Dokument s plenarne sjednice
14.1.2016
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
( 2015/3035(RSP) )
Beatriz Becerra Basterrechea, Filiz Hyusmenova, Ilhan Kyuchyuk, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Pavel Telička, Hilde Vautmans, Ivo Vajgl
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
( 2015/3035(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i konvencije UN-a o ljudskim pravima te njihove fakultativne protokole, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 60/251 o osnivanju Vijeća za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima EU-a,
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015. – 2019.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o tim temama,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom području[1],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su 2015. i 2016. godine u kojima se obilježavaju velike obljetnice kad je riječ o uživanju ljudskih prava, mira i sigurnosti: 70. obljetnica utemeljenja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnoga pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 30. obljetnica Deklaracije UN-a o pravu na razvoj (iz 1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (iz 1995.) te 15. obljetnica povijesne Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (iz 2000.) i donošenja Milenijskih ciljeva razvoja (iz 2000.);
B. budući da za sve države vrijedi obveza poštovanja ljudskih prava bez obzira na rasu, podrijetlo, spol ili boju kože; ponovno naglašavajući svoju privrženost ideji nedjeljivosti ljudskih prava, bez obzira na to misli li se na građanska, gospodarska, socijalna ili kulturna, a koja su međusobno povezana i međuzavisna te smatrajući da uskraćivanje ikojega od tih prava ima izravan i nepovoljan učinak na ostala prava; budući da za sve države vrijedi obveza da poštuju osnovna prava svojih stanovnika i dužnost da poduzimaju konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini i da surađuju na međunarodnoj razini radi uklanjanja prepreka ostvarivanju ljudskih prava u svim područjima;
C. budući da je poštovanje te promicanje i štićenje univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine EU-a te jedan od kamena temeljaca europskoga zajedništva i integriteta;
D. budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona kojim se iznova potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda te kojim se predviđa poštovanje ljudskoga dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti, kao i načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnoga prava;
E. budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo promicati u svim područjima politike koja se dotiču mira i sigurnosti, razvojne suradnje, trgovine i ulaganja, humanitarnoga djelovanja, klimatskih promjena i borbe protiv terorizma jer se tim pitanjima ne može pristupati odvojeno od pitanja poštovanja ljudskih prava;
F. budući da redovne sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), imenovanje posebnih izvjestitelja, mehanizam univerzalnoga periodičnoga pregleda i posebni postupci kojima se pristupa rješavanju bilo stanja u određenim zemljama bilo tematskih pitanja, budući da sve to doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
G. budući da se neke od aktualnih članica Vijeća za ljudska prava nažalost ubrajaju među najveće kršitelje ljudskih prava, a dvojbena je i njihova dosadašnja suradnja s mandatarima za posebne postupke UN-a te njihovo pridržavanje obveze izvješćivanja tijela UN-a za praćenje provedbe ugovora o ljudskim pravima;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima predsjednikom UNHRC-a za 2016. godinu;
2. s odobravanjem dočekuje podnošenje godišnjeg izvješća UNHRC-a Općoj skupštini UN-a, kojim je obuhvaćeno njezino 28., 29. i 30. zasjedanje;
3. ponavlja svoje stajalište da bi se članice UNHRC-a trebale birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te snažno potiče države članice UN-a da pri izboru članica UNHRC-a primjenjuju kriterije koji se temelje na uspješnosti u poštovanju ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog povreda ljudskih prava u nekima od novoizabranih članica UNHRC-a i naglašava da je važno braniti nezavisnost UNHRC-a kako bi se zajamčilo da može nastaviti s učinkovitim i nepristranim izvršavanjem svojega mandata;
4. ponovno izražava potporu posebnim postupcima i nezavisnom statusu mandatara koji im omogućuje da izvršavaju svoju ulogu potpuno nepristrano te poziva sve države da surađuju s tim postupcima;
5. iznova potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnoga periodičnoga pregleda (UPP) radi postizanja potpunoga razumijevanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama UN-a te ponavlja svoju potporu drugome krugu pregleda u kojem je naglasak na primjenjivanju preporuka prihvaćenih tijekom prvoga kruga; međutim ponovno traži da se preporuke koje države nisu prihvatile tijekom prvoga kruga iznova razmotre u nastavku procesa UPP-a;
6. naglašava da je potrebno zajamčiti da u procesu UPP-a u potpunosti sudjeluju zainteresirane strane iz širokoga djelokruga te izražava zabrinutost zbog činjenice da se ozbiljnim i sve većim ograničenjima onemogućuje sudjelovanje civilnoga društva u procesu UPP-a;
7. u tom smislu poziva države članice EU-a da se koriste UPP-om kao sredstvom za ocjenjivanje stanja ljudskih prava i u državama članicama EU-a ističući važnost potrebe da se sve države članice EU-a aktivno angažiraju i daju preporuke tijekom univerzalnih periodičnih pregleda država članica EU-a te stoga traži da EU i Komisija pruže tehničku potporu akterima civilnoga društva u njihovu radu koji se odnosi na univerzalne periodične preglede država članica EU-a, pa i tako što će organizirati sastanke u Ženevi;
8. traži od EU-a i Komisije da dodatnim mjerama poprate preporuke UPP-a u svim političkim dijalozima EU-a s pojedinim državama kako bi se istražili načini i sredstva za primjenjivanje preporuka u nacionalnim i regionalnim strategijama;
9. pozdravlja Inicijativu za promjenu visokoga povjerenika UN-a za ljudska prava kojom se nastoji poboljšati i ojačati globalnu prisutnost ureda UN-a za ljudska prava osnivanjem osam regionalnih centara za praćenje i promicanje poštovanja ljudskih prava radeći izravno s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u stvarne promjene na terenu;
Građanska i politička prava
10. izražava zabrinutost zbog promjene ustava u nekim državama kojom se želi izmijeniti ograničenje trajanja mandata predsjednika, što je u nekim slučajevima izazvalo nasilje u vezi s izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući individualnu i kolektivnu slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, jedini pokazatelj demokratskoga, tolerantnoga i pluralističkoga društva;
11. ponavlja da je slobodno biranje političkih vođa na povremenim i poštenim izborima koji se provode uz opće i jednako pravo glasa temeljno pravo koje moraju uživati svi građani u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.) te ponovno ističe da su sloboda izražavanja i aktivno i poticajno okruženje za nezavisno i pluralističko građansko društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;
12. osuđuje neprekidno šikaniranje i pritvaranje branitelja ljudskih prava i predstavnika oporbe koje u brojnim trećim zemljama provode snage vlasti; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, što uključuje i ograničenja na financiranje iz inozemstva, zbog kojeg je prostor za aktivnosti civilnoga društva sve manji; poziva sve vlade da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnoga društva i aktivnosti branitelja ljudskih prava te da im dopuste da djeluju bez straha od represije i zastrašivanja;
13. krajnje je zabrinut zbog napada na humanitarne radnike i zdravstvene objekte kao što su posljednji napadi na zdravstvene centre organizacije Liječnici bez granica u Kunduzu (u Afganistanu) 3. listopada 2015. i u Razi (u Jemenu) 10. siječnja 2016.; naglašava da su prema međunarodnom humanitarnom pravu svi napadi kojima su mete humanitarne operacije i civili jasno zabranjeni te poziva sukobljene strane da poštuju osnovna načela tog prava i suzdrže se od hotimičnoga ciljanja civilnih infrastruktura; naglašava važnost poboljšanja sigurnosti humanitarnih radnika kako bi se učinkovitije reagiralo na napade;
14. zauzima stajalište da suvremena digitalna tehnologija pruža prednosti i postavlja izazove kad je riječ o zaštiti prava na privatnost i ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na privatnost u digitalnom dobu, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koji utječu na građane i na internetu i izvan njega;
15. ponavlja svoj davno zauzet stav da se protivi smrtnoj kazni, mučenju i okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju kao kazni u svim slučajevima i u svim okolnostima; još jednom ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskoga dostojanstva te ponovno potvrđuje svoju privrženost pravu na život i na ljudsko dostojanstvo svakoga pojedinca;
16. pohvaljuje znatan napredak ostvaren dosad koji se očituje u tome da su mnoge zemlje obustavile primjenu smrtne kazne dok su druge poduzele zakonodavne mjere u smjeru ukidanja smrtne kazne; unatoč tome izražava žaljenje zbog ponovnog uvođenja pogubljenja u nekim zemljama tijekom posljednjih nekoliko godina; poziva države koje nisu ukinule smrtnu kaznu i one u kojima je na snazi moratorij na smrtnu kaznu da je ponovno ne uvode;
Socijalna i gospodarska prava
17. žali zbog toga što se nakon više od 20 godina od donošenja Bečke deklaracije o univerzalnosti, nedjeljivosti, međuovisnosti i uzajamnoj povezanosti svih ljudskih prava, Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima ne pristupa jednako i s istim naglaskom kao Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima; prepoznaje napore UNHRC-a da se svim ljudskim pravima dade jednak status i isti naglasak postavljanjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
18. izražava silnu zabrinutost zbog porasta stope krajnjega siromaštva, čime se dovodi u pitanje potpuno uživanje svih ljudskih prava; u tom pogledu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a o krajnjem siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) te podupire njegove prijedloge za iskorjenjivanje krajnjega siromaštva koji obuhvaćaju pridavanje jednake važnosti i prednosti gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koje se daju građanskim i političkim pravima, priznavanje prava na socijalnu zaštitu, provođenje fiskalne politike kojom se konkretno nastoji umanjiti nejednakost, oživljavanje i konkretiziranje prava na jednakost i postavljanje pitanja preraspodjele sredstava u središte rasprava o ljudskim pravima;
19. mišljenja je da korupcija, izbjegavanje plaćanja poreza, loše gospodarenje javnim dobrima i neprihvaćanje odgovornosti doprinose kršenju ljudskih prava građana jer se takvim djelovanjem iz državnih proračuna preusmjeravaju sredstva koja bi trebala biti namijenjena za promicanje ljudskih prava u prijeko potrebnim javnim službama kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene službe i ostala socijalna infrastruktura; smatra da je u borbi protiv korupcije presudno djelovanje na jamčenju poštovanja ljudskih prava, i to konkretno prava na obaviještenost, prava na slobodu izražavanja i okupljanja, prava na neovisno sudstvo i prava na demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;
Poslovanje i ljudska prava
20. snažno podupire učinkovito i djelotvorno primjenjivanje vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u EU-u i izvan njega, pa i u okviru izrade nacionalnih akcijskih planova; ističe da je potrebno da se poduzmu sve potrebne mjere za rješavanje nedostataka u učinkovitom primjenjivanju vodećih načela UN-a, što se odnosi i na dostupnost pravne zaštite i pravnih sredstava;
21. poziva UN i EU da razmotre pitanje branitelja zemljišnih prava, koji su žrtve odmazde, što podrazumijeva prijetnje, uznemirivanje, proizvoljna uhićenja, napade i ubojstva, zbog kritiziranja stjecanja zemljišta velikih razmjera koje se provodi na štetu prava ruralnoga stanovništva u trećim zemljama na zemljište i hranu; traži da se u projekte o ljudskim pravima u okviru mehanizama UN-a i akcijskoga plana EU-a za ljudska prava i demokraciju sustavno uvrštavaju branitelji zemljišnih prava;
22. pozdravlja inicijativu visokoga povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača projekt pravne odgovornosti i pravnih sredstava kako bi se doprinijelo pravednom i djelotvornijem sustavu pravnih sredstava u nacionalnim zakonima, posebno u slučajevima teških povreda ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da izvršavaju svoje dužnosti kad je riječ o jamčenju poštovanja ljudskih prava i dostupnosti pravne zaštite za žrtve koje se suočavaju s praktičnim i pravnim poteškoćama u stjecanju pristupa pravnim sredstvima na nacionalnoj i međunarodnoj razini u pogledu kršenja ljudskih prava povezanih s poslovanjem;
23. napominje da je otvorena međuvladina radna skupina za izradu međunarodnoga pravno obvezujućeg instrumenta o transnacionalnim korporacijama i drugim poslovnim poduzećima s obzirom na ljudska prava, koju je svojom rezolucijom od 26. lipnja 2014. osnovalo Vijeće za ljudska prava, u srpnju 2015. održala prvi sastanak; traži da se EU i njegove države članice aktivno uključe u pregovore o spomenutome pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu;
Migracije
24. zabrinut je zbog najozbiljnije humanitarne krize od Drugoga svjetskoga rata do koje je došlo zbog sve većega broja pojedinaca koji su primorani da napuste svoje domove zbog progona, oružanoga sukoba i općega nasilja te u potrazi za zaštitom i boljim životom, a koji riskiraju svoje živote polazeći na opasna putovanja;
25. poziva sve zemlje da usvoje pristup migracijama koji se temelji na ljudskim pravima, a kojim se migranti stavljaju u središte migracijske politike i postupanja uz posvećivanje posebne pozornosti stanju marginaliziranih i ugroženih skupina migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da razmotre načine rješavanja rodno uvjetovanoga nasilja nad ženama i djevojčicama te naglašava važnost osmišljanja migracijske politike iz rodne perspektive kako bi se odgovorilo na njihove konkretne potrebe;
26. podsjeća da za sve države vrijedi obveza da poštuju i štite ljudska prava svih pojedinaca u svojoj nadležnosti, bez obzira na njihovu nacionalnost ili porijeklo i bez obzira na njihov imigracijski status; podsjeća da bi migrante trebalo vraćati samo uz potpuno poštovanje prava migranata na temelju slobodnih i utemeljenih odluka i jedino kad se u njihovim zemljama jamči zaštita njihovih prava; poziva vlade da zaustave proizvoljna uhićenja i pritvaranja migranata;
Klimatske promjene i ljudska prava
27. pozdravlja donošenje Sporazuma iz Pariza u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, kojim su obuhvaćeni prilagodba, ublažavanje posljedica klimatskih promjena, razvoj i širenje tehnologije te izgradnja kapaciteta; ustraje u tome da bi pitanje klimatskih promjena trebalo uvršćivati u sva područja gospodarske politike; snažno potiče sve države potpisnice Sporazuma da donesu hitne i zahtjevne mjere prilagodbe i ublažavanja uvrštenjem klimatskih promjena u sva područja politike;
28. podsjeća da je nepovoljan učinak klimatskih promjena neposredna i potencijalno nezaustavljiva globalna prijetnja potpunom uživanju ljudskih prava te da je učinak tih promjena na ugrožene skupine koje su već u neizvjesnu položaju kad je riječ o njihovim pravima znatan; sa zabrinutošću napominje da se očekuje da pojave povezane s klimatskim promjenama, kao što su porast razina mora i ekstremne promjene vremena koje izazivaju suše i poplave, dovedu do još većeg gubitka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;
29. poziva međunarodnu zajednicu da se prihvati rješavanja pravnih nedostataka termina „klimatski izbjeglica”, što uključuje i njegovo moguće definiranje u okviru međunarodnoga prava ili bilo kojeg pravno obvezujućeg međunarodnog sporazuma;
Prava žena
30. pozdravlja nedavno donesenu Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti, u kojoj žene utjelovljuju središnju sastavnicu u svim naporima za rješavanje globalnih problema, među kojima su sve jači agresivni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje nalaze globalnog istraživanja UN-a o provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti, u kojem se naglašava važnost ženskoga vodstva i sudjelovanja u rješavanju sukoba i mirotvorstvu te činjenica da je zahvaljujući sudjelovanju žena poboljšano pružanje humanitarne pomoći, da su ojačani napori u održavanju mira, da je potaknuto zaključenje mirovnih pregovora i da je potpomognuta borba protiv agresivnog ekstremizma;
31. izražava užasnutost zbog činjenice da je nasilje nad ženama, otkako su se pojavile nasilne ekstremističke skupine kao što su Daesh u Siriji i Iraku te Boko Haram u zapadnoj Africi, poprimilo novu, dosad najstrašniju dimenziju jer je seksualno nasilje postalo sastavnim dijelom ciljeva, ideologijom i izvorom prihoda tih ekstremističkih skupina i njome se pred međunarodnu zajednicu postavlja ključni novi problem; poziva sve vlade i institucije UN-a da se još intenzivnije posvete borbi protiv tih ogavnih zločina i da povrate dostojanstvo žena kako bi dobile pravdu, odštetu i potporu;
32. smatra da je jamčenje autonomije žena uklanjanjem temeljnih nejednakosti između žena i muškaraca zbog kojih su žene i djevojčice ugroženije u vrijeme sukoba jedan od načina suprotstavljanja ekstremizmu; poziva UN i sve njegove države članice da poduzmu konkretne korake kako bi zajamčili autonomiju žena i njihovo konstruktivno sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u mirovnim pregovorima i procesu izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama odlučivanja, pa i u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;
Prava djece
33. podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnike tog ugovora da poštuju svoju obvezu;
34. pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskom analizom utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;
Prava pripadnika zajednice LGBTI
35. izražava zabrinutost zbog toga što u raznim zemljama i dalje postoje diskriminirajući zakoni i prakse te nasilje nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici zajednice LGBTI u zemljama u kojima su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika zajednice LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava duboku zabrinutost zbog takozvanih antipropagandnih zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu;
36. potvrđuje svoju potporu kontinuiranom radu visokog povjerenika za ljudska prava na promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava za pripadnike zajednice LGBTI, a posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki; potiče visokog povjerenika da se nastavi boriti protiv diskriminirajućih zakona i praksi;
Bespilotne letjelice i autonomno oružje
37. ponovno poziva Vijeće EU-a da pripremi zajedničko stajalište EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala velika važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani proizvodnju, razvoj i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;
Uvrštenje ljudskih prava u politike EU-a
38. poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
39. ponavlja svoj poziv EU-u da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinu, politike ulaganja, javne usluge i razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; također ističe da bi se politikom EU-a u području ljudskih prava trebala zajamčiti dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, u skladu s obvezom iz Ugovora o EU-u;
Međunarodni kazneni sud
40. podsjeća na točku 6. zaključaka Vijeća od 16. studenoga 2015. te ponavlja da snažno podupire Međunarodni kazneni sud kako bi se promicala odgovornost i spriječila kultura nekažnjavanja te u tom pogledu pozdravlja ulogu Međunarodnoga kaznenoga suda u uspostavljanju mira u regijama na afričkom kontinentu i učvršćenju vladavine prava;
Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda
Gruzija
41. pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom u područjima pravde i kaznenog progona, tužiteljstva, borbe protiv lošeg postupanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba; ipak napominje da je izostanak napretka u većini tih sektora posljedica činjenice da su u toj državi političke i poslovne elite međusobno duboko povezane;
42. no napominje da je potrebno uložiti dodatne napore u vezi s potpunom neovisnošću pravosuđa i s lošim postupanjem, posebno u pogledu istražnog zatvora i rehabilitacije žrtava; ističe odgovornost vlade u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima da svu djecu štiti od nasilja te traži da gruzijska vlada i parlament nadziru sve dobrotvorne ustanove za djecu, uključujući i Gruzijsku pravoslavnu Crkvu; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
Libanon
43. pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te poziva EU da dodijeli više sredstava i da u većoj mjeri surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružio podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri reformu zakona kojim se regulira ulazak u Libanon, boravak u njemu te izlazak jer se u zakonu ne razlikuju tražitelji azila i izbjeglice s jedne strane od migranata s druge strane;
44. podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti među migranticama koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW-a, koje je država potpisnica i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem tzv. sustava Kafala te omogućavanjem stvarnog pristupa pravdi za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupaka povezanih s rješavanjem njihova statusa;
Mauritanija
45. ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;
46. apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemirivanja ili zastrašivanja;
Mjanmar
47. pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenog 2015. koji su važan korak u demokratskoj tranziciji te zemlje; prima na znanje dosad ostvaren napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da brojna pitanja i dalje zabrinjavaju, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;
48. osuđuje diskriminaciju pripadnika Rohingye, koju pogoršava činjenica da ta zajednica nema pravni status i da je govor mržnje usmjeren protiv nebudista sve učestaliji; poziva na provođenje cjelovitih, transparentnih i neovisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te je zabrinut zbog toga što je parlament 2015. donio četiri zakona radi „zaštite rase i religije” jer bi oni mogli dovesti do diskriminacije u pogledu roda; ponavlja svoj zahtjev da se Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava omogući otvaranje ureda u toj zemlji; naglašava da je potrebno provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;
Nepal
49. pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakona o državljanstvu uskoro biti riješena;
50. žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda nametnuta tibetanskim izbjeglicama; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročuje humanitarnu krizu i gura gotovo milijun Nepalaca u siromaštvo i bezizlaznu situaciju;
Oman
51. pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim je omogućen iznimno važan posjet posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci dovesti do snažnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava;
52. potiče Oman da poduzme mjere potrebne za ublažavanje stanja u državi, koje je posebni izvjestitelj UN-a opisao kao klimu straha i zastrašivanja i naveo da se pojedinci „boje izraziti svoje mišljenje, razgovarati telefonom i sastajati”; u tom kontekstu i dalje je zabrinut zbog zabrane svih političkih stranaka i zbog novog zakona o državljanstvu donesenog u kolovozu 2014. u kojem se navodi da se građanima koji pristupaju skupinama ocijenjenima kao štetnima za nacionalne interese može oduzeti državljanstvo te poziva vladu da razmotri navedenu zabranu i zakon; poziva institucije EU-a i države članice da ponude tehničku i pravnu pomoć Omanu kako bi se stvorilo sigurno i pogodno okruženje za organizacije civilnog društva;
Ruanda
53. izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja slobode izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskoga prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva te nepostojanje poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojem svi dijelovi društva mogu djelovati slobodno;
54. zabrinut je zbog predložene ustavne promjene kojom se želi dopustiti da se aktualni predsjednik kandidira za treći mandat; potiče ruandsku vladu da se pridržava Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju;
Južni Sudan
55. pozdravlja donošenje rezolucije UNHRC-a iz lipnja 2015. i postavljanje misije OHCHR-a radi praćenja i izvješćivanja o stanju ljudskih prava u Južnome Sudanu te radi provođenja sveobuhvatne procjene tvrdnji o kršenju i zloupotrebi ljudskih prava kako bi se zajamčila odgovornost;
56. podupire donošenje popratne rezolucije o osnivanju pozicije posebnog izvjestitelja za Južni Sudan na 31. sjednici Vijeća za ljudska prava, a što je i predviđeno u rezoluciji iz lipnja 2015., kako bi pomogao vladi u primjenjivanju preporuka koje će pripremiti misija OHCHR-a, a koje će se odnositi na načine poboljšanja stanja ljudskih prava i pružanja potpore regionalnim i međunarodnim naporima k većoj odgovornosti, povezujući međunarodna sredstva koja se dodjeljuju vladi s ukupnom razinom poštovanja ljudskih prava u toj zemlji;
57. poziva Vijeće za ljudska prava da podupre imenovanje posebnog izvjestitelja za Južni Sudan koji će imati mandat za praćenje i javno izvješćivanje o kršenju prava, uključujući novačenje i angažiranje djece vojnika, i korištenju škola u vojne svrhe, i davanje preporuka kako bi se postigla djelotvorna odgovornost;
Sirija
58. izražava duboku zabrinutost zbog neprestanog pogoršanja sigurnosnog i humanitarnog stanja u Siriji; oštro osuđuje zlostavljanje, masakre, mučenje, ubijanje i seksualno nasilje kojima IS, Assadov režim i druge terorističke organizacije i paravojne skupine podvrgavaju sirijsko stanovništvo; ponovno poziva na pronalaženje održivog rješenja sukoba u Siriji na temelju političkog procesa pod vodstvom Sirije koji bi vodio do istinske političke tranzicije u kojoj će se poštovati legitimne težnje sirijskog naroda i kojom će im se omogućiti da neovisno i demokratski odlučuju o vlastitoj budućnosti;
59. apelira na Vijeće za ljudska prava da pozove Vijeće sigurnosti UN-a na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se zajamčilo da se oni koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, uključujući kršenja koja se mogu smatrati zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, privedu pravdi, među ostalim na način da predmet stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu;
Venezuela
60. zabrinut je zbog trogodišnjeg članstva Venezuele u UNHRC-u koje je počelo 1. siječnja 2016.; prima na znanje nastup predsjednika Madura tijekom posebne sjednice 12. studenoga 2015. te podsjeća na to da članstvo u tom Vijeću sa sobom donosi odgovornost promicanja i zaštite ljudskih prava u vlastitoj zemlji, što je visoki povjerenik Zeid Raad Al Hussein jasno ustvrdio;
61. izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja stanja u Venezueli i upotrebe nasilja nad prosvjednicima; poziva vlasti Venezuele da smjesta oslobode oporbene čelnike i sve mirne prosvjednike, studente i oporbene čelnike arbitrarno pritvorene zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i drugih temeljnih prava, u skladu sa zahtjevima nekoliko organizacija UN-a i drugih međunarodnih organizacija;
Prioritetne zemlje
Ukrajina
62. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka neselektivnih napada u civilnim područjima, posebno u istočnoj Ukrajini; osuđuje kontinuirana kršenja ljudskih prava u tom sukobu te u potpunosti podupire promatračku misiju UN-a za ljudska prava i posebnu promatračku misiju OESS-a u Ukrajini; poziva države članice EU-a da na razini UN-a podupru sve moguće napore za borbu protiv nekažnjavanja i da provedu nepristranu istragu nasilnih događaja i kršenja ljudskih prava povezanih sa suzbijanjem prosvjeda na Majdanu kao i istragu upotrebe kazetnog streljiva od strane provladinih snaga i pobunjenika koje podržava Rusija tijekom oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini te da riješe stanje ljudskih prava na Krimu i druga kršenja prava povezana s oružanim sukobom u istočnoj Ukrajini;
Bjelorusija
63. izražava duboku zabrinutost zbog stalnih ograničenja slobode izražavanja i slobode udruživanja i mirnog okupljanja, osuđuje zlostavljanje neovisnih i oporbenih novinara i zlostavljanje i pritvaranje aktivista za ljudska prava te osuđuje nastavljenu upotrebu smrtne kazne; poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelorusiji na 32. sjednici Vijeća i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za promicanje i zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Azerbajdžan
64. pozdravlja zajedničku izjavu o stanju ljudskih prava u Azerbajdžanu s 29. sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava, no žali što više država članica EU-a nije podržalo tu zajedničku izjavu; poziva države članice EU-a i druge članice Vijeća da pomno prate stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu i da se usmjere na usvajanje rezolucije u kojoj će pozvati na trenutačno oslobađanje branitelja ljudskih prava, političkih i civilnih aktivista, novinara i blogera koji su uhićeni ili pritvoreni na temelju politički motiviranih optužbi, na temeljitu istragu optužbi za mučenje u pritvoru i na ukidanje zakona kojima se neopravdano ograničava sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja u Azerbajdžanu;
Bahrein
65. pozdravlja zajedničku izjavu, petu o stanju ljudskih prava u Bahreinu, objavljenu 14. rujna 2015. u ime 33 zemlje, u kojoj se izražava zabrinutost zbog izvještaja o zlostavljanju i pritvaranju osoba koje su ostvarivale svoja prava na slobodu mišljenja i izražavanja te mirnog okupljanja i udruživanja, uključujući branitelje ljudskih prava, zbog izvještaja o nedovoljnim jamstvima za pošteno suđenje, nesnošenju odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zbog izvještaja o lošem postupanju prema pritvorenicima;
66. ponavlja poziv vladi da ubrza cjelovito primjenjivanje preporuka Neovisne istražne komisije za Bahrein;
67. ponavlja poziv vladi da u potpunosti surađuje s OHCHR-om i posebnim postupcima, što podrazumijeva i formaliziranje sporazuma o suradnji s OHCHR-om;
Burundi
68. izražava duboku zabrinutost zbog ciljanih napada na branitelje ljudskih prava, novinare i članove njihovih obitelji; oštro osuđuje političko nasilje, izvansudska smaknuća, kršenja i povrede ljudskih prava te poticanje na nasilje na političkoj, etničkoj ili drugoj osnovi u Burundiju, kao i kontinuirano nekažnjavanje počinitelja, među kojima su i pripadnici policije i snaga sigurnosti, skupine mladih povezane s političkim strankama i službenici;
69. poziva vlasti Burundija da kao ključni i hitni prioritetni cilj stanu na kraj tim kršenjima i povredama prava, među ostalim trenutačnom obustavom ubojstava i napada na branitelje ljudskih prava, novinare te stvarne ili pretpostavljene protivnike i kritičare, kao i provedbom temeljitih, nepristranih i neovisnih istraga kako bi se odgovorne privelo pravdi i žrtvama omogućila odšteta;
70. pozdravlja održavanje izvanredne sjednice Vijeća za ljudska prava o sprečavanju daljnjeg pogoršanja stanja ljudskih prava u Burundiju 17. prosinca 2015., ali izražava žaljenje zbog kašnjenja pri njezinu održavanju;
71. poziva na hitno upućivanje misije neovisnih stručnjaka i apelira na vlasti Burundija da u potpunosti surađuju s tom misijom;
Saudijska Arabija
72. ponavlja da bi se članice UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju; snažno se protivi odluci UN-a da se ključna uloga u području ljudskih prava povjeri veleposlaniku Saudijske Arabije pri UN-u u Ženevi, koji je izabran za predsjednika povjerenstva neovisnih stručnjaka u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;
73. krajnje je zabrinut zbog porasta broja slučajeva izvršenja smrtne kazne i osuđuje ta neprihvatljiva pogubljenja; traži od Saudijske Arabije da uvede moratorij na smrtnu kaznu;
°
° °
74. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku parlamentarne skupštine Vijeća Europe.