rada na jačanju decentraliziranog upravljanja u Ukrajini; naglašava da separatisti ni u kojem slučaju ne bi smjeli imati pravo na veto na vanjskopolitičke odluke Ukrajine;
8. poziva na oslobađanje svih nezakonito pritvorenih osoba u Ukrajini i onih koji su prema navodima prebačeni u Rusiju, što bi predstavljalo značajan doprinos izgradnji povjerenja; posebno upućuje na slučaj Nadežde Savčenko, ukrajinske dobrovoljke, koju su u lipnju zarobili separatisti i potom prebacili u Rusiju te je još drže u pritvoru;
9. poziva Vijeće i države članice da ne razmatraju ukidanje sankcija prije nego što ispitaju očiti napredak mirovnog procesa u Ukrajini te da budu pripravni na nametanje daljnjih sankcija Rusiji, za bilo koje operacije koje poduzme Rusija s ciljem ugrožavanja dogovora o prekidu vatre ili daljnjeg jačanja napetosti u Ukrajini; pozdravlja stupanje na snagu 12. rujna dodatnih sankcija usmjerenih protiv brojnih ruskih pojedinaca i poduzeća;
10. ističe da je trenutačno pogoršanje odnosa između EU-a i Rusije posljedica dugog procesa te postupaka Rusije na poljima unutarnje i vanjske politike;
11. naglašava činjenicu da srednjoročna i dugoročna politička i ekonomska stabilnost i razvoj u Rusiji ovise o nastanku istinske demokracije te naglašava da će budućnost razvoja odnosa EU-a i Rusije ovisiti o naporima za jačanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava unutar Rusije; ponavlja da je Europska unija i dalje predana održavanju dobrih odnosa i konstruktivne suradnje s Rusijom uz uvjet da Rusija ispuni obveze koje proizlaze iz njezinog stalnog mjesta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i njezinog članstva u Vijeću Europe i OESS-u;
12. također žali što rusko vodstvo smatra Istočno partnerstvo EU-a prijetnjom vlastitim političkim i gospodarskim interesima; naglašava činjenicu da će Rusija, naprotiv, imati koristi od povećanih trgovinskih i ekonomskih aktivnosti i da će njezinu sigurnost ojačati stabilno i predvidljivo susjedstvo; ističe da crno-bijeli pogled na povijest i politiku koji promiču Kremlj i službeni državni mediji stvara ozbiljan izazov ne samo za ruske susjede nego i za domaću stabilnost i politički i gospodarski razvoj;
13. pozdravlja odluku francuske vlade da zaustavi isporuku nosačâ helikoptera Mistral i poziva sve države članice da zauzmu sličan stav u pitanjima izvoza koja nisu obuhvaćena odlukama EU-a o sankcijama, a posebno kada je riječ o oružju i materijalima s dvojnom namjerom;
14. poziva Komisiju da pomno prati utjecaj ruskih takozvanih protusankcija i da poduzme hitne mjere kako bi poduprla proizvođače koji su pogođeni ruskim trgovinskom ograničenjima;
15. naglašava da EU treba poduzeti hitne mjere kako bi smanjio svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, posebno ugljenu i plinu te uranu; smatra da bi uspostava europske energetske unije trebala rezultirati energetskom nezavisnosti od Rusije;
16. poziva Komisiju i ESVD da hitno sastave sveobuhvatan i ambiciozan paket financijske pomoći za Ukrajinu i posebno za ljude u istočnoj Ukrajini, da podupru rad na političkom rješenju i nacionalnom pomirenju; također poziva Komisiju da poduzme sve mjere kako bi osigurala glatku i ranu provedbu Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom kao ključnog oruđa u razvoju odnosa između EU-a i Ukrajine u svim dimenzijama koje su u njemu zastupljene; primjećuje odluku od 12. rujna o odgađanju uspostave područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine za godinu dana ostavljajući na snazi trgovinski režim povlastica EU-a za Ukrajinu;
17. nada se da će izborna kampanja za parlamentarne izbore 26. listopada dodatno osnažiti rad na ambicioznom programu reformi usmjerenom k EU-u, s ciljem jačanja vladavine prava, iskorjenjivanja nekažnjavanja i korupcije i jamčenja usklađenosti s međunarodnim normama za ljudska prava i temeljnim slobodama, posebno kada je riječ o postupanju s kulturnim, jezičnim, vjerskim i etničkim manjinama;
18. napominje da, iako prekid vatre uključuje neke odredbe o nekažnjavanju onih osoba koje su uključene u sukob u istočnom dijelu Ukrajine, takva se odluka ne može donijeti za ratne zločine kao što su rušenje zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17; naglašava da se počinitelje djela rušenja zrakoplova mora izvesti pred ukrajinski ili međunarodni sud pravde;
19. podržava bilo koje mjere usmjerene k obnovi infrastrukture u istočnoukrajinskim regijama koje su pogođene vojnim operacijama; poziva Europsku komisiju i države članice da pruže više humanitarne pomoći u Ukrajini onima koja je ona potrebna;
20. snažno osuđuje nezakonitu otmicu Estona Kohvera, časnika estonske službe za unutarnju sigurnost s teritorija Estonije koju je izvela federalna sigurnosna služba Ruske Federacije; poziva ruske vlasti da g. Kohveru pruže neometani i redoviti kontakt sa službenim predstavnicima Estonije kako bi njegova osobna dobrobit i sigurnost bile zajamčene dok se nalazi na ruskom teritoriju te da smjesta oslobode g. Kohvera i omoguće mu siguran povratak u Estoniju; naglašava da je solidarnost EU-a i NATO-a osobito potrebna u situaciji u kojoj ruske vlasti pokušavaju predstaviti g. Kohvera kao sudionika aktivnosti NATO-a usmjerenih protiv Rusije;
21. podržava napore Europske agencije za sigurnost zračnog prometa u stvaranju usklađenijeg modela procjene rizika za putanje leta preko konfliktnih područja i poziva Agenciju, Komisiju i države članice da zajedno djeluju prema stvaranju učinkovitog globalnog sustava upozorenja na opasnost;
22. primjećuje diplomatske napore ministara vanjskih poslova Njemačke i Francuske u rješavanju ovog sukoba; žali zbog uočenog izostanka Visoke predstavnice EU-a i ističe da je među njezinim ulogama i javno istupanje u kriznim stanjima;
23. poziva na bolju koordinaciju političke odgovornosti EU-a prema Rusiji u sljedećem sazivu Europske komisije, s jasnom i središnjom ulogom Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije i državama članicama koje su odlučne u tome da će jedinstveno nastupati prema Rusiji; poziva nadolazeću Visoku predstavnicu da hitno započne reviziju europske sigurnosne strategije u svjetlu nedavnih događanja i da predstavi buduće mjere kojima bi se poboljšala učinkovitost zajedničke vanjske i sigurnosne politike kao i sposobnost djelovanja EU-a;
24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, Vijeću Europe te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.