Dokument s plenarne sjednice
4.11.2015
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o budućem paketu mjera za zrakoplovstvo
( 2015/2933(RSP) )
Daniela Aiuto, Peter Lundgren, Rosa D’Amato, Rolandas Paksas
u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o budućem paketu mjera za zrakoplovstvo
( 2015/2933(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje rezolucije o zrakoplovnom sektoru,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir predstojeći zakonodavni paket (paket mjera za zrakoplovstvo) koji će podnijeti Komisija,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je 2014. u EU-u bilo 849,4 milijuna putnika u zračnom prometu, što je porast od 4,4 % u odnosu na 2013.;
B. budući da se 2014. broj letova u Europi povećao za 1,7 %, nakon pada između 2011. i 2013., te se očekuje da će dodatno rasti sve do 2021. s godišnjom prosječnom stopom rasta od 2,5 %;
C. budući da je prema Izvješću o pregledu rezultata za 2014. (Performance Review Report) koje je objavio Eurocontrol utjecaj gospodarske krize na tu industriju još uvijek vrlo vidljiv te da je 2014. u Europi bilo gotovo tri milijuna letova manje u odnosu na prvotna predviđanja prije početka krize 2008.;
D. budući da je 2014. točnost dolaska letova u Europi pala s 84 na 83,7 %, ponajprije zbog dužeg vremena provedenog na zemlji između letova;
E. budući da su se 2014. i 2015. dogodile dvije velike nesreće: tragični pad zrakoplova na letu MH17 i zrakoplova kompanije Germanwings;
F. budući da još uvijek postoji potreba za dodatnim poboljšanjem kvalitete i iscrpnosti sigurnosnih podataka te da je udio nekategoriziranih nesreća još uvijek neprihvatljivo velik;
G. budući da je 2014. došlo do mnogih neočekivanih promjena i obrata u protoku zračnog prometa;
H. budući da su gorivo i mazut glavne troškovne stavke u zračnom prijevozu;
I. budući da se u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 21/2014 navodi da su ulaganja EU-a u zračne luke ostvarila malu vrijednost za uloženi novac i da je financirano previše zračnih luka (koje su nerijetko međusobno vrlo blizu), a u mnogim je slučajevima infrastruktura financirana od EU-a bila prevelika;
1. naglašava da je sigurnost još uvijek najvažniji aspekt u razvoju još složenijeg zrakoplovnog sustava te da bi države članice, vlasti i pružatelji usluga trebali poboljšati uspješnost svojih operacija i više surađivati;
2. ističe potrebu za poboljšanjem održivosti u tom sektoru, i to poticanjem konkurentnosti i radom na inovativnim novim tehnologijama radi smanjenja utjecaja na okoliš i veće učinkovitosti u pružanju usluga;
3. naglašava potrebu za inovacijama u zrakoplovnoj industriji, vodeći pritom računa o pružanju potpore inovacijama u području upravljanja zračnim prometom (automatizirana kontrola zračnog prometa – ATC − slobodne rute), zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), alternativnih goriva, dizajna zrakoplova i projektiranja motora (veća učinkovitost, manje buke), sigurnosti u zračnim lukama (bezdodirna tehnologija, sigurnosna kontrola na jednom mjestu), digitalizacije i multimodalnih rješenja (kompjuterizirane zemaljske usluge); također naglašava nužnost pružanja potpore globalnim ekološkim rješenjima poput izrade globalne tržišne mjere za smanjenje emisija CO2 u međunarodnom zrakoplovstvu te usklađivanja regionalnih sustava kao što su sustav za trgovanje emisijama u zrakoplovstvu, zelenije zračne luke, samostalno povezivanje letova i integrirano izdavanje karata;
4. podsjeća da su države članice dužne pobrinuti se za brži razvoj i uvođenje sustava za automatsko praćenje sigurnosnih podataka kojim će se dopunjavati ručno izvještavanje;
5. ističe potrebu za boljom racionalizacijom prometnih tokova i usluga zrakoplovnih kompanija i nadzornih tijela kako bi se smanjilo rasipanje i nedovoljno iskorištavanje resursa te snizili troškovi za korisnike;
6. pozdravlja činjenicu da, kada je riječ o uslugama u zračnoj plovidbi tijekom protekle četiri godine, nije zabilježena ni jedna smrtonosna nesreća povezana s tim uslugama te da su one djelomično doprinijele samo jednoj nesreći iz 2013., ali podsjeća da postoji potreba za kvalitetnijim i iscrpnijim sigurnosnim podacima;
7. žali zbog činjenice da je udio nekategoriziranih nesreća i nesreća čiji uzroci nisu utvrđeni još uvijek velik (više od 30 %) te poziva na izradu poboljšane analize kako bi se uvidjele sigurnosne pogreške i izbjeglo njihovo ponavljanje u budućnosti;
8. poziva Komisiju da razjasni podjelu nadležnosti između Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, Eurocontrola i nacionalnih nadzornih tijela kako bi dužnosti i odgovornosti u sklopu upravljanja automatiziranom kontrolom zračnog prometa (ATC) bile jasno razgraničene;
9. naglašava da su europske kompanije i zračne luke tijekom proteklih godina izgubile na konkurentnosti u odnosu na druge globalne natjecatelje te da je tržište zračnog prijevoza u državama članicama nužno zaštititi očuvanjem vlasničke strukture predmetnih kompanija i suzbijanjem nepoštene konkurencije i nezakonitih potpora trećih zemalja u Europi;
10. naglašava potrebu za jačanjem postojećih čvorišta za veze u Europi i ostatku svijeta te istodobno razvojem primjerene mreže lokalne povezanosti s regionalnim zračnim lukama koje bi bile povezane s drugim prijevoznim sredstvima kako bi se olakšalo kretanje putnika i robe na velike udaljenosti, pa i kada je riječ o trenutačno teško dostupnim područjima;
11. naglašava da treba uložiti još puno truda u pogledu radnih uvjeta i osposobljavanja zaposlenika; naglašava da je u zrakoplovnom sektoru socijalni damping još uvijek veliki problem;
12. izražava zabrinutost zbog sve veće opasnosti kojoj je Europa izložena kao rezultat raznih prijetnji od terorizma i rata na europskim granicama te traži donošenje djelotvornih mjera radi jamčenja sigurnosti europskih putnika;
13. pozdravlja uporabu zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u zrakoplovnom sektoru u rekreativne, istraživačke, turističke i profesionalne svrhe;
14. žali zbog rasipanja sredstava EU-a, o čemu je bilo riječi u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 12/2014, te poziva na uvođenje mehanizma kojim bi se pružio neovisan nadzor radi utvrđivanja identiteta i kažnjavanja osoba odgovornih za nepropisno trošenje sredstava EU-a u sektoru zrakoplovstva;
15. ističe da pri upravljanju podacima i informacijama u kontekstu automatizirane kontrole zračnog prometa europske vlasti ne bi smjele ovisiti ni o kojoj trećoj zemlji;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.