Dokument s plenarne sjednice

 

B8-0851/2016

29.6.2016

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

o sinergijama za inovacije: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski inovacijski fondovi i programi EU-a

( 2016/2695(RSP) )

Ernest Maragall, Davor Škrlec, Bronis Ropė

u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

 

B8-0851/2016

Rezolucija Europskog parlamenta o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski inovacijski fondovi i programi EU-a

( 2016/2695(RSP) )

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 178.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ)[1],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006[2],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006[3],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”[4],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija[5],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006[6],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005[7],

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ[8],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku[9],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji[10],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”[11],

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” ( COM(2014)0339 ),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” ( COM(2014)0903 ),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. lipnja 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih programa Unije povezanih s istraživanjem, inovacijama i konkurentnošću” (SWD (2014)0205),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Doprinos regionalne politike pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” ( COM(2010)0553 ),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. srpnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenog 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je kohezijska politika u financijskom programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje glavni instrument EU-a za sve regije za ulaganja u realnom gospodarstvu te istodobno izraz europske solidarnosti jer doprinosi rastu i prosperitetu i smanjuje gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza te politike štednje;

B.  budući da je kohezijska politika u potpunosti usklađena sa strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te se temelji na povezivanju triju instrumenata, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), uz širu koordinaciju unutar Zajedničkog strateškog okvira s fondovima namijenjenima za ruralni razvoj, odnosno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) i onima namijenjenima za sektor pomorstva i ribarstva, odnosno Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

C.  budući da su u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđene zajedničke odredbe za svih pet fondova koji zajedno čine europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI), dok su posebna pravila koja se primjenjuju na svaki pojedinačni strukturni i investicijski fond te na cilj europske teritorijalne suradnje sadržana u zasebnim uredbama;

D.  budući da je u okviru nedavne reforme kohezijske politike uveden ograničen broj ciljeva i prioriteta, čime je stvorena tematska usredotočenost / tematska koncentracija, a pritom je omogućen određen stupanj fleksibilnosti i prilagodbe određenim karakteristikama; budući da je, povrh toga, zajamčeno načelo snažnijeg partnerstva i dobro upravljanje na više razina, dobro definiran pristup teritorijalnom razvoju, bolje sinergije između tih pet fondova, ali i s drugim relevantnim fondovima (npr. Obzor 2020., Program za socijalne promjene i inovacije, COSME i LIFE), daljnje pojednostavljenje provedbenih pravila, učinkovit sustav za praćenje i evaluaciju, transparentni okvir uspješnosti, jasna pravila za korištenje financijskim instrumentima, dobar sustav za upravljanje i kontrolu te učinkovit sustav financijskog upravljanja;

E.  budući da, kako bi se potpomogla usredotočenost na uspješnost i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. za svaku je državu članicu uvedena pričuva za uspješnost koju čini 6 % sredstava dodijeljenih EFRR-u (u što se ne ubraja europski cilj teritorijalne suradnje), ESF-u, kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), s obzirom na to da se na temelju revizije performansi u 2019. predviđa da će se pričuva dodjeljivati samo onim programima i prioritetima koji su ispunili svoje zacrtane ključne točke i s obzirom na to da je uvjetovanost uvedena kako bi se postigla djelotvornost rashoda u okviru fondova ESI-a, a strože praćenje i vrednovanje znači da je kohezijska politika za razdoblje od 2014. do 2020. politika koja se najviše ocjenjuje u okviru proračuna EU-a;

F.  budući da je 14. prosinca 2015. Komisija usvojila komunikaciju o doprinosu europskih strukturnih i investicijskih fondova strategiji rasta EU-a, planu ulaganja za Europu i prioritetima Komisije u sljedećem desetljeću, koja je zapravo izvješće predviđeno člankom 16. Uredbe o zajedničkim odredbama o fondovima ESI, o njihovoj dosadašnjoj provedbi, a koje uključuje i ishode pregovora sa svim državama članicama o sporazumima o partnerstvu, operativnim programima i ključnim izazovima za svaku pojedinačnu zemlju;

G.  budući da su bespovratna sredstva pravi način da se podupru projekti s velikim pozitivnim učincima, npr. oni koji su od koristi društvu kao cjelini i čiju je ekonomsku dobit prema tome teško izmjeriti u kratkoročnom i dugoročnom pogledu te s obzirom na to da su financijski instrumenti pravi način da se podrže projekti s niskim pozitivnim učincima, koje prema tome treba mjeriti prvenstveno na temelju njihove ekonomske dobiti;

1.  ponavlja da su veze između kohezijske politike i drugih politika i inicijativa EU-a (Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, ruralni razvoj, jedinstveno digitalno tržište i energetska unija) ojačane unutar Zajedničkog strateškog okvira koji je uveden Uredbom o zajedničkim odredbama doprinoseći tako u okviru svih njegovih instrumenata i ciljeva, uključujući plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametni rast i strategije pametne specijalizacije, postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

2.  naglašava činjenicu da se navedene sinergije ugrađuju već u stadiju strateškog planiranja te je stoga potrebno da regije i države članice od samog početka donose strateške odluke i planiraju u cilju utvrđivanja i stvaranja mogućnosti; ističe da to u slučaju Obzora 2020. znači podizanje razine osviještenosti pružanjem informacija, pokretanjem komunikacijskih kampanja i što jačim povezivanjem nacionalnih kontaktnih točaka s nacionalnim i regionalnim tvorcima politika i upravljačkim tijelima u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;

3.  ističe da je razvoj strategija pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih ili lokalnih vlasti i dionika poput sveučilišta i drugih institucija visokog obrazovanja, industrije i socijalnih partnera u proces otkrivanja poduzetničkog duha obvezan za regije i države članice koje sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj žele ulagati u istraživanje i inovacije, s obzirom na to da bi pametne strategije specijalizacije trebale sadržavati prethodne aktivnosti (izgradnja kapaciteta i poboljšanje nacionalnih/regionalnih sustava za istraživanje i inovacije) te daljnje aktivnosti (inovativnost/tržište) u okviru Obzora 2020., čime se pak potiče na suradnju na razini EU-a na zatvaranju inovacijskog jaza i posebno ulaže u povezanost predvodnika i sljedbenika u kontekstu aktivnosti širenja izvrsnosti i sudjelovanja, a metoda pametne specijalizacije pritom može postati važniji model za osmišljavanje kohezijske politike nakon 2020.;

4.  smatra da bi usmjerenost na rezultate u kohezijskoj politici trebalo dodatno ojačati; ističe da je hitno potrebno povećati sinergije s drugim politikama EU-a o konkurentnosti, posebno u području istraživanja i razvoja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, obnovljivih energija te malih i srednjih poduzeća radi povećanja stope iskorištenosti rezultata iz područja istraživanja i razvoja EU-a, otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta i očuvanja postojećih te promicanja „zelene” ekonomije; poziva Komisiju da ocijeni mogućnosti povećanja sinergijske uporabe raznih instrumenata EU-a, posebno u pogledu Obzora 2020. i inicijativa za pametnu specijalizaciju;

5.  napominje da u programskom razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika omogućuje da financijski instrumenti imaju važniju ulogu i da financijski instrumenti, ako se djelotvorno provedu, mogu povećati učinak financiranja za trgovanje inovacijama, npr. u području energetske učinkovitosti; naglašava međutim da je potrebno više dokaza za razumijevanje toga kako se takvi financijski instrumenti mogu djelotvorno primjenjivati; podsjeća na to da se bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima ne financiraju iste vrste aktivnosti i da su ta dva različita oblika potpore namijenjena različitim kategorijama korisnika i različitim vrstama projekata; izražava iznimnu zabrinutost zbog budućnosti financiranja bespovratnim sredstvima u programima EU-a; ističe važnost toga da bespovratna sredstva i dalje budu dostupna određenim sektorima ili vrstama aktivnosti; ističe činjenicu da se dobra ravnoteža između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata mora održati u budućnosti; podsjeća na to da je nužno dodatno poboljšati odgovornost i transparentnost financijskih instrumenata i njihovu usmjerenost na rezultate;

6.  naglašava da s obzirom na to da Europski fond za strateška ulaganja i politike europskih strukturnih i investicijskih fondova (kohezije, ruralnog razvoja i ribarstva) ciljaju ne različite politike i institucijske razine moraju biti međusobno komplementarne, pa i kada je riječ o resursima; zabrinut je zbog Komisijina prijedloga kojim se zahtijeva da se pri kombiniranju instrumenata najveća riskantna tranša ulaganja pokrije sredstvima iz ESI-ja umjesto iz Europskog fonda za strateška ulaganja; smatra da to vodi k pravnoj nesigurnosti pri korištenju sredstvima ESI-ja i da je protivno prvobitnoj zamisli da se Europskim fondom za strateška ulaganja dodatno osnaže kapaciteti ulaganja EU-a da se nosi s rizicima ulaganja;

7.  napominje da se sinergije s drugim politikama i instrumentima moraju dodatno pojačati kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja; u tom kontekstu podsjeća na pilot-projekt Put prema izvrsnosti kojim se nastavlja pružati potpora regijama 13 država članica u razvoju i iskorištavanju sredstava ESI-ja; naglašava da je također važno utvrditi povezana područja specijalizacije u drugim regijama i državama članicama kako bi se povezalo s njima i bolje se pripremilo za višenacionalne projektne mogućnosti i međunarodno povezivanje;

8.  ističe da nema dovoljno sredstava u okviru programa Obzor 2020. i da projekti koji su ocijenjeni izvrsnima ne dobivaju sredstva; naglašava da se moraju osloboditi alternativna sredstva, npr. uz pomoć pečata izvrsnosti bespovratnim sredstvima iz ESI-ja mogli bi se financirati projekti iz programa Obzor 2020.;

9.  naglašava činjenicu da Europski fond za strateška ulaganja mora biti komplementaran sredstvima ESI-ja i drugim programima EU-a poput Obzora 2020. i da se mora nadovezivati na njih; ističe da je potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergije među svim instrumentima EU-a kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti između njih ili na različitim razinama provedbe politike; podsjeća na to da se u preispitivanju strategije Europa 2020. mora povesti računa o tom izazovu kako bi se sva dostupna sredstva koristila djelotvorno te ostvarili očekivani rezultati u vezi s glavnim strateškim ciljevima, s obzirom na to da bi se količina, kvaliteta i učinak ulaganja u istraživanje i razvoj trebali povećati koordiniranom uporabom instrumenata kohezijske politike i Obzora 2020.;

10.  prima na znanje istraživački rad povjerenika za istraživanje, znanost i inovacije u pogledu eventualnog osnivanja vijeća za bolju koordinaciju inicijativa za inovacije u EU-u (prosinac 2015.); upozorava na dodavanje dodatnih slojeva već složenom okruženju instrumenata koje financira EU (poput Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, programa za buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju, ugovornih javno-privatnih partnerstava, zajedničkih tehnoloških inicijativa, Europskog partnerstva za inovacije, InnovFina i financiranja iz Europskog fonda za strateška ulaganja) te Komisiju podsjeća na to da inovacije nastaju na regionalnim i lokalnim razinama i da se stoga središnji instrument ili odlučivačko tijelo vrlo vjerojatno ne bi pokazalo kao djelotvoran instrument;

11.  skreće pozornost na tekući projekt Ususret regionalnoj ekonomskoj konvergenciji kojim se nastoje zbližiti industrijski klasteri i tehnološki centri u raznim regijama EU-a, i u vodećim regijama i u regijama koje ih slijede, kako bi se poduprla komparativnost ciljeva, razmjena najboljih praksi, inovacije i strategije za hvatanje koraka; poziva na pomno praćenje njegovih rezultata i utvrđivanje, ako se projekt pokaže uspješnim, načina na koji bi ga se moglo uvrstiti u tekuće financiranje instrumenata u okviru proračunskog naslova konkurentnost;

12.  naglašava činjenicu, kao što je istaknuo Revizorski sud, da je financiranje EIT-a previše usredotočeno na nekolicinu zemalja i ograničen broj partnera iz zajednica znanja i inovacija, s obzirom na to da 73 % sredstava EIT-a ide u pet zemalja; poziva Komisiju i EIT da osjetno povećaju sredstva i aktivnosti u okviru regionalnih programa za inovacije kako bi se inovacije poduprle u većem broju regija i još više proširile aktivnosti kojima se podupire EIT;

13.  traži od Komisije da objavi komunikaciju o provedbi sinergija s obzirom na to da se u izvješću sastavljenom na temelju članka16. Uredbe o zajedničkim odredbama navodi samo potencijal sinergija pri korištenju oskudnih investicijskih resursa te općenito spominju izgledi za rješavanje novih izazova u budućnosti, a tim su strategijama obuhvaćene i preporuke za pojedine zemlje;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

[1] SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
[2] SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
[3] SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
[4] SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
[5] SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
[6] SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
[7] SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
[8] SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
[9] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002
[10] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308
[11] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419