Dokument s plenarne sjednice

 

B8-1338/2017

7.12.2016

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-1807/2016

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu

( 2016/2961(RSP) )

Daniela Aiuto, Rolandas Paksas, Rosa D’Amato, Peter Lundgren

u ime Kluba zastupnika EFDD-a

 

B8-1338/2017

Rezolucija Europskog parlamenta o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu

( 2016/2961(RSP) )

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir odluke Vijeća od 8. ožujka 2016. kojima se Komisija ovlašćuje za započinjanje pregovora o sporazumima o sigurnosti zračnog prometa s Japanom i Kinom,

–  uzimajući u obzir odluke Vijeća od 7. lipnja 2016. kojima se Komisija ovlašćuje za započinjanje pregovora o sporazumima o uslugama u zračnom prometu na razini EU-a sa Zajednicom naroda jugoistočne Azije (ASEAN), Turskom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2015. naslovljenu „Strategija zrakoplovstva za Europu” ( COM(2015)0598 ),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenog 2015. o zrakoplovstvu[1],

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije[2] („Okvirni sporazum”), a posebno njegove točke od 23. do 29., Prilog 2. i Prilog 3.,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije, osobito presude od 24. lipnja 2014. u slučaju Mauricijusa (C-658/11) i od 14. lipnja 2016. u slučaju Tanzanije (C-263/14),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 12. ožujka 2014. između Europskog parlamenta i Vijeća o slanju Europskom parlamentu klasificiranih podataka Vijeća, a koji se odnose na predmete koji nisu iz područja zajedničke vanjske i sigurnosne politike i o postupanju Europskog parlamenta s njima[3],

–  uzimajući u obzir odluku Predsjedništva Europskog parlamenta od 15. travnja 2013. o pravilima za postupanje s povjerljivim informacijama u Europskom parlamentu,

–  uzimajući u obzir praktične mehanizme za pružanje informacija o međunarodnim pregovorima o zračnom prometu, uključujući pristup povjerljivim informacijama, koje su razmjenom pisama 19. siječnja 2016. i 18. ožujka 2016. dogovorili predsjednik Odbora za promet i turizam i povjerenica za promet,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 218.,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu   (O-000128 – B8-1807/2016 ),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Komisija u okviru Strategije zrakoplovstva za Europu predložila započinjanje pregovora o sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu s Japanom i Kinom te o sporazumima o uslugama u zračnom prometu na razini EU-a s Kinom, Turskom, Meksikom, šest država članica Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva, Armenijom i ASEAN-om;

B.  budući da je Vijeće ovlastilo Komisiju da započne pregovore o sporazumima o sigurnosti zračnog prometa s Japanom i Kinom te o uslugama u zračnom prometu na razini EU-a s ASEAN-om, Turskom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima;

C.  budući da je za sklapanje međunarodnih sporazuma u područjima na koja se primjenjuje redovni zakonodavni postupak potrebna suglasnost Parlamenta;

D.  budući da, kad Komisija pregovara o sporazumima između Unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, Parlament se „odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama tog postupka”[4];

E.  budući da Okvirnim sporazumom treba osigurati da se ovlasti i nadležnosti institucija provode što učinkovitije i transparentnije;

F.  budući da se u Okvirnom sporazumu Komisija obvezala poštovati načelo jednakog postupanja prema Parlamentu i Vijeću u zakonodavnim i proračunskim pitanjima, osobito kad je riječ o sudjelovanju na sastancima i prosljeđivanju doprinosa ili drugih informacija;

Sporazumi o zračnom prometu

1.  smatra da sporazumi o uslugama u zračnom prometu na razini EU-a sa susjednim zemljama ili važnim globalnim partnerima znatno utječu na putnike, prijevoznike tereta i zračne prijevoznike, i to u pogledu pristupa tržištu i regulatorne usklađenosti u cilju promicanja poštenog tržišnog natjecanja, uključujući u pogledu državnih subvencija te socijalnih i okolišnih standarda;

2.  potiče Komisiju da osigura jednake uvjete za europske zračne prijevoznike i zračne luke, kao i recipročnost, te da u sporazume o zračnom prometu uvrsti efektivnu klauzulu o poštenom tržišnom natjecanju; inzistira na tome da je, kako bi ti sporazumi o zračnom prometu djelovali u praksi, nužno uvrstiti zaštitnu klauzulu u kojoj se definiraju prekršaji i pravne posljedice njezine povrede;

3.  ističe da su sigurnosni standardi zračnog prometa od ključne važnosti za putnike, članove posade i zrakoplovnu industriju općenito te stoga podržava sklapanje sporazuma o sigurnosti zračnog prometa sa zemljama koje imaju snažnu industriju proizvodnje zrakoplova, uzimajući u obzir uštedu sredstava i sustavne visoke standarde koji se mogu postići time da se dupliciranje procjena, testova i kontrola svede na minimum;

4.  napominje da Vijeće tek treba odobriti Komisiji mandat za pregovore o sporazumima o uslugama o zračnom prometu na razini EU-a s Narodnom Republikom Kinom, Meksikom, Armenijom, Bahreinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom i Saudijskom Arabijom; smatra da je činjenica da Vijeće to još nije učinilo štetno za interese država, osobito u svjetlu brzog rasta njihovih gospodarstava;

5.  ističe da će se pri ocjeni sporazuma o zračnom prometu podnesenih za davanje suglasnosti Parlament truditi primjenjivati dosljedan skup normi; napominje, osobito, da će se prilikom ocjenjivanja Parlament usredotočiti na sljedeće: u kojoj su mjeri ograničenja u pogledu pristupa tržištu i prilika za ulaganje smanjena na uravnotežen način, koliki se poticaji pružaju za održavanje i poboljšanje socijalnih i okolišnih standarda, jesu li na snazi adekvatne mjere za zaštitu podataka i privatnosti, je li u sporazume uvršteno uzajamno priznavanje standarda sigurnosti i zaštite te je li zajamčena visoka razina putničkih prava;

6.  upućuje na sve veću važnost doprinosa sektora zračnog prometa globalnom zagrijavanju te smatra da sporazumi trebaju uključivati obvezu suradnje, u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva, u cilju smanjenja emisija iz zračnog prometa, zajedno s ciljem poboljšanja tehničke suradnje u području znanosti (CO2 i druge emisije u atmosferu koje utječu na klimu), istraživanja i razvoja tehnologije u vezi s klimom te učinkovitosti goriva;

7.  napominje da, kad je riječ o sporazumima o sigurnosti, kriteriji za procjenu sporazuma podnesenih za davanje suglasnosti, koju obavlja Parlament, uključuju: potpuno međusobno priznavanje praksi i postupaka certificiranja, razmjenu sigurnosnih podataka, zajedničke inspekcije, veću regulatornu suradnju i savjetovanja na tehničkoj razini usmjerena na rješavanje pitanja prije pokretanja mehanizma za rješavanje sporova;

Postupak

8.  ističe da, kako bi mogao donijeti odluku o tome hoće li na kraju pregovora dati suglasnost ili neće, Parlament mora pratiti postupak od samog početka; smatra da je u interesu i ostalih institucija da se u ranoj fazi utvrde i razmotre sva pitanja dovoljno važna da bi se dovela u pitanje spremnost Parlament na davanje suglasnosti;

9.  podsjeća da se u Okvirnom sporazumu iz 2010. posebno navodi da od početka, redovito, a po potrebi i na povjerljivoj osnovi, u svim fazama pregovora treba obavješćivati Parlament o svim detaljima postupka koji je u tijeku;

10.  očekuje od Komisije da nadležnom odboru Parlamenta dostavlja informacije o namjeri predlaganja pregovora u cilju zaključenja i izmjene međunarodnih sporazuma o zračnom prometu, nacrte pregovaračkih smjernica, nacrte pregovaračkih tekstova i dokumente za parafiranje, zajedno s ostalim relevantnim dokumentima i informacijama;

11.  ističe da se u skladu s člankom 24. Okvirnog sporazuma navedene informacije moraju dostaviti Parlamentu na takav način da on, ako je to potrebno, može dati mišljenje; snažno potiče Komisiju da izvješćuje Parlament o tome na koji se način njegova mišljenja uzimaju u obzir;

12.  podsjeća da su, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, Vijeće i Komisija obvezni odmah i u potpunosti izvješćivati Parlament u svim fazama postupka;

13.  prima na znanje da Parlament, kad primi osjetljive informacije o pregovorima u tijeku, ima obvezu zajamčiti povjerljivost;

14.  napominje da Poslovnik Parlamentu omogućuje da „na temelju izvješća nadležnog odbora […] [prihvati] preporuke i [zahtijeva] da se one uzmu u obzir prije sklapanja tog međunarodnog sporazuma” (članak 108. stavak 4.);

°

° °

 

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0394
[2] SL L 304, 20.11.2010., str. 47.
[3] SL C 95, 1.4.2014., str. 1.
[4]   Članak 218. stavak 10. UFEU-a.