Dokument s plenarne sjednice
27.4.2015 B8‑0366/2015
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o obljetnici požara u tvornicama u Bangladešu i napretku Pakta o održivosti potpisanog s Bangladešom
( 2015/2589(RSP) )
Tiziana Beghin, David Borrelli
u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o obljetnici požara u tvornicama u Bangladešu i napretku Pakta o održivosti potpisanog s Bangladešom
( 2015/2589(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bangladešu, posebno Rezoluciju od 23. svibnja 2013. o radnim uvjetima i zdravstvenim i sigurnosnim standardima nakon nedavnih požara u tvornicama i urušavanja zgrade u Bangladešu[1], Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o nedavnim žrtvama u požarima u tvornicama tekstila, posebno u Bangladešu[2], te rezolucije od 14. ožujka 2013. o situaciji u Bangladešu[3] i o održivosti svjetskog vrijednosnog lanca pamuka[4],
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 8. srpnja 2014. bivšeg europskog povjerenika za trgovinu Karela De Guchta i bivšeg povjerenika za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Lászla Andora prigodom prvog godišnjeg pregleda Pakta o održivosti potpisanog s Bangladešom,
– uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europske zajednice i Narodne Republike Bangladeša o partnerstvu i razvoju[5],
– uzimajući u obzir Razvojni okvir za Konvenciju medicine rada i sigurnosti Međunarodne organizacije rada (C-187, 2006.) i njezinu Konvenciju o zaštiti zdravlja na radu (C-155, 1981.), koje Bangladeš nije ratificirao, te s njima povezane preporuke (R 197); uzimajući također u obzir Konvenciju o inspekciji rada (C-081, 1947.), koju je Bangladeš potpisao, te s njom povezane preporuke (R-164),
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima[6] i o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima[7],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a za korporativnu društvenu odgovornost za razdoblje od 2011. do 2014. godine” ( COM(2011)0681 ) i zadnji forum interesnih skupina o korporativnoj društvenoj odgovornosti održan 3. i 4. veljače 2015.,
– uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima koja tvore okvir za zaštitu i poštovanje ljudskih prava namijenjen vladama i poduzećima, usvojena u lipnju 2011. u Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir kampanju za čistu odjeću (eng. Clean Clothes Campaign),
– uzimajući u obzir Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada,
– uzimajući u obzir Program za bolji rad koji su pokrenule Međunarodna organizacija rada i Međunarodna financijska korporacija,
– uzimajući u obzir Nacionalni tripartitni akcijski plan za zaštitu od požara i sigurnost zgrada za konfekcijski sektor u Bangladešu,
– uzimajući u obzir zaključke misije Svjetske organizacije rada na visokoj razini koja je posjetila Bangladeš od 1. do 4. svibnja 2013.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je 24. travnja 2013. više od 1 100 ljudi poginulo, a da ih je 2 500 ranjeno u urušavanju tvornice konfekcijske odjeće u zgradi Rana Plaza u Dhaki (Bangladeš), čime je to postala najteža tragedija u povijesti globalne industrije odjeće;
B. budući da su protiv vlasnika zgrade Rana Plaza i još 40 vlasnika tvornica u tom kompleksu podnesene kaznene prijave zbog toga što je zgrada izgrađena ilegalno i što je imala velike strukturne nedostatke, a da su radnici bili prisiljeni raditi u njoj bez obzira na strah za vlastitu sigurnost;
C. budući da je europsko tržište glavna destinacija za bescarinsku kvotu za izvoz odjeće i tekstilnih proizvoda iz Bangladeša i da čini oko 90 % ukupnog uvoza EU-a iz te zemlje, i to uz najpovoljniji režim u okviru Općeg sustava povlastica – inicijativu „Sve osim oružja”;
D. budući da je prije nesreće u industriji odjeće u Bangladešu bilo zaposleno oko tri milijuna ljudi, više nego u bilo kojem drugom industrijskom sektoru u toj zemlji sa 160 milijuna stanovnika, a da je nakon urušavanja zgrade 29 tvornica trajno zatvoreno, što ima teške posljedice za prava radnika i stopu nezaposlenosti u zemlji;
E. budući da su ukidanje rada djece 1994. godine, nastavak rasta izvoza nakon postupnog ukidanja kvote makrofinancijske pomoći i globalna recesija očiti dokaz privrženosti vlade promjeni postojeće situacije;
F. budući da je dosad u Uzajamni fond donatora za Ranu Plazu kroz doprinose kupaca, Fond predsjednika vlade Bangladeša i ostale privatne donatore uplaćeno 21,5 milijuna USD, a da je za isplatu po zahtjevima za naknadu štete potrebno najmanje 30 milijuna USD; budući da su podnositelji odštetnih zahtjeva dosad dobili najviše 70 % iznosa koji im se duguje, a da su daljnja plaćanja odgođena zbog toga što proizvođači robnih marke nisu uplatili 8,5 milijuna USD neophodnih za okončanje programa;
G. budući da trenutačni kompenzacijski fond neće biti u mogućnosti platiti troškove liječenja žrtava kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena njega ni dodatne isplate namijenjene za poginule ili ranjene radnike;
H. budući da je katastrofa u Rani Plazi potaknula EU da zajedno s vladom Bangladeša, SAD-om i Međunarodnom organizacijom rada u srpnju 2013. uspostavi Pakt za kontinuirano unapređenje prava radnika i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu (dalje u tekstu: Pakt o održivosti) kojim se Bangladeš obvezao poduzeti mjere za poboljšanje radnih normi i uvjeta rada u industriji proizvodnje konfekcijske odjeće;
I. budući da je Pakt prvi puta preispitan u listopadu 2014., kada je zaključeno da vlada Bangladeša usprkos ostvarenom napretku treba poduzeti daljnje mjere, prije svega u vezi s unaprjeđenjem i provedbom radnog zakonodavstva, povećanjem radnih prava, posebno slobode udruživanja, i zapošljavanjem većeg broja inspektora rada;
J. budući da će se Pakt drugi put preispitati u jesen 2015. i da očekujemo daljnje napore vlade u privrženosti vladavini prava, posebno u pogledu diskriminacije usmjerene protiv sindikata i zapošljavanja novih inspektora rada nakon što vlada do kraja 2013. nije uspjela ostvariti svoj cilj od 200 inspektora;
K. budući da nakon jedne i pol godine vlada Bangladeša još uvijek nije izdala provedbena pravila i podzakonske akte u vezi sa Zakonom o radu; budući da je provedba tog Zakona nužan preduvjet za priključivanje „Programu za bolji rad” Međunarodne organizacije rada i za funkcioniranje Dogovora o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu (dalje u tekstu: „Dogovor”);
L. budući da je od pokretanja Pakta u sektoru odjeće registriran 291 sindikat; budući da je 2014. odbijeno 66 zahtjeva što je 26 % od ukupnog broja podnesenih zahtjeva; budući da je od pokretanja Pakta zabilježeno počinjenje barem 45 ozbiljnih djela protiv sindikata koja uključuju razne počinitelje;
M. budući da je vlada sklopila ugovor s dva privatna poduzeća (TÜV-Süd i VEC) za provođenje inspekcija iz Nacionalnog akcijskog plana do travnja 2015.; budući da je ispravljeno 20 % sigurnosnih pitanja iz planova korektivnih mjera za tvornice obuhvaćene Dogovorom;
N. budući da su do sada 200 proizvođača modnih i maloprodajnih robnih marki potpisalo Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada, pravno obvezujući sporazum između robnih marki i sindikata kojim je obuhvaćena gotovo polovica svih tvornica za izvozno tržište i dva milijuna radnika u Bangladešu; budući da se još 26 sjevernoameričkih društava kao što su Walmart i Gap pridružilo Savezu za sigurnost radnika u Bangladešu, unilateralnom sporazumu kojemu je cilj povećanje sigurnosti u tvornicama, no kojim se ne predviđa sudjelovanje sindikata ili zahtjev prema robnim markama da podupru sanaciju;
O. budući da su vlada Bangladeša i Međunarodna organizacija rada pokrenule inicijativu vrijednu 24,21 milijuna USD – uključujući i Program za bolji rad – čiji je cilj poboljšanje uvjeta rada u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu; budući da je inicijativa u trajanju od tri i pol godine pod nazivom „ Poboljšanje radnih uvjeta u sektoru konfekcijske odjeće” usmjerena na maksimalno smanjenje opasnosti od požara i urušavanja zgrada u tvornicama konfekcijske odjeće i na to da se radnicima jamče njihova prava i sigurnost;
P. budući da je Bangladeš uložio veliki napor u smanjenje rodne nejednakosti u društvu i time uspješno ostvario treći milenijski razvojni cilj UN-a o rodnoj jednakosti; budući da žene čine gotovo 90 % radne snage u sektoru odjeće u kojemu je zaposleno 4 milijuna ljudi;
Q. budući da su zahvaljujući reformama koje provodi vlada minimalne plaće radnika u industriji odjeće u posljednjih pet godina znatno porasle, za 219 %;
1. prigodom druge obljetnice tragedije u Rani Plazi prisjeća se tragične pogibije žrtava koja se mogla izbjeći; svoju sućut izražava i ranjenima i hendikepiranima te ožalošćenim obiteljima stradalih, a osuđuje odgovorne zbog toga što nisu spriječili nesreću;
2. pozdravlja stalne napore Bangladeša da djelotvorno, u pravu i u praksi, primijeni međunarodne radne norme iz ključnih konvencija Međunarodne organizacije rada te da poboljša ukupni okvir u području zdravlja i sigurnosti na radu;
3. naglašava potrebu da niz globalno priznatih robnih marki koje djeluju u prostorijama kompleksa Rana Plaza ili su povezane s tvornicama iz tog kompleksa odmah izvrši odgovarajuće uplate u Fond za naknadu za Ranu Plazu kako bi se prikupio manjak od 8,5 milijuna USD potrebnih za okončanje programa;
4. poziva poznate robne marke, među kojima i Benetton, Walmart, Mango i The Children’s Place, da budu odgovorne i da daju doprinos Fondu odgovarajućim donacijama koje će biti u skladu s očekivanjima;
5. predlaže da EU uvede pilot-projekt za uvođenje programa etiketiranja u Bangladešu – odjeća proizvedena u skladu s višim normama mogla bi dobiti posebnu etiketu kako bi se europskim potrošačima i proizvođačima omogućilo donošenje utemeljenih odluka;
6. napominje da su u skladu s Dogovorom i Savezom provedene inspekcije u svim tvornicama u okviru njihovih nadležnosti; potiče vladu Bangladeša da takav postupak nadopuni brzom inspekcijom u tvornicama pod njezinom nadležnošću i da donese odgovarajuće korektivne mjere; potiče da se u skladu s Dogovorom i Savezom unaprijedi njihova suradnja i sustavna razmjena izvješća o tvorničkim inspekcijama kako bi se izbjegli dvostruki rad i dvostruki kriteriji; poziva Savez da također objavi svoja izvješća i da ih slikovno ilustrira kako bi bila razumljiva svim stanovnicima;
7. pozdravlja nedavno povećanje minimalnih plaća u sektoru konfekcijske odjeće i potiče općenitiju i konkretniju primjenu te mjere; potiče vladu Bangladeša na kažnjavanje društava koja te plaće umanjuju; potiče vladu i društva da i dalje preispituju minimalnu plaću kako bi se ostvarila razina plaće za život i kako bi ona bila više u skladu s konačnom cijenom proizvoda;
8. poziva na poduzimanje svih potrebnih koraka, uz potporu Međunarodne organizacije rada, za daljnje poboljšanje slobode udruživanja, kolektivnog pregovaranja i primjene domaćeg Zakona o radu u zonama proizvodnje za izvoz, u kojima je zaposleno više od 400 000 radnika u proizvodnji odjeće i obuće, što podrazumijeva da inspektori Ministarstva rada i ostale regulatorne agencije imaju sve ovlasti i odgovornost za provođenje inspekcija; potiče vladu da redovito provodi ankete među radnicima kako bi se ocijenilo pridržavanje Zakona o radu, te da olakša razmjenu podataka s inspektorima Ministarstva rada i ostalim dionicima, javnim i privatnim, uključenim u to područje;
9. ističe važnost ispunjavanja uvjeta za „Program za bolji rad” kako bi se poboljšalo poštovanje radnih normi i poticala konkurentnost u globalnim lancima opskrbe u industriji konfekcijske odjeće i pletenine;
10. pozdravlja registriranje 291 sindikata u industriji odjeće od pokretanja Pakta o održivosti i poziva na to da se reforma Zakona o radu iz 2013. djelotvorno provede, što podrazumijeva i borbu protiv sve veće diskriminacije sindikata kojoj su kroz nasilne odmazde uprava i njihovih agenata izloženi sindikalni vođe; potiče na otvoreniju i aktivniju ulogu sindikata i organizacija civilnog društva u raspravi u Bangladešu, a posebno u raspravi o tržištu rada i standardima na tržištu rada;
11. potiče da se privede kraju unaprjeđenje Odjela glavnog inspektora za tvornice i ustanove u Upravu s 800 inspektora kojoj će biti dodijeljen adekvatan godišnji proračun, te na razvoj infrastrukture potrebne za njezino odgovarajuće funkcioniranje, što je ključno za sigurnost i kontrolu uvjeta rada 4 milijuna radnika, te traži od vlade da im da ovlasti za kažnjavanje kršenja radnog prava;
12. pozdravlja činjenicu da je više od 70 glavnih modnih i maloprodajnih marki čija konfekcijska odjeća potječe iz Bangladeša potpisalo Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada kako bi koordinirale napore u pomoći poboljšanju sigurnosti u bangladeškim tvornicama koje ih opskrbljuju; u tom kontekstu potiče odgovarajuće sudjelovanje ostalih društava, uključujući mala i srednja poduzeća, i njihovo pridruživanje učinkovitoj provedbi Dogovora i pomoći u vezi s njom;
13. poziva Komisiju da aktivno promiče snažnija i pravno obvezujuća sredstva među društvima EU-a koja posluju u inozemstvu i da se pritom posebno usredotoči na praktično poštovanje temeljnih prava radnika u svim lancima opskrbe;
14. traži da u budućim trgovinskim sporazumima EU-a s trećim zemljama sigurnost i zdravlje na radu zauzmu važnije mjesto kao dio plana o dostojanstvenom radu i da EU pruži tehničku potporu za provedbu tih odredbi kako se njima ne bi stvorile trgovinske prepreke;
15. napominje da je inicijativa „Sve osim oružja” odigrala važnu ulogu za gospodarski razvoj Bangladeša i da je doprinijela poboljšanju materijalnih uvjeta milijuna ljudi, posebno žena; međutim, uvjeren je da bez ispravnog uvjetovanja na području ljudskih prava i prava radnika, inicijativa „Sve osim oružja” i Opći sustav povlastica mogu dodatno pogoršati standarde zaštite radnika i potkopati pravo na dostojanstveni rad;
16. nada se da bi Pakt o održivosti u Bangladešu mogao biti primjer za ostale treće zemlje s kojima Unija pregovara ili namjerava pregovarati o sporazumima o slobodnoj trgovini i/ili ulaganju i u kojima se standardi Međunarodne organizacije rada i uvjeti rada ne provode u dovoljnoj mjeri;
17. ohrabruje potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Mogherini i povjerenicu Malmström da ratifikaciju ključnih normi Međunarodne organizacije rada, inspekciju zdravlja i sigurnosti i slobodu udruživanja i dalje uključuju u raspravu s Bangladešom i drugim zemljama o trajnoj povlaštenoj trgovini; u tom smislu pozdravlja preporuke Komisije da se pridruži Inicijativi za promicanje temeljnih prava radnika i praksi u Mjanmaru/Burmi;
18. potiče modne marke i marke odjeće iz Europske unije, mala i srednja poduzeća i ostala privatna poduzeća koja posluju u Bangladešu da provedu sve raspoložive mjere da umanje mogućnost nove nesreće kao što je bila tragedija u Rani Plazi;
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i parlamentu Bangladeša i glavnom direktoru Međunarodne organizacije rada.