Dokument s plenarne sjednice
29.6.2016
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o sinergijama u svrhu inovacija između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih europskih fondova povezanih s inovacijama
( 2016/2695(RSP) )
Younous Omarjee, Merja Kyllönen, Jiří Maštálka, Ángela Vallina, Martina Michels
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Rezolucija Europskog parlamenta o sinergijama u svrhu inovacija između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih europskih fondova povezanih s inovacijama
( 2016/2695(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 178.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ)[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006[3],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”[4],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija[5],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006[6],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005[7],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o optimizaciji razvoja potencijala najudaljenijih regija stvaranjem sinergije između strukturnih fondova i drugih programa Europske unije[8],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji[9],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”[10],
– uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,
– uzimajući u obzir vodič Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i drugih programa Unije vezanih uz istraživanja, inovacije i konkurentnost”,
– uzimajući u obzir sporazum COP21 potpisan u Parizu 2015.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je kohezijska politika u financijskom programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje glavni instrument EU-a za sve regije i jedini fond za preraspodjelu bogatstva među regijama EU-a te je usmjerena na širenje prosperiteta i smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza te politike štednje;
B. budući da se kohezijska politika temelji na povezivanju triju fondova, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), uz širu koordinaciju unutar Zajedničkog strateškog okvira s fondovima namijenjenima za ruralni razvoj, odnosno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) i onima namijenjenima za sektor pomorstva i ribarstva, odnosno Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);
C. budući da su u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama donesene zajedničke odredbe za svih pet spomenutih fondova koji zajedno čine europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi), dok su posebna pravila koja se primjenjuju na svaki pojedinačni strukturni i investicijski fond te na cilj europske teritorijalne suradnje, sadržana u zasebnim uredbama;
D. budući da je nedavnom reformom kohezijske politike uveden ograničen broj ciljeva i prioriteta čime je stvorena tematska koncentracija;
1. podsjeća na to da se sinergije ne smiju koristiti kao način udaljavanja ESI fondova od njihova cilja teritorijalne, gospodarske i socijalne kohezije;
2. podsjeća na to da je kohezijska politika usmjerena na širenje prosperiteta i smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza te politike štednje; u tom kontekstu snažno osuđuje vezu između gospodarskog upravljanja i kohezijske politike;
3. ponavlja da su veze između kohezijske politike te ostalih politika i inicijativa EU-a ojačane unutar Zajedničkog strateškog okvira koji je uveden Uredbom o zajedničkim odredbama te time i u okviru svih njegovih instrumenata i ciljeva, uključujući plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, a posebno mikropoduzeća, pametni rast i strategije pametne specijalizacije, te moraju doprinositi postizanju kohezijskih ciljeva;
4. ističe da Uredba o zajedničkim odredbama o ESI fondovima prvi put obuhvaća pravni mandat za postizanje najveće moguće razine sinergija ne samo između ta dva instrumenta, nego i s drugim programima, kao što su programi COSME, Erasmus + i Instrument za povezivanje Europe; podsjeća na to da je novi okvir kohezijske politike usmjeren na ograničen broj ciljeva politike i četiri prioritetna područja;
5. naglašava činjenicu da se sinergije ugrađuju već na razini strateškog planiranja te je stoga potrebno da regije i države članice od samog početka donose strateške odluke i planiraju u cilju utvrđivanja i stvaranja mogućnosti; ističe da to u slučaju Obzora 2020. uključuje provedbu programa na način kojim se pogoduje sinergijama, u smislu podizanja razine osviještenosti, pružanja informacija, pokretanja komunikacijskih kampanja i što jačeg povezivanja nacionalnih kontaktnih točaka s nacionalnim i regionalnim tvorcima politika i upravljačkim tijelima u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;
6. ističe da je razvoj strategija pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih ili regionalnih upravnih tijela i dionika kao što su sveučilišta i ostale visokoškolske ustanove te socijalni partneri koristan za regije i one države članice koje žele ulagati sredstva iz EFRR-a u istraživanje i inovacije;
7. potvrđuje veću upotrebu financijskih instrumenata u proračunu Unije kao komplementarnog načina financiranja u usporedbi sa subvencijama i bespovratnim sredstvima; napominje da financijski instrumenti mogu pružati alternativan i dodatan način financiranja, ali bi se trebali primjenjivati samo u slučaju projekata za koje takav oblik financiranja predstavlja dodanu vrijednost te unapređuje dobro upravljanje javnim sredstvima;
8. poziva Komisiju da provede dubinsku analizu upotrebe financijskih instrumenata od početka trenutačnog programskog razdoblja; ističe da pri ocjenjivanju financijskog instrumenta aspekt financijske poluge ne može biti jedini kriterij ocjenjivanja; u tom kontekstu podsjeća na važnost kriterija „dodatnostiˮ i procjene doprinosa ostvarivanju kohezijskih ciljeva EU-a, s obzirom na to da je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) pravno utemeljen na članku 175. stavku 3. UFEU-a;
9. u tom pogledu žali zbog manjka zemljopisnih i razvojnih kriterija u sklopu EFSU-a; naglašava da su politike u okviru EFSU-a i ESI fondova (uključujući koheziju, ruralni razvoj i ribarstvo) usmjerene na različite resore i institucijske razine; ističe da je potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergije među svim instrumentima EU-a kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti između njih ili na različitim razinama provedbe politike; u tom pogledu žali što su stvaranjem EFSU-a smanjeni proračuni Instrumenta za povezivanje Europe i programa Obzor 2020., čime je umanjena njihova sposobnost postizanja ciljeva te je na vidjelo izašla nespojivost tog fonda s ciljevima socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije koji su utvrđeni u Ugovorima;
10. podsjeća na to da nema dovoljno sredstava u okviru Obzora 2020., posebno za slabije razvijene i najudaljenije regije, i da projekti koji su ocijenjeni izvrsnima ne dobivaju sredstva; naglašava da se moraju osloboditi alternativna sredstva (npr. bespovratnim sredstvima iz ESI fondova mogli bi se financirati izvrsni projekti iz Obzora 2020.); predlaže da se njihov status u pogledu izvrsnosti kako je ocijenjen u Obzoru 2020. unaprijed prihvati, s obzirom na to da ti kriteriji ocjenjivanja odgovaraju onima koje predviđa Uredba o zajedničkim odredbama za odgovarajuće tematske ciljeve (npr. „jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija”);
11. žali zbog toga što su sredstva EU-a namijenjena za istraživanje koncentrirana u nekoliko zemalja i sveučilišta; poziva na politiku u području istraživanja i inovacija kojom se jamči poštena teritorijalna raspodjela koja se podudara s ciljevima kohezijske politike;
12. poziva Komisiju da žurno predstavi okvir za unaprjeđenje sinergija između EFRR-a i ERF-a;
13. poziva Komisiju da pokrene okvir za sinergije između ESI fondova, Obzora 2020. i strategije plavog rasta;
14. podsjeća na to da se Uredba o zajedničkim odredbama temelji na horizontalnom cilju održivog razvoja te u tom pogledu smatra da je potrebno ojačati sinergije između ESI fondova i ostalih politika EU-a, posebno u skladu s ciljevima EU-a o razvoju obnovljivih izvora energije, uključujući ciljeve COP21, te sa svim fondovima EU-a kojima se podupire zaštita prirode i biološke raznolikosti;
15. smatra da sinergije između kohezijske politike i Obzora 2020. ne bi trebale biti usmjerene na vojna istraživanja;
16. ističe poteškoće koje politike štednje i fiskalna ograničenja izazivaju za nacionalne, regionalne i lokalne vlasti pri postizanju omjera sufinanciranja iz fondova EU-a; poziva Komisiju da preispita postojeće omjere sufinanciranja te da dopusti privremena izuzeća onim državama članicama i regijama EU-a koje se suočavaju s ozbiljnim gospodarskim problemima;
17. poziva na to da se prije preispitivanja strategije Europa 2020. uspostavi sustav kojim bi se pratio uspjeh stvaranja sinergija radi širenja najboljih praksi i izvlačenja pouka;
18. poziva Komisiju da procijeni mogućnost primjene „zlatnog pravila” u pogledu javnih ulaganja, izuzimajući javna ulaganja iz podataka o javnom deficitu te omogućujući državama članicama da razviju javna ulaganja, uključujući ona koja se financiraju fondovima EU-a;
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.