Dokument s plenarne sjednice
29.6.2016
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o sinergijama u svrhu inovacija između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih europskih fondova povezanih s inovacijama
( 2016/2695(RSP) )
Ruža Tomašić, Evžen Tošenovský, Angel Dzhambazki
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Rezolucija Europskog parlamenta o sinergijama u svrhu inovacija između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih europskih fondova povezanih s inovacijama
( 2016/2695(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 178.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ)[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006[3],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”[4],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija[5],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006[6],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005[7],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku[8],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji[9],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”[10],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” ( COM(2014)0339 ),
– uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” ( COM(2014)0903 ),
– uzimajući u obzir vodič Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i drugih programa Unije vezanih uz istraživanja, inovacije i konkurentnost”,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Doprinos regionalne politike pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” ( COM(2010)0553 ),
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. srpnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza”,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenog 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom”,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je kohezijska politika u financijskom programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje glavni instrument EU-a za sve regije za ulaganja u realno gospodarstvo te je i ključni oslonac trokuta europskih ekonomskih politika, odnosno fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i ulaganja u rast, te istodobno izraz europske solidarnosti jer doprinosi rastu i prosperitetu i smanjuje gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza te politike štednje;
B. budući da je kohezijska politika u potpunosti usklađena sa strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te se temelji na povezivanju triju instrumenata, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), uz širu koordinaciju unutar Zajedničkog strateškog okvira s fondovima za ruralni razvoj, odnosno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) i onima namijenjenima za sektor pomorstva i ribarstva, odnosno Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);
C. budući da su u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđene zajedničke odredbe za svih pet fondova koji zajedno čine europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI), dok su posebna pravila koja se primjenjuju na svaki pojedinačni strukturni i investicijski fond te na cilj europske teritorijalne suradnje sadržana u zasebnim uredbama;
D. budući da je u okviru nedavne reforme kohezijske politike uveden ograničen broj ciljeva i prioriteta, čime je stvorena tematska usredotočenost / tematska koncentracija, a istodobno je omogućen određen stupanj fleksibilnosti i prilagodbe određenim karakteristikama; budući da je, povrh toga, zajamčeno načelo snažnijeg partnerstva i dobro upravljanje na više razina, dobro definiran pristup teritorijalnom razvoju, bolje sinergije između tih pet fondova, ali i s drugim relevantnim fondovima (kao što su program Obzor 2020., PSCI, COSME, LIFE), daljnje pojednostavljenje provedbenih pravila, učinkovit sustav za praćenje i evaluaciju, transparentni okvir uspješnosti i jasna pravila za korištenje financijskih instrumenata, kao i dobar sustav za upravljanje i kontrolu te učinkovit sustav financijskog upravljanja;
E. budući da je, kako bi se pospješili usredotočenost na uspješnost i postizanje ciljeva strategije Europa 2020., za svaku državu članicu uvedena pričuva za uspješnost koju čini 6 % sredstava dodijeljenih EFRR-u (u što se ne ubraja europski cilj teritorijalne suradnje), ESF-u, kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), i da se na temelju revizije uspješnosti za 2019. predviđa da će se pričuva dodjeljivati samo onim programima i prioritetima koji ispune svoje zacrtane ključne točke; budući da je uspostavljena i bolja veza između kohezijske politike i gospodarskog upravljanja u Uniji kako bi se postigla djelotvornost rashoda u okviru fondova ESI, dok se strožim praćenjem i ocjenjivanjem osigurava da kohezijska politika za razdoblje od 2014. do 2020. bude politika koja se najviše ocjenjuje u okviru proračuna EU-a;
F. budući da je 14. prosinca 2014. Komisija usvojila komunikaciju o doprinosu europskih strukturnih i investicijskih fondova strategiji rasta EU-a, planu ulaganja i prioritetima Komisije u sljedećem desetljeću, koja je zapravo izvješće predviđeno člankom 16. Uredbe o zajedničkim odredbama o fondovima ESI, o njihovoj dosadašnjoj provedbi, a koje uključuje i ishode pregovora sa svim državama članicama o sporazumima o partnerstvu, operativnim programima i ključnim izazovima za svaku pojedinačnu zemlju;
1. ponavlja da su veze između kohezijske politike i drugih politika i inicijativa EU-a (Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, ruralni razvoj, jedinstveno digitalno tržište i energetska unija) ojačane unutar Zajedničkog strateškog okvira koji je uveden Uredbom o zajedničkim odredbama, dajući tako važan doprinos ojačavanju jedinstvenog tržišta i postizanju ciljeva strategije Europa 2020. putem svih njegovih instrumenata i ciljeva, uključujući plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametni rast i strategiju pametne specijalizacije;
2. naglašava činjenicu da se spomenute sinergije ugrađuju već u fazi strateškog planiranja te je stoga potrebno da regije i države članice od samog početka donose strateške izbore i planiraju kako bi utvrdile i stvorile mogućnosti, na primjer poticanjem izvrsnosti u područjima pametne specijalizacije; ističe da to u slučaju Obzora 2020. uključuje provedbu programa na način kojim se pogoduje sinergijama, u smislu podizanja razine osviještenosti, pružanja informacija, pokretanja komunikacijskih kampanja i što jačeg povezivanja nacionalnih kontaktnih točaka s nacionalnim i regionalnim tvorcima politika i upravljačkim tijelima u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;
3. ističe da metodologija pametne specijalizacije treba postati model oblikovanja kohezijske politike za razdoblje nakon 2020. i da je izrada strategija pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih ili regionalnih upravljačkih tijela i dionika, kao što su sveučilišta i druge visokoškolske ustanove te industrija i socijalni partneri, u proces poduzetničkog otkrivanja obvezna za regije i države članice koje žele ulagati sredstva iz EFRR-a u istraživanje i inovacije jer bi strategije pametne specijalizacije u okviru programa Obzor 2020. trebale obuhvaćati uzlazne aktivnosti (stvaranje kapaciteta i nacionalne/regionalne sustave istraživanja i inovacija), kao i silazne aktivnosti (inovacije/tržište), čime se zauzvrat stimulira suradnja na razini EU-a uz povezivanje predvodnika i sljedbenika;
4. izražava zadovoljstvo zbog činjenice da u programskom razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika omogućuje važniju ulogu financijskim instrumentima i primjećuje da, ako se djelotvorno provedu, financijski instrumenti mogu značajno povećati učinak financiranja za slabije razvijene regije;
5. naglašava da se Europski fond za strateška ulaganja i politike europskih strukturnih i investicijskih fondova (kohezije, ali i ruralnog razvoja i ribarstva), s obzirom na to da su usmjereni na različite politike i institucijske razine, moraju međusobno nadopunjavati, pa i kada je riječ o resursima;
6. napominje da se sinergije s drugim politikama i instrumentima moraju dodatno poboljšati kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja; u tom kontekstu podsjeća na pilot-projekt u okviru proračuna EU-a Put prema izvrsnosti kojim se nastavlja pružati potpora regijama 13 država članica u razvoju i istraživanju sinergija među fondovima ESI; ističe da je također važno utvrditi povezana područja specijalizacije u drugim regijama i državama članicama kako bi se s njima uspostavile veze i provela bolja priprema za višenacionalne projektne mogućnosti i međunarodno povezivanje;
7. pozdravlja izvršenje znatnih dijelova proračuna programa Obzor 2020. dodijeljenih javno-javnim i javno-privatnim partnerstvima, što će sastavljanjem godišnjih planova rada otvoriti mogućnosti za korištenje mehanizama upravljanja javno-javnih partnerstava u cilju optimizacije sinergija s RIS3 i programima;
8. ističe da Europski fond za strateška ulaganja mora upotpunjavati fondove ESI i druge programe EU-a, kao što je Obzor 2020., te tradicionalne aktivnosti Europske investicijske banke; ističe da je potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergije među svim instrumentima EU-a kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti između njih ili na različitim razinama provedbe politike; podsjeća na to da se pri preispitivanju strategije Europa 2020. mora voditi računa o tom izazovu kako bi se djelotvorno iskoristila sva dostupna sredstva te ostvarili očekivani rezultati u vezi s glavnim strateškim ciljevima, s obzirom na to da bi količinu, kvalitetu i učinak ulaganja u istraživanje i inovacije trebalo povećati koordiniranom uporabom instrumenata kohezijske politike i Obzora 2020.;
9. podsjeća na tzv. Pakt za inovacije koji je pokrenut na 7. Europskom samitu za inovacije (prosinac 2015.) u Europskom parlamentu, pozivajući na horizontalni pristup u pripremi politika EU-a u području inovacija, maksimalnim povećanjem sinergije između industrijskih, digitalnih i regionalnih politika te na ulaganje zajedničkih napora u stvaranje uvjeta koji pogoduju inovacijama kako bi se ispravili dobro poznati slabi rezultati pretvaranja u inovacije znanja do kojeg se došlo istraživanjem i otkrićima, pružajući time dodanu vrijednost europskoj ekonomiji i građanima;
10. podsjeća na istraživanje povjerenika za istraživanje, inovacije i znanost u cilju moguće uspostave Europskog vijeća za inovacije za bolju koordinaciju inicijativa za inovacije u Europskoj uniji (prosinac 2015.); prima na znanje da bi glavni cilj Europskog vijeća za inovacije trebao biti pružiti pomoć u smanjenju prepreka pri stavljanju proizvoda na europsko tržište i u premošćivanju inovacijskog jaza; ističe da bi Europsko vijeće za inovacije trebalo uključivati sve relevantne dionike, osiguravati transparentna i brza savjetovanja i postupke donošenja odluka te nadopunjavati druga tijela EU-a, izbjegavajući pritom preklapanja; nadalje ističe da ne bi trebalo doći do daljnjih smanjenja odobrenih sredstava koja su trenutačno predviđena u okviru proračuna za Obzor 2020. jer su ona već umanjena u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja;
11. poziva na to da se prije preispitivanja strategije Europa 2020. uspostavi sustav kojim bi se pratio uspjeh stvaranja sinergija radi širenja najboljih praksi i izvlačenja pouka;
12. skreće pozornost na pitanje veza između programa Obzor 2020. i strukturnih i investicijskih fondova u smislu sigurnosti (potrebu za istom razinom infrastrukture IKT-a diljem EU-a), kao i proizvodne dimenzije tih veza; smatra da bi bilo poželjno da se usklade strukture IKT-a u području sigurnosti kako bi se u sljedećem programskom razdoblju uredbama o europskim strukturnim i investicijskim fondovima moglo obuhvatiti i ta pitanja, te ističe da se u tu svrhu moraju osigurati dostatna financijska sredstva;
13. traži od Komisije da objavi komunikaciju o provedbi sinergija s obzirom na to da se u izvješću sastavljenom na temelju članka16. Uredbe o zajedničkim odredbama navodi samo potencijal sinergija pri korištenju oskudnih investicijskih resursa te općenito spominju izgledi za rješavanje novih izazova u budućnosti, dok su tim strategijama obuhvaćene i preporuke za pojedine zemlje;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.