Dokument s plenarne sjednice
5.10.2015
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0761/2015
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
o smrtnoj kazni
( 2015/2879(RSP) )
Beatriz Becerra Basterrechea, Nedzhmi Ali, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Philippe De Backer, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, Fredrick Federley, Juan Carlos Girauta Vidal, Nathalie Griesbeck, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Anneli Jäätteenmäki, Kaja Kallas, Ilhan Kyuchyuk, Alexander Graf Lambsdorff, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o smrtnoj kazni
( 2015/2879(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ukidanju smrtne kazne, a posebno Rezoluciju od 7. listopada 2010. o Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne[1],
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i Thorbjørna Jaglanda, glavnog tajnika Vijeća Europe, od 10. listopada 2014. o Europskom i Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne,
– uzimajući u obzir Protokol 6 i Protokol 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir članak 2. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te njegov drugi Fakultativni protokol,
– uzimajući u obzir studiju o utjecaju svjetskog problema droga na uživanje ljudskih prava koju je u rujnu 2015. objavio visoki povjerenik UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a, a posebno Rezoluciju od 18. prosinca 2014. o moratoriju na primjenu smrtne kazne (A/RES/69/186),
– uzimajući u obzir Svjetski i Europski dan borbe protiv smrtne kazne koji se obilježava 10. listopada svake godine,
– uzimajući u obzir završnu deklaraciju koju je donio 5. svjetski kongres protiv smrtne kazne održan u Madridu od 12. do 15. lipnja 2013.,
– uzimajući u obzir pitanje Vijeću o smrtnoj kazni ( O-000103/2015 – B8‑0761/2015 ),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da Europska unija ima čvrsto i načelno stajalište protiv smrtne kazne, koje podrazumijeva univerzalni moratorij s ciljem ukidanja smrtne kazne u cijelom svijetu, što je jedan od ključnih ciljeva politike Unije u pogledu ljudskih prava;
B. budući da je cilj Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne koji se obilježava 10. listopada 2015. „podići razinu osviještenosti o primjeni smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga”;
C. budući da je prema podacima Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava više od 160 država članica Ujedinjenih naroda s različitim pravnim sustavima, tradicijama, kulturama i vjerskim običajima ukinulo smrtnu kaznu ili je ne primjenjuju;
D. budući da je prema najnovijim poznatim podacima 2014. najmanje 2466 osoba u 55 zemalja osuđeno na smrt, što predstavlja povećanje od gotovo 23 % u odnosu na 2013.; budući da je 2014. u svijetu pogubljeno 607 osoba; budući da je povećanje broja izrečenih smrtnih kazni usko povezano sa sudskim presudama u masovnim suđenjima koja su reakcija na kaznena djela povezana s terorizmom u zemljama poput Egipta; budući da je izricanje i izvršenje smrtnih kazni 2015. doseglo alarmantnu razinu;
E. budući da 33 države primjenjuju smrtnu kaznu zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga te se u njima izvrši oko 1000 smrtnih kazni godišnje; budući da su se 2015. pogubljenja zbog takvih kaznenih djela izvršavala u Kini, Iranu, Indoneziji i Saudijskoj Arabiji; budući da se smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga i dalje izriču u Kini, Indoneziji, Iranu, Kuvajtu, Maleziji, Saudijskoj Arabiji, Šri Lanki, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Vijetnamu; budući da ta kaznena djela mogu uključivati razne optužbe povezane s trgovinom drogama ili posjedovanjem droge;
F. budući da se smrtnom kaznom ne suzbija trgovina drogama; budući da je velika većina pojedinaca osuđenih na smrt zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga na samom dnu hijerarhije trgovine drogama;
G. budući da se u zadnjih 12 mjeseci primjena smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga povećala na globalnoj razini i da su neke zemlje u znatno većoj mjeri izvršavale smrtnu kaznu zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga, dok su neke nastojale ponovno uvesti smrtnu kaznu za kaznena djela povezana sa zlouporabom droga ili ukinuti dugogodišnji moratorij na smrtnu kaznu;
H. budući da je u prvih šest mjeseci 2015. Iran navodno pogubio 394 počinitelja kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga, dok je tijekom cijele 2014. godine izvršeno 367 smrtnih kazni; budući da je polovina svih smrtnih kazni izvršenih ove godine u Saudijskoj Arabiji izrečena zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga, dok je 2010. samo 4 % svih smrtnih kazni bilo izvršeno zbog iste vrste kaznenih djela; budući da u Pakistanu najmanje 112 počinitelja kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga očekuje izvršenje smrtne kazne;
I. budući da brojnim europskim državljanima prijeti smrtna kazna u trećim zemljama, koja je u mnogim slučajevima posljedica kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga;
J. budući da je mnogobrojnim pojedincima, neovisno o njihovu pravnom statusu, izrečena smrtna kazna te su oni potom bili pogubljeni pod okolnostima i nakon sudskih postupaka koji čestu nisu potpuno u skladu s poštovanjem prava na pošteno suđenje i prava na nepodvrgavanje mučenju i drugim oblicima zlostavljanja, što predstavlja pravni propust; budući da su pogubljenja nepovratna i konačna;
K. budući da se u članku 6. stavku 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima navodi da se smrtna kazna može izvršiti samo u slučaju „najtežih kaznenih djela”; budući da su Odbor UN-a za ljudska prava i posebni izvjestitelji UN-a za izvansudska, masovna ili arbitrarna pogubljenja te za mučenje izjavili da se smrtna kazna ne bi trebala izricati za kaznena djela povezana sa zlouporabom droga; budući da su obvezna smrtna kazna i njezina primjena zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga u suprotnosti s međunarodnim pravom i normama;
L. budući da Međunarodni odbor za kontrolu narkotika potiče države u kojima se izriče smrtna kazna da je ukinu za kaznena djela povezana sa zlouporabom droga;
M. budući da su Komisija i države članice dodijelile najmanje 60 milijuna EUR za programe Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) za suzbijanje zlouporabe droga, koji su usmjereni na suzbijanje zlouporabe droga u državama koje aktivno primjenjuju smrtnu kaznu zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga;
N. budući da je Europska komisija u okviru Instrumenta EU-a za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) i Instrumenta za stabilnost (IfS) koji mu je prethodio pokrenula dvije opsežne regionalne mjere borbe protiv zlouporabe droga, odnosno programe kokainske i heroinske, kojim su obuhvaćene zemlje koje primjenjuju smrtnu kaznu zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga; budući da je Europska komisija u skladu s člankom 10. Uredbe o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru obvezna provoditi operativne smjernice o ljudskim pravima i poštovati humanitarno pravo u okviru mjera protiv organiziranog kriminala;
O. budući da je u tijeku revizija režima EU-a za kontrolu izvoza robe koja se može upotrijebiti za izvršenje smrtne kazne;
1. ponavlja osudu primjene smrtne kazne i snažno podupire uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao koraka prema njezinu ukidanju; ponovno naglašava da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva;
2. podsjeća da je smrtna kazna nespojiva s vrijednostima na kojima se Unija temelji kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, te da će svaka država članica koja ponovno uvede smrtnu kaznu stoga kršiti Ugovore i Povelju o temeljnim pravima Europske unije;
3. osuđuje sva pogubljenja bez obzira na mjesto izvršenja; i dalje je duboko zabrinut zbog izricanja smrtne kazne maloljetnicima i osobama s duševnim smetnjama ili intelektualnim teškoćama te poziva na hitno i konačno okončanje tih praksi kojima se krše međunarodne norme ljudskih prava; izražava veliku zabrinutost zbog nedavnih masovnih suđenja zbog kojih je došlo do velikog povećanja izricanja smrtnih kazni;
4. potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da se i dalje bore protiv primjene smrtne kazne te da snažno potiču zemlje u kojima se smrtna kazna još primjenjuje da poštuju minimalne međunarodne norme te smanje područje primjene i izvršenje smrtne kazne te da objave jasne i točne podatke o broju izrečenih i izvršenih smrtnih kazni; potiče ESVD da budno prati razvoj situacije u svim zemljama, a posebno u Bjelarusu koji je jedina europska zemlja u kojoj još postoji smrtna kazna, i da se koristi svim sredstvima utjecaja koji su mu na raspolaganju;
5. poziva vladu Sjedinjenih američkih Država i vlade pojedinih saveznih država SAD-a da ukinu smrtnu kaznu kako bi se SAD i EU zajedničkim snagama mogli usprotiviti smrtnoj kazni u cijelom svijetu;
6. poziva države koje su ukinule smrtnu kaznu ili imaju dugogodišnji moratorij na smrtnu kaznu da je ponovno ne uvode te ih potiče da podijele svoja iskustva o tome;
7. i dalje je u potpunosti uvjeren da se smrtnim kaznama ne suzbija trgovina drogama niti sprečavaju pojedinci u tome da postanu žrtve zlouporabe droga; poziva zemlje koje su zadržale smrtnu kaznu da uvedu alternativna rješenja za smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih s drogama, pri kojima bi naglasak prvenstveno bio na programima prevencije zlouporabe droga i smanjenja štete;
8. ponavlja preporuku Komisiji i državama članicama da bi ukidanje smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga trebalo biti preduvjet za financijsku pomoć, tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i druge oblike podrške politici suzbijanja droga;
9. poziva ESVD da nakon pregovora skupine E3+3 razmotri velik broj pogubljenja počinitelja kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga u Islamskoj Republici Iranu;
10. poziva Komisiju i države članice da potvrde kategoričko načelo da se europskom potporom i pomoći ne smiju omogućivati operacije kaznenog progona koje dovode do izricanja smrtnih kazni i pogubljenja uhićenih osoba;
11. poziva Komisiju da pojača nadzor nad izvozom proizvoda koji se mogu upotrijebiti za izvršenje smrtne kazne;
12. zabrinut je zbog manjka transparentnosti u pogledu potpore i pomoći za suzbijanje zlouporabe droga koju Komisija i države članice pružaju programima za suzbijanje zlouporabe droga u državama u kojima se provodi smrtna kazna zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga; zahtijeva da Komisija objavi godišnji izvještaj o financiranju programa za suzbijanje zlouporabe droga u državama u kojima i dalje postoji smrtna kazna zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga;
13. poziva Komisiju da bez odgode provede operativne smjernice iz članka 10. Uredbe o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te da ih strogo primjeni na programe kokainske i heroinske rute;
14. potiče Komisiju da poštuje preporuku iz Plana djelovanja EU-a za borbu protiv droga (2013. – 2016.) o razvijanju i provedbi „alata za smjernice o ljudskim pravima i njihovu procjenu” kako bi se zajamčilo učinkovito uvrštavanje ljudskih prava u vanjsko djelovanje EU-a za borbu protiv droga;
15. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Komisiju i države članice da utvrde smjernice za sveobuhvatnu i učinkovitu europsku politiku u vezi sa smrtnom kaznom s obzirom na mnogobrojne europske državljane kojima prijeti pogubljenje u trećim zemljama, a ta bi politika trebala sadržavati snažne i ojačane mehanizme za identifikaciju, pružanje pravne pomoći te diplomatsko predstavljanje;
16. poziva EU i njegove države članice da zajamče da će se na posebnom zasjedanju Opće skupštine UN-a koje će se održati u travnju 2016. na temu svjetskog problema droga govoriti o primjeni smrtne kazne zbog kaznenih djela povezanih sa zlouporabom droga te da će se takva primjena osuditi;
17. podupire sve agencije Ujedinjenih naroda, međuvladina regionalna tijela i nevladine organizacije u njihovim stalnim naporima za poticanje država da ukinu smrtnu kaznu; naglašava da je s tim u vezi od ključne važnosti rad civilnog društva; poziva Komisiju da kao jedan od prioriteta europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava i dalje financira projekte u tom području;
18. pozdravlja nedavnu ratifikaciju drugog Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je cilj ukidanje smrtne kazne, čime je broj potpisnica porastao na 81; poziva sve zemlje koje još nisu potpisnice tog Protokola da ga bez odgode ratificiraju;
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku Opće skupštine UN-a i vladama država članica UN-a.