Dokument s plenarne sjednice

 

5.11.2014                                                                                                                B8-0213/2014

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

o humanitarnoj situaciji u Južnom Sudanu

( 2014/2922(RSP) )

Judith Sargentini, Heidi Hautala, Jordi Sebastià, Maria Heubuch, Bodil Ceballos, Igor Šoltes, Bart Staes, Davor Škrlec

u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

 

B8-0213/2014

Rezolucija Europskog parlamenta o humanitarnoj situaciji u Južnom Sudanu

( 2014/2922(RSP) )

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Sveobuhvatni sudanski mirovni sporazum iz 2005.,

–       uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–       uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.,

–       uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1981.,

–       uzimajući u obzir plan za Sudan i Južni Sudan utvrđen u priopćenju koju je izdalo Vijeće Afričke unije za mir i sigurnost od 24. travnja 2012.,

–       uzimajući u obzir istražno povjerenstvo Afričke unije za Južni Sudan koje istražuje slučajeve kršenja ljudskih prava počinjenih od izbijanja sukoba 15. prosinca 2013.,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Južnom Sudanu, posebno onu od 10. prosinca 2013. o naporima međunarodne zajednice u području razvoja i „izgradnje države” u Južnom Sudanu[1] i od 16. siječnja 2014. o stanju u Južnom Sudanu[2],

–       uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 23. siječnja 2014. i 10. svibnja 2014. o stanju u Južnom Sudanu,

–       uzimajući u obzir izjave glasnogovornika Visoke predstavnice od 28. kolovoza 2014. o stanju u Južnom Sudanu,

–       uzimajući u obzir izjavu Vijeća Europske unije od 10. srpnja 2014. o Južnom Sudanu,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. siječnja 2014. i 17. ožujka 2014. o Južnom Sudanu,

–       uzimajući u obzir izjavu povjerenice za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize Kristaline Georgieve od 25. rujna 2014.,

–       uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona od 30. listopada 2014.,

–       uzimajući u obzir izjavu Međuvladine uprave za razvoj od 20. listopada 2014.,

–       uzimajući u obzir revidirani Sporazum iz Cotonoua,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je politički sukob započeo 15. prosinca 2013. nakon što je Salva Kiir, predsjednik države i pripadnik etničke skupina Dinka, optužio svog potpredsjednika kojeg je otpustio, Rieka Machara, pripadnika etničke skupine Nuera, da je protiv njega planirao državni udar;

B.     budući da je i prije izbijanja sukoba u prosincu 2013. političkoj stabilnosti u Južnom Sudanu prijetilo neriješeno i dugotrajno rivalstvo između predsjednika Kiira i bivšeg potpredsjednika Machara koje datira iz 1991. i razdora unutar Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana među frakcijom Garang; budući da je instrumentacija etničkog identiteta s obje strane doprinijela njihovu političkom rivalstvu u pogledu državnog vodstva i upravljanja;

C.     budući da su sukobljene strane u Južnom Sudanu 7. siječnja 2014. u Addis Abebi započele pregovore pod okriljem Međuvladine uprave za razvoj (IGAD); budući da je mirovnim pregovorima ostvaren slab napredak unatoč sve uzaludnijim pozivima međunarodne zajednice na kompromis;

D.     budući da je sporazum o prekidu vatre potpisan 23. siječnja 2014. i ponovno potvrđen 9. svibnja 2014., ali se i dalje krši;

E.     budući da sukobi između plemenskih paravojnih skupina u Južnom Sudanu uzastopno izbijaju sve od proglašenja njegove neovisnosti od Sudana 2011.; budući da je nasilje rezultiralo tisućama mrtvih civila te daljnjim pogoršanjem humanitarne situacije;

F.     budući da je UN proglasio krizu u Južnom Sudanu izvanrednim stanjem 3. razine – najozbiljnijim stupnjem humanitarne krize;

G.     budući da je oko 1,9 milijuna ljudi napustilo svoje domove u Južnom Sudanu, uključujući 469 000 onih koji su utočište potražili u susjednim zemljama; budući da je zemlja istovremeno primila otprilike četvrt milijuna izbjeglica, uglavnom iz Sudana; budući da će se Južni Sudan suočiti s daljnjim raseljavanjem stanovništva dok se nemiri nastavljaju;

H.     budući da se Južni Sudan i dalje suočava s nesigurnošću opskrbe hranom, iako se pružanjem humanitarne pomoći uspjela izbjeći glad najosjetljivijih skupina; budući da se očekuje da će 1,5 milijun ljudi i dalje biti suočen s krizom ili stanjem hitne potrebe za hranom; budući da žene predstavljaju posebno osjetljivu skupinu kada je riječ o nesigurnosti opskrbe hranom s obzirom na to da vode 57 % kućanstava u zaštićenim područjima;

I.      budući da su EU, njegove države članice i Komisija dosad pružili pomoć u iznosu višem od 254 milijuna EUR; budući da kapacitet i financiranje humanitarnih operacija u Sudanu nisu dostatni kako bi se zadovoljila nevjerojatna potreba za humanitarnom pomoći;

J.      budući da sukob obilježava okrutnost obiju strana; budući da je glavna bojazan da će se sukob između snaga predsjednika Salve Kiira i pobunjenika odanih njegovu bivšem zamjeniku Rieku Macharu nastaviti po završetku kišne sezone ovaj mjesec; budući da su vodeće agencije za pomoć, uključujući Oxfam, CARE i Caford, upozorile na to da bi dijelove Južnog Sudana rano sljedeće godine mogla pogoditi glad ako se sukob nastavi;

K.     budući da je donošenje zakona o nevladinim organizacijama u cilju ograničavanja prostora u okviru kojeg mogu djelovati NVO-i i civilno društvo u Južnom Sudanu odgođeno za prosinac; budući da bi zakon o NVO-u, ako bude proveden, mogao imati velike posljedice na operacije pružanja pomoći u ovo kritično vrijeme kada međunarodna zajednica nastoji spriječiti širenje gladi;

L.     budući da aktivni nemiri i nesigurnost u nekoliko pokrajina, posebice pokrajinama Unity i Gornji Nil, i dalje ometaju humanitarne aktivnosti te ograničavaju cestovni i zračni pristup humanitarnim radnicima;

M.    budući da gospodarstvo Južnog Sudana gotovo u potpunosti ovisi o naftnom sektoru, ne uzmu li se u obzir donacije i humanitarna pomoć;

N.     budući da većina stanovništva živi u sveopćem siromaštvu unatoč činjenici da je zemlja bogata naftom i prirodnim resursima, a izvozom nafte ostvaruje se više od 70 % BDP-a i oko 90 % prihoda vlade;

O.     budući da se nasilni sukobi financiraju prihodima od naftne industrije; budući da reformirani Sudan ima mogućnost svoje bogatstvo resursa upotrijebiti kako bi se dosadašnje „prokletstvo resursa” pretvorilo u blagoslov koji će zemlji donijeti blagostanje;

P.     budući da treba pronaći demokratsko političko rješenje za trenutni sukob te utrti put demokratskoj uspostavi institucija kako bi se izgradila održiva država;

1.      strogo osuđuje okrutnosti počinjene s obje sukobljene strane; prije svega najoštrije osuđuje sveopća ubojstva civila, često počinjena na etničkoj osnovi, masovno uništavanje i zapljenu civilne imovine te ubijanje humanitarnih djelatnika; također osuđuje teško kršenje ljudskih prava od strane vojnika, kao što su mučenje i seksualno nasilje, između ostalih i djece – od kojih su neka i umrla od posljedica tih užasnih djela – izvansudska pogubljenja, proizvoljna pritvaranja u mnogim slučajevima praćena lošim postupanjem prema pritvorenicima koja se nastavljaju bez sankcija; također je izrazito zabrinut zbog sve većeg broja zabrana u pogledu slobode izražavanja, medija i civilnog društva;

2.      naglašava da je jedino održivo rješenje za okončanje ove krize mirno rješenje stranačkih razmirica te stavljanje interesa zemlje i njezina stanovništva u prvi plan; poziva obje sukobljene strane na prekid nemira i ozbiljno sudjelovanje u mirovnim pregovorima u cilju ograničavanja razmjera humanitarne katastrofe; poziva obje strane da prije svega dopuste neometan humanitarni pristup te zajamče sudjelovanje civilnog društva u mirovnom postupku;

3.      duboko je zabrinut zbog etničke dimenzije sukoba; s dubokom zabrinutošću napominje da je oko 1,4 milijuna ljudi protjerano iz svojih domova nakon mjeseci borbe koja je uzela barem 10 000 života te dovela do ponovnog izbijanja etničkih nemira i ubijanja; također napominje da je otprilike 100 000 ljudi i dalje smješteno u izbjegličkim kompleksima UN-a diljem zemlje te da su suviše prestrašeni da se vrate svojim domovima čak i nakon prekida vatre;

4.      ohrabruje istražno povjerenstvo Afričke unije za Južni Sudan, zaduženo za provedbu istraga o slučajevima kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava počinjenih tijekom sukoba te davanje preporuka u pogledu pomirbe, preuzimanja odgovornosti i institucionalne reforme, da nastavi s provedbom istraga o povredama ljudskih prava; snažno potiče njegove članove da kao preduvjet za istinski i održiv postupak mirenja zajamče da se počinitelji kršenja ljudskih prava dovedu pred pravdu kako bi se okončala opća klima nekažnjavanja;

5.      žali zbog činjenice što obje strane dosad nisu ostvarile dovoljan napredak, unatoč uzastopnim naporima Međuvladine uprave za razvoj (IGAD) da posreduje u političkom razrješenju sukoba u Južnom Sudanu u cilju uspostave prijelazne vlade nacionalnog jedinstva; obje strane i dalje sudjeluju u sporadičnim borbama na terenu s ozbiljnim posljedicama po civilno stanovništvo, istovremeno produbljujući humanitarnu krizu i kršeći sporazum o prekidu sukoba;

6.      potiče EU, međutim, da nastavi pomagati IGAD u njegovim naporima da posreduje između obje strane pružanjem količinski i financijski značajne pomoći te slanjem osoblja za rad u okviru mehanizma nadzora i provjere prekida vatre;

7.      poziva sve susjedne zemlje Južnog Sudana i sve regionalne sile da blisko surađuju kako bi se poboljšala sigurnosna situacija u zemlji i široj regiji te pronašlo mirno i trajno političko rješenje trenutne krize;

8.      ponovno ističe da dugoročni izgledi za miran suživot i razvoj iziskuju sveobuhvatne institucionalne reforme kako bi se uveo model državnog vodstva kojim bi se zajamčila vladavina prava; stoga vlasti Južnog Sudana poziva na stroge institucionalne reforme kojima će se između ostaloga: (i) zajamčiti zaštita ljudskih i temeljnih prava, uključujući ona osjetljivih skupina (npr. žena, etničkih manjina); (ii) uspostaviti mehanizmi za mirno razrješenje sukoba i postići ozračje u kojem će miran suživot raznolikog stanovništva zemlje u cijelosti biti moguć; te (iii) zajamčiti učinkovito i ravnomjerno upravljanje prirodnim resursima i iskorijenjenje korupcije;

9.      osuđuje to što je pristup humanitarnoj pomoći i dalje onemogućen zbog borbi i nasilja koje obje strane provode nad humanitarnim radnicima, opremom i infrastrukturom; potiče vladu da, u okviru svojih područja nadzora, poštuje međunarodno humanitarno pravo i međunarodne propise o ljudskim pravima te zajamči zaštitu civila;

10.    poziva obje strane da olakšaju pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je najpotrebnija te da surađuju i podupiru slobodno kretanje osoblja koje radi za humanitarne organizacije;

11.    poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje obveze financiranja Južnog Sudana i regije te da osigura sredstva kako bi odmah odgovorila na pogoršanje humanitarne situacije u Južnom Sudanu;

12.    naglašava da je niska razina zdravstva i ishrane u Južnom Sudanu među najnižima u svijetu te da pristup kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj skrbi onemogućavaju niska razina razvoja, stalni nemiri, napadi na zgrade za zdravstvenu skrb te poteškoće u pristupu mnogim područjima; ističe da loša zdravstvena skrb poglavito pogađa najosjetljivije i rezultira visokom stopom smrtnosti djece i žena;

13.    žali zbog činjenice što je sukob poremetio mnoge osnovne aktivnosti socijalnih službi te što stotine tisuća djece ne pohađa nastavu u školi; zabrinut je zbog činjenice što su djeca ta koja i dalje snose posljedice nasilja, psihički su iscrpljena i nemaju pristup uslugama, uključujući obrazovanje; apelira na strane da okončaju regrutiranje i korištenje djece za oružane sukobe i druga teška kršenja koja se provode nad djecom;

14.    naglašava da je izgradnja prikladnih institucija i uspostava pravnog okvira za upravljanje naftnim bogatstvom u okviru etničkog federalizma ključna za mirni razvoj Južnog Sudana; prije svega poziva EU da podupre dugoročnu strategiju za Južni Sudan kojom bi se omogućila uspostava snažnog sustava dobrog upravljanja, transparentnosti i kontrole (posebice u pogledu provedbe Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija) te razvoj infrastrukture, obrazovanja, zdravstva i programa socijalne skrbi koji bi se financirali prihodima od nafte i razvojne pomoći;

15.    potiče vlasti Južnog Sudana da zajamče da prihodi od nafte budu upotrijebljeni za dobrobit stanovništva; poziva pregovaračke strane da u mirovni sporazum uključe pitanje transparentnosti naftnog sektora i javnog nadzora nad njim na način kojim bi se omogućilo da se prihodi od tog resursa upotrebljavaju za održiv razvoj zemlje i poboljšanje životnih uvjeta njezinog stanovništva;

16.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi Južnog Sudana, povjereniku za ljudska prava u Južnom Sudanu, Nacionalnoj zakonodavnoj skupštini Južnog Sudana, institucijama Afričke unije, Međuvladinoj upravi za razvoj, supredsjedateljima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a te glavnom tajniku UN-a.

[1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0546
[2] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0042