Dokument s plenarne sjednice

 

28.4.2015                                                                                                                B8‑0403/2015

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0115/2015 i B8‑0116/2015

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh

( 2015/2647(RSP) )

Silvia Costa, Sylvie Guillaume, Krystyna Łybacka, Enrico Gasbarra, Alessia Maria Mosca, Andi Cristea, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Victor Negrescu, Momchil Nekov, Luigi Morgano, Liliana Rodrigues, Marlene Mizzi, Nicola Caputo, Afzal Khan

u ime Kluba zastupnika S&D-a

 

B8‑0403/2015

Rezolucija Europskog parlamenta o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh

( 2015/2647(RSP) )

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u kojem se navodi da je „djelovanje Unije usmjereno prema poticanju suradnje između država članica”, posebno u području „očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti”, te da „Unija i države članice podupiru suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture”,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara[1],

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1210/2003 od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96[2],

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1332/2013 od 13. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji[3], koja je donesena na temelju Odluke Vijeća 2013/760/ZVSP od 13. prosinca 2013. o izmjeni Odluke 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije[4],

–       uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2001/555/ZVSP od 20. srpnja 2001. o osnivanju Satelitskog centra Europske unije[5], izmijenjenu Zajedničkom akcijom Vijeća 2009/834/ZVSP[6],

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća iz listopada 2012. o stvaranju neformalne mreže tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET),

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara od 14. studenoga 1970.,

–       uzimajući u obzir Drugi protokol Haške konvencije iz 1954. o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1999.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine od 17. listopada 2003.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja od 20. listopada 2005.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995.,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015. o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje predstavljaju teroristička djela

al-Kaide[7],

–       uzimajući u obzir Venecijansku povelju o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina iz 1964., koja predstavlja međunarodni okvir za očuvanje i restauraciju drevnih građevina,

–       uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda, donesen 17. srpnja 1998., i posebno njegov članak 8. stavak 2. točku (b) podtočku ix., u kojoj se navodi da se „namjerno usmjeravanje napada protiv zgrada posvećenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili karitativnim svrhama, protiv povijesnih spomenika, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi” smatra ratnim zločinom,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. i politici Europske unije u tom području, u čijem se stavku 211. navodi da bi „svjesni oblici razaranja kulturne i umjetničke baštine kakvi se trenutačno događaju u Iraku i Siriji trebali biti predmetom kaznenog progona kao ratni zločini i kao zločini protiv čovječnosti”[8],

–       uzimajući u obzir pitanja Vijeću o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh ( O-000031/2015 – B8‑0115/2015 i O-000032/2015 – B8‑0116/2015 ),

–       uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da su u posljednje vrijeme brojni arheološki, vjerski i kulturni lokaliteti u Siriji, Iraku i Tunisu bili mete ciljanog uništavanja koje su počinile ekstremističke skupine povezane posebice s Islamskom državom u Iraku i Siriji (ISIS/Daesh) i budući da je te sustavne napade na kulturnu baštinu glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova definirala kao „kulturno čišćenje”;

B.     budući da se prema UNESCO-u pojam „kulturno čišćenje” odnosi na svjesnu strategiju kojom se teži uništiti kulturna raznolikost namjernim ciljanjem pojedinaca koji su identificirani na osnovi njihove kulturne, etničke ili vjerske pripadnosti zajedno s namjernim napadima na vjerske objekte, spomenike i obrazovne institucije, te budući da se strategija kulturnog čišćenja u Iraku i Siriji provodi napadima na kulturnu baštinu, koji su usmjereni i na fizičke, materijalne i izgrađene kulturne izričaje kao što su spomenici i građevine, i na manjinske i nematerijalne kulturne izričaje kao što su običaji, tradicije i vjerovanja[9];

C.     budući da se neki činovi uništavanja kulturne baštine pod određenim okolnostima smatraju zločinima protiv čovječnosti[10]; budući da ih se, posebno ako su usmjereni protiv pripadnika vjerske ili etničke skupine, može izjednačiti sa zločinom proganjanja, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 1. točkom (h) Statuta Međunarodnog kaznenog suda;

D.     budući da takvi činovi uništavanja kulturnih i povijesnih lokaliteta i artefakata nisu novost i nisu isključivo ograničeni na Irak i Siriju; budući da je prema UNESCO-u „kulturna baština važan dio kulturnog identiteta zajednica, skupina i pojedinaca i socijalne kohezije čije namjerno uništenje može imati negativne posljedice na ljudsko dostojanstvo i ljudska prava”[11]; naglašavajući da se pljačkanje i krijumčarenje kulturnih i vjerskih lokaliteta i artefakata u Iraku i Siriji, posebno oni koje provodi ISIS/Daesh, kako među ostalima navodi UNESCO, koristi za financiranje terorističkih aktivnosti ISIS-a/Daesha, tako da umjetnička i kulturna djela postaju „oružje rata”;

E.     budući da je 1. ožujka 2014. zahvaljujući financijskim sredstvima Europske unije UNESCO s drugim strateškim partnerima pokrenuo trogodišnji projekt pod nazivom „Hitna zaštita sirijske baštine”, čiji je cilj prije svega zajamčiti hitnu zaštitu sirijskoj kulturnoj baštini;

F.     budući da je Europska unija ratificirala Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je usvojena 20. listopada 2005. i koja je prvi međunarodni instrument kojim se prepoznaje dvojna gospodarska i kulturna narav kulturnih dobara te ih stoga „ne smijemo tretirati kao da imaju isključivo komercijalnu vrijednost”;

G.     budući da su Konvencija UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, usvojena 17. studenoga 1970., i Konvencija UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, usvojena 24. lipnja 1995., ključni instrumenti za snažniju zaštitu svjetske kulturne baštine;

H.     budući da je nezakonita trgovina kulturnim dobrima sad treće po važnosti područje nezakonite trgovine nakon trgovine drogom i oružjem, budući da tom nezakonitom trgovinom dominiraju organizirane kriminalne mreže i budući da sadašnji nacionalni i međunarodni mehanizmi nemaju odgovarajuću opremu niti potporu za rješavanje tog problema[12];

I.      budući borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima nije u konkretnoj nadležnosti Europske unije, s obzirom na to da nije kao takva navedena u Ugovorima, no budući da se ta borba protiv nezakonite trgovine ipak ubraja u nekoliko područja nadležnosti EU-a kao što su unutarnje tržište, područje slobode, sigurnosti i pravde, kultura i zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP);

J.      budući da je pod hitno potrebno bolje koordinirati borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima, tješnje surađivati u cilju promicanja veće osviještenosti i razmijene informacija te ojačati pravne okvire; u tom kontekstu podsjeća da je u Zaključcima Vijeća o sprječavanju i suzbijanju kriminala protiv kulturnih dobara iz prosinca 2011. preporučeno da države članice pojačaju suradnju između policije, kulturnih tijela i privatnih organizacija;

K.     budući da je u listopadu 2012. rezolucijom Vijeća stvorena neformalna mreža tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET), čiji je glavni cilj poboljšati razmjenu informacija povezanih sa sprječavanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima i informacija o kriminalnim mrežama za koje se sumnja da su povezane s nezakonitom trgovinom;

L.     budući da je glavna direktorica Irina Bokova u subotu, 28. ožujka 2015., u Bagdadu pokrenula kampanju #Unite4Heritage, čiji je cilj u cijelom svijetu prikupiti potporu za zaštitu kulturne baštine koristeći se snagom društvenih mreža;

1.      snažno osuđuje uništavanje kulturnih, arheoloških i vjerskih lokaliteta koje je u Siriji i Iraku počinio ISIS;

2.      poziva Visoku predstavnicu Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme odgovarajuće mjere na političkoj razini u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2199 od 12. veljače 2015. kako bi se zaustavila nezakonita trgovina kulturnim dobrima s teritorija Sirije i Iraka dok god na tim područjima vladaju ratni uvjeti i na taj način spriječilo da ih se koristi kao izvor financiranja terorističkih aktivnosti;

3.      poziva Visoku predstavnicu Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se posluži kulturnom diplomacijom i interkulturnim dijalogom za pomirenje različitih zajednica i obnovu uništenih lokaliteta;

4.      predlaže da se u tom pogledu Komisija, u skladu sa stavkom 17. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2199 od 12. veljače 2015., usredotoči na sprječavanje i borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima, posebno kad je riječ o predmetima kulturne baštine koji su iz Iraka nezakonito izneseni nakon 6. kolovoza 1990. a iz Sirije nakon 15. ožujka 2011.; smatra da bi Komisija trebala osmisliti koordinirani pristup suzbijanju nezakonite trgovine uz suradnju s nadležnima iz istražnih službi na nacionalnoj razini i usku suradnju s UNESCO-om i drugim međunarodnim organizacijama kao što je Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), Međunarodni odbor ICOM-a „Plavi štit” (ICBS), Europol, Interpol, Međunarodni institut za ujednačavanje privatnog prava (UNIDROIT) i Svjetska carinska organizacija (WCO);

5.      poziva Komisiju da od Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku zatraži da se Satelitski centar Europske unije u Torrejónu, koji raspolaže rezultatima analiza satelitskih snimki i tako Uniji pruža potporu u donošenju odluka u kontekstu ZVSP-a, uključi u nadzor i popisivanje arheoloških i kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku kako bi se podržao rad sirijskih arheologa u cilju sprječavanja budućih krađa i zaštite života civila;

6.      poziva Komisiju da uspostavi brzu i sigurnu razmjenu informacija i najbolje prakse među državama članicama za učinkovitu borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima koji su nezakonito uklonjeni iz Iraka i Sirije te da razmotri mogućnost uvođenja europskih programa za osposobljavanje sudaca, policijskih i carinskih službenika, vladinih uprava i općenito dionika na tržištu kako bi se svima koji sudjeluju u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima omogućilo da razviju i poboljšaju svoje stručno znanje;

7.      poziva Komisiju da podrži UNESCO-ovu kampanju #Unite4Heritage pokretanjem informativne kampanje koja bi bila usredotočena na Irak i Siriju u cilju podizanja razine osviještenosti o važnosti njihove kulturne baštine, o načinu na koji se opljačkana baština rabi za financiranje terorističkih aktivnosti te o mogućim kaznama za nezakonit uvoz kulturnih dobara iz tih zemalja ili iz trećih zemalja;

8.      poziva Komisiju da revidira Uredbu Vijeća 116/2009 o izvozu kulturnih dobara kako bi se postigla veća učinkovitost i predvidjelo stvaranje instrumenta za kontrolu uvoza kulturnih dobara u EU;

9.      poziva Vijeće da predvidi stvaranje odsjeka u Eurojustu i Europolu specijaliziranih za nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, koji bi na europskoj razini bili nadležni za koordinaciju kaznenog progona i istraga različitih nacionalnih tijela jer je postojanje specijaliziranih odsjeka preduvjet bolje upotrebe sredstava za sprječavanje i suzbijanje nezakonite trgovine i krijumčarenja;

10.    poziva Europsku uniju da poduzme potrebne korake da se u suradnji s UNESCO-om i Međunarodnim kaznenim sudom proširi kategorija zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu kako bi se obuhvatili napadi velikih razmjera kojima se namjerno oštećuje ili uništava kulturna baština čovječanstva;

11.    poziva sve države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. i Konvenciju UNIDROIT-a iz 1995. da to učine;

12.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnoj direktorici UNESCO-a, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Sirijskoj nacionalnoj koaliciji te vladi i parlamentu Iraka.

[1] SL L 39, 10.2.2009., str. 1.
[2] SL L 169, 8.7.2003., str. 6.
[3] SL L 335, 14.12.2013., str. 3.
[4] SL L 335, 14.12.2013., str. 50.
[5] SL L 200, 25.7.2001., str. 5.
[6] SL L 297, 13.11.2009., str. 18.
[7] http://www.refworld.org/docid/54ef1f704.html
[8] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0076
[9] http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/conference_report_heritage_and_cultural_diversity_at_risk_in_iraq_and_syria/
[10] Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Kordić & Čerkez, 26. veljače 2001., IT-95-14/2; stavci 207. i 208.
[11] Deklaracija UNESCO-a o namjernom uništavanju kulturne baštine, 2003.
[12] http://www.africa-eu-partnership.org/newsroom/all-news/morocco-africa-eu-workshop-fight-against-illegal-trafficking-cultural-goods