Europski parlament,

–  uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju od 27.lipnja 2014. između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, Moldove i Ukrajine, s druge strane, zajedno s pratećim Sporazumima o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini,

–  uzimajući u obzir ratifikaciju tih sporazuma koju je Europski parlament napravio u rujnu (Ukrajina), studenom (Moldova) i prosincu 2014. (Gruzija) te popratne rezolucije koje je tada donio Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje izvješće o Europskoj politici susjedstva doneseno u lipnju 2015. i svoje relevantne rezolucije koje se tiču političke situacije u tim trima zemljama,

–  uzimajući u obzir programe pridruživanja za razdoblje 2014. – 2016. koji su nasljednici akcijskog plana Europske politike susjedstva za te tri zemlje,

–  uzimajući u obzir izvješća o napretku provedbe akcijskog plana za liberalizaciju viznih režima u Gruziji i Ukrajini od 18. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su Europska politika susjedstva i Istočno partnerstvo utemeljeni i zamišljeni za promicanje mira, stabilnosti i blagostanja u Europi podržavanjem demokracije, vladavine prava i održivog gospodarskog razvoja; budući da Europska politika susjedstva i europski angažman i partnerstvo s istočnim susjedima nisu nikad bili zamišljeni kao geopolitički izazov bilo kojoj drugoj zemlji;

B.  budući da su Sporazumi o pridruživanju na snazi već više od jedne godine zajedno sa sporazumima o trgovini s Gruzijom i Moldovom; budući da je područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Ukrajine i EU-a u potpunosti stupilo na snagu 1. siječnja 2016. godine; budući da stvaranje područjâ produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između EU-a i Gruzije, EU-a i Moldove te EU-a i Ukrajine predstavlja jednu od najznačajnijih zajedničkih koristi sporazuma jer je važnost trgovine za rast, otvaranje radnih mjesta, blagostanje i stabilnost neosporiva;

C.  budući da je putovanje bez viza između EU-a i Moldove uvedeno u travnju 2014. te budući da posljednja izvješća Komisije iz prosinca 2015. ukazuju na to da Gruzija i Ukrajina sada ispunjavaju uvjete iz akcijskih planova za liberalizaciju viznih režima;

D.  budući da se Ruska Federacija protivi angažmanu EU-a s istočnim partnerima jer gleda na otvaranje EU-a isključivo u smislu geopolitičkog natjecanja, u kontekstu nulte sume;

E.  budući da je Rusija i dalje uključena, izravno ili neizravno, u sukobe i unutarnje razdjele koji se tiču sve tri pridružene zemlje, konkretno sukobi u Abhaziji i Južnoj Osetiji u Gruziji, pitanje Pridnjestrovlja u Moldovi te rusko pripojenje Krima i uključenost u sukobu u istočnim dijelovima Ukrajine; budući da se tim sukobima ugrožava teritorijalna cjelovitost partnerskih zemalja, krši međunarodno pravo i oslabljuje opća sigurnosna situacija na europskom kontinentu;

F.  budući da su Europska unija i njezine države članice usvojile niz sankcija i restriktivnih mjera protiv Ruske Federacije i ruskih dužnosnika, poglavito kao odgovor na rusko pripojenje Krima i izravno sudjelovanje Rusije u sukobu u istočnom dijelu Ukrajine;

G.  budući da pridružene zemlje postižu mjerljive napretke u mnogim područjima, a istovremeno se suočavaju s unutarnjim političkim pritiskom zbog političkih, socijalnih i gospodarskih reformi te zbog demokratske kulture koja je još u razvoju, ali i s vanjskim pritiskom;

H.  budući da su demokratske institucije u tri pridružene zemlje još uvijek slabe; budući da prisutnost gospodarskih interesa u nekim političkim strankama, a stoga i u vladama i u imenovanju njihovih kabineta, znatno utječe na demokratsku strukturu tih zemalja;

I.  budući da sklapanje sporazumâ o pridruživanju nije samo sebi svrha, već je dio šireg procesa kojim se teži užoj suradnji sa pridruženim zemljama koje su bliže EU-u u pogledu pravnih, gospodarskih, političkih i socijalnih reformi te konvergencije; budući da je u tom smislu provedba ključna; budući da se taj proces temelji na zajedničkim vrijednostima Europske unije i pridruženih zemalja, koje su sve članice Vijeća Europe;

1.  pozdravlja napredak postignut u provedbi sporazumâ o pridruživanju i pozitivan učinak koji sporazumi o slobodnoj trgovini imaju u pogledu povećanja trgovine i poslovnih kontakata, poticaja za reforme i doprinošenja gospodarskom rastu, te ponovno izražava spremnost EU-a da uloži dodatne napore kako bi podržao pozitivne rezultate poduzetih reformi, pomno nadzirao učinak sporazumâ o slobodnoj trgovini i minimizirao moguće negativne učinke novih režima slobodne trgovine koji su na snazi;

2.  naglašava činjenicu da su pridružene zemlje svojom voljom odabrale ugovorno se obvezati s Europskom unijom i da se njihov odabir treba u potpunosti poštovati; ponavlja da Europska politika susjedstva i Istočno partnerstvo nisu geopolitički izazovi bilo kojoj trećoj strani, već dugoročna politika usmjerena stabilnosti, blagostanju i demokraciji na europskom kontinentu temeljena na poštovanju ljudskih prava, dobrom upravljanju, vladavini prava i tržišnom gospodarstvu;

3.  ističe da je Vijeće Europske unije jednoglasno potpisalo sporazume o pridruživanju;

4.  pozdravlja pozitivnu evaluaciju u pogledu liberalizacije viznog režima za Ukrajinu i Gruziju koju je Komisija izrazila u najnovijoj ocjeni provedbe akcijskih planova liberalizacije viznih režima za te dvije zemlje; očekuje od Vijeća i država članica da bez odgađanja tim dvjema zemljama omoguće putni režim bez viza;

5.  prima na znanje odluku Vijeća od 21. prosinca 2015. da se produže gospodarske sankcije protiv Rusije jer Sporazum iz Minska nije još u potpunosti proveden; naglašava da potpuna provedba Sporazuma iz Minska ostaje ključna za stabilizaciju istočnog dijela Ukrajine i da će sankcije EU-a ostati na snazi dok Rusija ne ispuni svoj dio dogovora; podsjeća da sankcije nisu same sebi svrha te izražava nadu da će Ruska Federacija uskoro poštovati međunarodno pravo, nakon čega će EU moći ukinuti sankcije;

6.  ističe da sukobi u istočnom susjedstvu zahtijevaju dodatnu političku pozornost Europske unije i svih višestranih sigurnosnih organizacija u Europi, posebno OESS-a i njemačkog predsjedništva OESS-a; poziva ESVD, Vijeće i države članice da budu proaktivnije te da upotrijebe sve diplomatske i političke mehanizme koji su uspostavljeni za suočavanje s tim sukobima; ističe da bi, ako neki diplomatski mehanizam rješavanja sukoba ne postigne rezultate usprkos godinama napora, trebalo osmisliti nova rješenja; podsjeća da je EU na svjetskoj sceni najjači kada je ujedinjen;

7.  poziva Komisiju i ESVD da zajedno s pridruženim zemljama razviju mjere za izgradnju povjerenja koje bi mogle smanjiti tenzije u vezi s pitanjima raskola i ublažiti patnje naroda uključenih u te sukobe; u tom kontekstu ističe važnost stalnog rada misija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a, tj. Misije pomoći Europske unije u vezi s granicama (EUBAM) u Moldovi i Ukrajini te Promatračke misije Europske unije (EUMM) u Gruziji;

8.  ponavlja svoju podršku suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti svih zemalja u istočnom susjedstvu, uključujući onima triju pridruženih zemalja, te ističe da sporazume, među ostalim propise o slobodnoj trgovini, treba provesti na način koji će olakšati rješavanje teritorijalnih konflikata;

9.  ističe da će usklađivanjem zakonodavstva EU-a u područjima kao što su natjecanje, vladina nabava i zaštita prava intelektualnog vlasništva sporazumi o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini doprinijeti modernizaciji i diversifikaciji tih gospodarstava te na taj način pružiti poticaj za reforme i borbu protiv korupcije; poboljšanja u području sigurnosti hrane omogućit će tim zemljama da u EU izvoze proizvode životinjskog porijekla; napominje da bi usklađivanje zdravstvenih i fitosanitarnih standarda te tehničkih pravila i standarda sa zahtjevima EU-a trebalo rezultirati pozitivnim učincima rasta u poljoprivredi i sektoru prerađivanja hrane;

10.  ističe potrebu da pravosuđe u Gruziji, Ukrajini i Moldovi bude potpuno neovisno;

11.  također ističe potrebu za istinskom slobodom tiska; izražava zabrinutost u vezi sa svim slučajevima u kojima su u pitanju sloboda izražavanja i sloboda tiska;

12.  smatra da je parlamentarni nadzor temeljni uvjet za demokratsku potporu politikama EU-a; stoga poziva Komisiju da Europskom parlamentu pravovremeno omogući redovito i detaljno praćenje provedbe sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da pažljivo nadgleda provedbu sporazumâ o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini kako bi se spriječio socijalni i ekološki damping, posebno tijekom razdoblja tranzicije u nekim sektorima; ističe važnost parlamentarne diplomacije i s tim u vezi naglašava očitu potrebu za reformom Parlamentarne skupštine Euronest;

13.  potiče te tri pridružene zemlje da ulože dodatne napore u sljedećim područjima:

što se tiče Gruzije:

i.  prima na znanje promjenu premijera u Gruziji u prosincu 2015. i pozdravlja izjave u korist suradnje s parlamentarnom oporbom kao načinu da se ublaži napeta politička polarizacija u zemlji; međutim smatra da poslovni sektor i politika ne bi trebali biti međusobno povezani kada je u pitanju vladanje demokratskom zemljom;

ii.  pozdravlja nedavne reforme koje su gruzijske vlasti provele u cilju dodatnog jačanja stabilnosti, neovisnosti i učinkovitosti državnih institucija, posebno pravosudnih institucija, te napore za konsolidaciju ljudskih prava i temeljnih sloboda; međutim smatra da područje primjene tih reformi nije dostatno i da one ne uspijevaju odgovoriti na probleme s kojima su suočene pravosudne institucije, posebno pitanje neovisnosti i institucionalnog integriteta u pogledu neprikladnog političkog utjecaja; konkretnije, poziva na uspostavljanje transparentnog odabira sudaca temeljenog na zaslugama te poziva na izmjenu trogodišnjeg razdoblja probnog sustava za suce;

iii.  ističe da sudski postupci moraju biti transparentni, razmjerni i lišeni političke motivacije, temeljiti se na dokazima te se strogo pridržavati istražnih postupaka i propisanog postupka i biti u potpunosti provedeni u skladu s načelima pravičnog suđenja, kao što je utvrđeno u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima; i dalje je zabrinut zbog manjka odgovornosti ureda javnog tužitelja i nejasnih kriterija na temelju kojih se imenuju tužitelji i istražitelji; poziva na stalne napore za postizanje potpune neovisnosti, učinkovitosti, nepristranosti i profesionalizma u pravosuđu, uredu javnog tužitelja i ministarstvu unutarnjih poslova te u svim novoosnovanim sigurnosnim službama i poziva na promicanje političke volje za stvaranje mehanizama za njihovu odgovornost;

iv.  pozdravlja izmjene u gruzijskom Zakonu o radu; međutim ističe da zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti povezano s radničkim pravima treba i dalje biti glavni prioritet;

v.  ponavlja svoju zabrinutost u vezi sa sudbinom djece smještene u vjerske ustanove za smještaj bez državnog nadzora, ističe odgovornost vlade u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima da svu djecu štiti od nasilja te poziva na donošenje mjera kojima će se zajamčiti učinkovito istraživanje i rehabilitacija sve djece koja je zlostavljana i/ili seksualno zlostavljana;

vi.  poziva na jasnu i transparentnu politiku temeljenu na ljudskim pravima i na mehanizme za provođenje istrage, sudsko gonjenje i davanje odštete za kršenja ljudskih prava te poziva da taj postupak u potpunosti poštuje načela vladavine prava i pravičnog postupka;

vii.  ističe potrebu za poboljšanjem političke kulture i za atmosferom nacionalnog pomirenja; smatra da se pritvaranje i uhićenje dužnosnika koji su služili pod prethodnom vladom i članova trenutne oporbe može smatrati pokazateljima selektivne pravde; izražava zabrinutost zbog moguće upotrebe pravosudnog sustava za borbu protiv političkih protivnika, čime bi se moglo narušiti europsko usmjerenje Gruzije i napore gruzijskih vlasti kada je riječ o provedbi demokratskih reformi; poziva političke snage da izbjegavaju tu vrstu instrumentalizacije, istovremeno se boreći na ozbiljan način protiv korupcije i zlouporabe javnog položaja;

viii.  poziva gruzijsku vladu, posebno s obzirom na parlamentarne izbore 2016., da stvori povoljno okruženje za slobodne medije u kojem se promiču sloboda izražavanja i medijski pluralizam te da medijima omoguće da izvješćuju neovisno i objektivno, bez političkih ili ekonomskih pritisaka; izražava zabrinutost zbog nedavnih pokušaja da se promijeni vlasništvo i uređivačka politika gruzijskog najpopularnijeg neovisnog televizijskog kanala Rustavija 2 te zbog općenitog stanja slobode medija u zemlji; s tim u vezi poziva na punu provedbu zakona o transparentnosti vlasništva medija te ponavlja da nijedna sudska presuda ne smije dovesti u pitanje neovisnost uređivačke politike medija;

ix.  poziva gruzijsku vladu da pokrene reformu izbornog zakona kako bi se zajamčila bolja proporcionalna i pluralistička zastupljenost, u skladu s međunarodnim i europskim zahtjevima te presudom Ustavnog suda Gruzije;

x.  osuđuje pokušaje da se podignu spomenici i spomen mjesta za Josifa Staljina te poziva gruzijske vlasti da se ograde od takvih aktivnosti i da na primjeren način poštuju sjećanje na milijune žrtava staljinizma;

xi.  ističe da je, prema gruzijskom Zavodu za statistiku (Geostat), u prvih 12 mjeseci provedbe Sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini došlo do povećanja uvoza u EU iz Gruzije od 15%, dok su se izvozi EU-a prema Gruziji malo smanjili, za 6,2 %; poziva Gruziju da pristupi Ugovoru o energetskoj zajednici kako bi se zajamčila puna usklađenost s poglavljem 11. Sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj trgovini;

xii.  ističe potrebu da se ubrza provedba propisa o sigurnosti hrane te da se poboljša suradnja među agencijama u Gruziji kako bi se postigli željeni rezultati u okviru Sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj trgovini;

xiii.  poziva gruzijsku vladu da zajamči da je civilno društvo na odgovarajući način uključeno u postupak reformi;

što se tiče Moldove:

i.  žali što Parlament Moldove i političke stranke koje su u njemu zastupljene još nisu uspjele sastaviti novu vladu nakon što je glasanje o nepovjerenju 29. listopada 2015. dovelo do ostavke vlade premijera Valeriua Streleța; smatra da je trenutni politički zastoj u Moldovi dostigao kritičnu točku te bi mogao destabilizirati institucije u toj zemlji i ugroziti gospodarstvo, političku legitimnost svih političkih stranaka i borbu protiv korupcije, što ima velik učinak na priljev izravnih stranih ulaganja;

ii.  poziva sve političke stranke u Moldovi da započnu ozbiljno pregovarati kako bi pronašle većinu s kojom sastaviti novu vladu koja će moći nastaviti provedbu potrebnih reformi, posebno stabilizaciju gospodarstva u skladu sa zahtjevima Svjetske banke i MMF-a, kako bi se zajamčila ulaganja i javna nabava;

iii.  naglašava da bi trebalo napraviti dijagnostičke revizije banaka Moldindconbank, Moldova Agroindbank i Victoria Bank te da bi odmah trebalo krenuti u rješavanje svih otkrivenih problema; napominje da je nadzor bankovnog sektora i dalje nedovoljan; naglašava da su poduzeća ta koja snose trošak financijske krize težim pristupom zajmovima;

iv.  ističe da je nakon godinu dana od uspostavljanja područja produbljene i sveobuhvatne trgovine ukupni izvoz Moldove pao za 14,8 %, ali je trgovina s EU-om bila najstabilnija, te su izvozi prema njemu pali za samo 1,4 %, dok su izvozi prema zajednici neovisnih država i drugim partnerima imali značajnije padove; posebno ističe slučaj područja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, za koje su postojala velika očekivanja i za koje su mnogi protivnici tvrdili da Moldova nije konkurentna, ali u kojem je promjena u izvozu prema EU-u bila pozitivna, s porastom od 10,8 %;

v.  u pogledu usluga napominje da i dalje ima temeljnih nedostataka u unutarnjem zakonodavstvu povezanom s osnovnim definicijama za poslovni nastan i kretanje profesionalaca te sa sektorom osiguranja, što Moldovu izlaže sličnim opasnostima koje su dovele do globalne bankovne krize;

što se tiče Ukrajine:

i.  žali što Sporazum iz Minska nije u potpunosti proveden te potiče ukrajinske, ali i ruske vlasti, da ulože sve svoje napore za puno i potpuno ispunjenje svojih obveza u okviru tog Sporazuma; pozdravlja rad na zakonodavnim reformama koje su potrebne za ispunjenje zahtjeva Sporazuma iz Minska, za ispunjenje akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima i za usklađivanje s akcijskim planom za pridruživanje te ističe da će te reforme, kad budu u potpunosti provedene, iz temelja promijeniti ukrajinsko društvo i poboljšati uvjete života ukrajinskih građana;

ii.  poziva države članice da zadrže potreban broj ljudi na misiji OESS-a i da ta misija ostane potpuno operativna; prima na znanje pozive ukrajinske vlade za jačom prisutnošću međunarodnih mirovnih snaga na granici između Ukrajine i Rusije i u regijama Luhanska i Donecka; slaže se da bi, kad situacija za to bude povoljna te kao dio pune provedbe Sporazuma iz Minska, stranama u sukobu trebalo ponuditi pomoć misije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike pod vodstvom EU-a kako bi pomogla s raznim zadaćama kao što su razminiranje, pripremanje lokalnih izbora i osiguravanje slobodnog pristupa za organizacije koje pružaju humanitarnu pomoć;

iii.  ponavlja poziv da se nastavi pružati posebna pozornost sudskoj reformi i borbi protiv korupcije kao ključnim elementima za obnavljanje potpunog povjerenja u ukrajinski parlament i ukrajinske političke stranke te njihove legitimnosti;

iv.  poziva ukrajinske vlasti, političare, vođe, političke stranke i druge tvorce javnog mišljenja da ulože dodatne napore za ujedinjenje zemlje, prevladavanje unutarnjih razdjela i za okončanje često polarizirane političke kulture u zemlji; ističe da političke stranke treba pretvoriti u potpuno demokratske organizacije s temeljima u narodu, čije financiranje i utjecaj ne ovise o oligarsima; ističe potrebu za strogom provedbom zakona o financiranju stranaka;

v.  pozdravlja što je 1. siječnja 2016. stupio na snagu Sporazum o produbljenoj i sveobuhvatnoj trgovini te žali zbog odluke Ruske Federacije da ograniči trgovinu s Ukrajinom, čime se krše odredbe Svjetske trgovinske organizacije i bilateralne obveze; podsjeća da je Komisija sudjelovala u tehničkim razgovorima s Ukrajinom i Rusijom o posljedicama Sporazuma o slobodnoj trgovini te je to bio prvi put da je EU s trećom zemljom ušao u pregovore o bilateralnom sporazumu; nada se da će se pregovori nastaviti i dovesti do konkretnih rezultata; stoga poziva Rusku Federaciju da se suzdrži od dodatnih trgovinskih restrikcija i da konstruktivnije stupi u kontakt i s EU-om i s Ukrajinom;

vi.  napominje da se ukupni izvoz Ukrajine smanjio u prvoj polovici 2015., ali je zbog promjene u regionalnoj strukturi izvoza udio izvoza prema EU-u ostao stabilan na oko 30 % ukupnog izvoza;

vii.  potiče Ukrajinu da u područjima prava trgovačkih društava, korporacijskog upravljanja, računovodstva i revidiranja svoje zakonodavstvo uskladi sa zakonodavstvom EU-a te da povuče svoje restrikcijske mjere na izvoz drva, kojima se krše članak 35. Sporazuma o pridruživanju i odredbe Svjetske trgovinske organizacije;

viii.  pozdravlja odluku Ukrajine da ukloni zaštitne mjere na osobna vozila u skladu s odlukom Svjetske trgovinske organizacije od 20. srpnja 2015. te prima na znanje ukidanje posebne erga omnes dodatne carinske pristojbe koju je Ukrajina uvela na kraju 2014. godine na osnovi neravnoteža platne bilance;

14.  poziva na brzo dovršenje energetske reforme započete 2015. godine; napominje da bi od 1. travnja 2016. sve cijene energije trebale biti ujednačene kako bi se izbjegle dodatne povlaštene arbitraže u korist pojedinih upućenih osoba te bi trebalo uspostaviti pravo tržište za plin i električnu energiju kojim bi nadzirao istinski neovisan regulator;

15.  ističe potrebu za promicanjem slobodnih medija i slobode izražavanja kao osnovnog temelja, istovremeno ulažući dodatne napore za suprotstavljanje dezinformaciji i poboljšanje strateške komunikacije politika i aktivnosti EU-a u istočnom susjedstvu, uključujući za tri pridružene zemlje, zajedno s aktivnostima koje provodi radna skupina EU-a East StratCom, novoosnovana struktura u okviru ESVD-a;

16.  napominje da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji Gruzija, Moldova i Ukrajina, kao i svaka druga europska država, mogu podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da poštuju načela demokracije, temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te jamče vladavinu prava;

17.  ponavlja poziv na obnovu Europske politike susjedstva temeljene na jasnoj i ambicioznoj političkoj viziji te potrebu izražavanja jedinstvenim političkim glasom; ponavlja poziv na imenovanje posebnih predstavnika EU-a za istok i jug, čija bi zadaća bila politički koordinirati revidiranu politiku;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima, parlamentima i vladama Gruzije, Moldove i Ukrajine te Vijeću, Komisiji, ESVD-u i Vijeću Europe.