Dokument s plenarne sjednice
8.2.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između EU-a i Kanade
( 2017/2525(RSP) )
Yannick Jadot, Ska Keller, Heidi Hautala, Bart Staes, Igor Šoltes, Martin Häusling, Josep-Maria Terricabras, Claude Turmes
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između EU-a i Kanade
( 2017/2525(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti za sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (C8-0438/2016),
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da postupak ratifikacije u Parlamentu treba obustaviti dok se ne razjasne važna pravna i institucionalna pitanja u pogledu CETA-e;
B. budući da su i dalje prisutne nesigurnosti kad je riječ o usklađenosti CETA-e s Ugovorima EU-a, posebice zbog uvođenja sustava sudova za ulaganja; budući da se te nesigurnosti neće otkloniti mišljenjem Suda Europske unije u pogledu zahtjeva 2/15 koje još nije doneseno, a koje se odnosi na pitanja nadležnosti u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura;
C. budući da su, osim toga, prisutne i nesigurnosti u pogledu pravne vrijednosti brojnih dodatnih izjava priloženih CETA-i dostavljenih u obliku zajedničke izjave kanadske vlade i Europske komisije, izjava Vijeća ili izjava pojedinačnih država članica EU-a, od kojih su neke u kontradikciji s drugim izjavama;
D. budući da je belgijska vlada najavila da namjerava podnijeti zahtjev Sudu Europske unije u pogledu usklađenosti CETA-e s Ugovorima EU-a u svjetlu mišljenja Suda 2/15 koje se očekuje u travnju ili svibnju 2017.;
E. budući da Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva iz travnja 2016. tek treba operativno provesti s obzirom na točku 40. o međunarodnim sporazumima, zbog čega dolazi do nesigurnosti u pogledu nadzora Parlamenta nad odlukama koje donosi Zajednički odbor CETA-e, koji ima široke ovlasti kad je riječ o izmjeni važnih priloga CETA-i;
F. budući da su Odbor za ustavna pitanja (AFCO), Odbor za prava žena i jednakost spolova (FEMM) i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) namjeravali dostaviti mišljenja i uputiti ga vodećem odboru, Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA), no predsjednik Parlamenta uskratio im je to pravo zbog iznimno tijesnog rasporeda dosjea;
G. budući da, osim nepovoljnog trenutka u kojem dolazi do postupka ratifikacije zbog spomenutih neriješenih pitanja, sve veći broj europskih građana traži korjenite promjene u europskoj trgovinskoj politici i odbija staromodne trgovinske sporazume poput CETA-e kao neodgovarajuće za stvaranje održivog blagostanja za stanovništvo i okoliš;
1. odbija dati suglasnost za sklapanje CETA-e zbog sljedećih razloga:
CETA-om se dovodi u pitanje europska demokracija
a) CETA uključuje izmijenjenu verziju postupka rješavanja sporova između ulagača i države (ICS – sustav sudova za ulaganja), kojim se i dalje ne jamče temeljna načela demokracije i vladavine prava; tim se sustavom podnošenje zahtjeva omogućava isključivo stranim ulagačima, temelji se na iznimno opsežnim pravima stranih ulagača te se njime stavlja izvan snage temeljno načelo međunarodnog prava prethodnog iscrpljivanja domaćih pravnih lijekova; Zeleni se protive takvom nepotrebnom paralelnom pravosudnom sustavu u kojem se privatnim stranim ulaganjima daje prednost nad domaćim javnim interesom;
b) CETA sadrži poglavlje o regulatornoj suradnji kojim se neograničeno područje postojećeg i budućeg primarnog i sekundarnog zakonodavstva podređuje uklanjanju „nepotrebnih prepreka trgovini i ulaganju”; podređivanje zakonodavstva primarnom testu ekonomske nužnosti moglo bi dovesti do vršenja pritiska u cilju deregulacije ili nižih standarda; Zeleni se protive viziji demokratskog zakonodavstva isključivo kao faktora ekonomskog troška u odnosu na određenu treću zemlju;
c) u okviru CETA-e zahtjevi za regulatornu suradnju popraćeni su konstantnim pravnim prijetnjama za regulatore preko sustava sudova za ulaganja (ICS), što će vjerojatno prouzročiti zamrzavanje sadašnjih standarda i na zabrinjavajući način utjecati na svaku buduću zakonodavnu inicijativu kojom se prednost daje redistributivnim politikama i podržava javna dobrobit ili okoliš; Zeleni smatraju ključnim održati i proširiti sve demokratske prostore u Europi poduzimanjem smjelih zakonodavnih koraka usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena, sve veće socijalne dislokacije, nesputanih investicijskih spekulacija i ugrožavanja opće dobrobiti, umjesto na obuzdavanje takvih inicijativa potpisivanjem pravno obvezujućeg međunarodnog sporazuma koji ima izravan utjecaj na sva navedena pitanja;
CETA-om se dovode u pitanje europski standardi u području okoliša i prijelaz na zelenu energiju
d) Kanada već dugo u okviru WTO-a poduzima pravne korake protiv EU-a i država članica u pogledu zakona o okolišu te se u načelu protivi Uredbi REACH i zakonodavstvu EU-a o pesticidima; imajući u vidu da je njezin ključni cilj uklanjanje prepreka trgovini, CETA će neminovno pogoršati to stanje, neovisno o navodima o pravu na donošenje propisa; to će dodatno pogoršati pravo ulagača da tuže državu, dok će obveze o standardima u području okoliša i dalje biti neprovedive; u takvom je kontekstu izrazito zabrinjavajuće da se CETA-om ne uzima u obzir načelo opreznosti; umjesto toga, CETA-om se uvjetuje opreznost upućivanjem na međunarodne sporazume u koje to načelo nije uvršteno, primjerice Codex Alimentarius; Zeleni se protive svakom međunarodnom sporazumu kojim se dovodi u pitanje poštovanje načela opreznosti u obliku u kojem je utvrđeno u Ugovorima EU-a;
e) CETA sadrži mehanizam suradnje u cilju revizije i usklađivanja pravila o GMO-u na način na koji bi se snizili sadašnji standardi EU-a, njihova primjena i budući razvoj; izričiti je cilj „promicanje učinkovitih, znanstveno utemeljenih postupaka odobravanja za biotehnološke proizvode”, što je formulacija kojom se izravno dovodi u pitanje definicija načela opreznosti utemeljena na riziku; Zeleni se protive svakom međunarodnom sporazumu kojim bi se mogla otvoriti vrata GMO-u;
f) Kanada je dom više od polovice svjetskih rudarskih poduzeća te provodi aktivnu politiku izvoza goriva koje se dobiva iz katranskog pijeska i velik je izvor zagađenja; kanadska vlada uspješno je upotrijebila pregovore o CETA-i kako bi dovela u pitanje ambiciozne ciljeve Direktive EU-a o kvaliteti goriva iz 2011. i kako bi se nastavio uvoz goriva koje se dobiva iz kanadskog katranskog pijeska; imajući navedeno u vidu, iznimno je zabrinjavajuće što su obveze CETA-e o ekološkim standardima i dalje neprovedive; Zeleni se protive bilo kakvim sporazumima ili zakonodavstvu kojima se EU obvezuje nastaviti koristiti fosilnim gorivima te kojima se dovode u pitanje klimatski ciljevi EU-a;
CETA-om se dovode u pitanje europski standardi socijalne skrbi
g) dio CETA-e je i automatska liberalizacija usluga (negativni popis obveza u pogledu liberalizacije usluga), uz nedovoljne iznimke za javne usluge; dodatnom zajedničkom izjavom EU-a i Kanade naglašava se pravo strana na definiranje javnih usluga i načina na koji se one pružaju i reguliraju, uključujući njihovu rekomunalizaciju; međutim, tom se iznimkom ne uključuje mogućnost diskriminacije već etabliranih pružatelja usluga u području usluga od općeg gospodarskog interesa te mogućnost podnošenja tužbi od strane ulagača; Zeleni se načelno protive pristupu koji uključuje negativni popis jer se time ograničavaju budući politički izbori u tom izrazito dinamičnom i važnom segmentu gospodarske aktivnosti;
h) pristup koji sadrži negativni popis obveza u području usluga u okviru CETA-e uključuje klauzulu o mirovanju i klauzulu o nepovratnosti tako da politički potrebne varijacije u nacionalnom postupanju ne mogu pasti ispod određene razine liberalizacije; dok su javne usluge izuzete iz tih klauzula, moguće je da usluge koje se danas komercijalno pružaju, primjerice u području energije, komunikacije, osiguranja ili određenih dijelova zdravstvenih i obrazovnih usluga, u budućnosti bude potrebno pružati kao usluge od općeg ekonomskog interesa; Zeleni vjeruju da sve političke opcije za prilagodbu naših društava ekonomiji usluga koja se razvija trebaju ostati otvorene;
CETA-om se dovode u pitanje europski socijalni standardi
i) CETA se temelji na ocjenama gospodarskog učinka kojima se u nedovoljnoj mjeri projicira utjecaj na zapošljavanje jer se u tim modelima puna zaposlenost i neometana mobilnost radne snage postavljaju kao neovisne varijable; usprkos tom nedostatku, procjena učinka na održivost iz 2011. upozorila je na efekt redistribucije u korist vlasnika kapitala te ozbiljne sektorske razlike, koje će u konačnici dovesti do povećanja dugoročne nezaposlenosti; s obzirom na to da se dobitak u pogledu konkurentnosti smatra najvažnijim faktorom rasta, očekuje se dodatna socijalna dislokacija i popratno proširenje jaza u prihodima između nekvalificiranih i kvalificiranih radnika, a time i sve veća nejednakost i socijalna napetost; Zeleni se zalažu za proaktivnu europsku politiku definiranja područja održivih proizvodnih aktivnosti kojima se otvaraju radna mjesta, koja su usmjerena prema budućnosti i koja bi potom usmjeravala trgovinsku politiku EU-a, a ne obrnuto;
j) CETA sadrži posebno poglavlje o trgovini i radu koje, premda je dobrodošlo, nije prikladno za jamčenje europskih socijalnih standarda; u njemu se naglašava da će se „poštovati, promicati i ostvarivati” četiri temeljna načela Deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1998. te „unaprijediti i poštovati” Deklaracija ILO-a iz 2008. o Programu za dostojanstven rad, no to treba smatrati neprihvatljivo niskom razinom socijalnih standarda u trgovinskim sporazumima između naprednih industrijskih zemalja; CETA bi se trebala upućivati na najmanje osam temeljnih radnih standarda ILO-a, koje treba ratificirati, efektivno provoditi u nacionalnom pravu, uz provedbu i primjenu Programa za dostojanstven rad; štoviše, to poglavlje nije provedivo u okviru mehanizma CETA-e za rješavanje sporova; Zeleni odbijaju smatrati radno poglavlje CETA-e znakovitim napretkom u zaštiti socijalnih standarda preko trgovinskog sporazuma;
CETA-om se dovodi u pitanje održiva europska poljoprivreda
k) djelomičnom liberalizacijom carina CETA-om se doprinosi intenziviranju i prekomjernoj proizvodnji u osjetljivim poljoprivrednim sektorima kao što su proizvodnja govedine i svinjetine te mliječni sektor; to će imati negativne posljedice za mala poljoprivredna gospodarstva s obje strane Atlantika te općenito za održive poljoprivredne prakse; Zeleni se protive sve ekstenzivnijem korištenju poljoprivrednog zemljišta koje nije potrebno za opskrbu hranom; takvim se potezima narušava osjetljiva ekološka ravnoteža, proizvođači se neprestano primoravaju na sve konkurentnije cijene te se dovodi u pitanje multifunkcionalni poljoprivredni sustav koji radi u korist svih građana;
l) CETA ne sadrži odredbe o dobrobiti životinja, osim što poziva na „razmjenu informacija, stručnih znanja i iskustva u cilju promicanja suradnje u području dobrobiti životinja”; s obzirom na to da će se trgovina životinjskim proizvodima zacijelo povećati djelomičnom liberalizacijom carina, niski kanadski standardi za dobrobit životinja za uzgoj donijet će konkurentnu cjenovnu prednost za njihova poduzeća; time će se vršiti pritisak na održavanje relativno viših, a time i skupljih, standarda u EU-u; Zeleni se protive trgovinskim sporazumima kojima se životinje ne smatraju čuvstvenim bićima te kojima se učinkovito ne sprečavaju najgori oblici okrutnosti;
CETA-om se dovodi u pitanje europska industrijska politika okrenuta budućnosti
m) CETA sadrži odredbe kojima se stranama sprečava da zahtijevaju od stranih ulagača i pružatelja usluga da lokalno nabavljaju dio proizvodnih sredstava ili da uvjetuju lokalnu prodaju dijela proizvoda; ta se zabrana djelomično odnosi i na programe javne nabave koje provode strani dobavljači, čime se u velikoj mjeri ograničava lokalizacija dodane vrijednosti, izgradnja transnacionalnih inovativnih mreža i prijenos znanja; dok se WTO-om također zabranjuju zahtjevi za lokalnu proizvodnju, činjenica da se trgovinskim sporazumom između dviju pripadnika najnaprednijih svjetskih ekonomija ponavljaju takve zabrane mora se doživjeti kao propuštena prilika, i to u trenutku suočavanja sa zajedničkim izazovima u pogledu prijelaza na zeleno gospodarstvo i potrebe za promicanje inovativnih mehanizama transnacionalne proizvodnje; Zeleni se zalažu za europsku industrijsku politiku kojom se, zahvaljujući ulaganju u javne strukture, stvara lokalna dodana vrijednost te otvaraju održiva radna mjesta kojima se mogu pokriti troškovi povezani s prijelazom na zelenu ekonomiju;
n) CETA ne sadržava nijedno poglavlje s konkretnim mjerama za potporu malim i srednjim poduzećima (MSP); dok su pozitivni učinci smanjenja troškova usklađivanja preko regulatorne suradnje u okviru CETA-e snažniji za mala i srednja poduzeća nego za velike kompanije, taj je učinak ograničen malim brojem malih i srednjih poduzeća uključenih u međunarodnu trgovinu; daleko više od polovice vrijednosti izvoza koncentrirano je u rukama tek 1 % izvoznika, koji čine velike kompanije; međutim, dobrobit koja se generira CETA-om u najvećoj mjeri neće biti rezultat povećane trgovine koja je odraz dodatnih prilika za nove sudionike na tržištu nego skretanja trgovine zbog povećanog tržišnog natjecanja; većina malih i srednjih poduzeća podugovaratelji su velikih kompanija, što ih čini izloženijima pritisku povećanog tržišnog natjecanja; stoga će im biti potrebna pomoć koju im CETA ne pruža; Zeleni se protive daljnjim trgovinskim sporazumima kojima se zastupaju interesi velikih multinacionalnih kompanija; europska industrijska politika usmjerena prema budućnosti temelji se na izrazito inovativnim mrežama malih proizvođača koje postaju transnacionalne ne samo radi dodatnih tržišta nego ponajprije radi stjecanja znanja;
o) CETA-om se učvršćuje sadašnje europsko zakonodavstvo u području javne nabave preko obvezujućeg međunarodnog sporazuma u trenutku u kojem je potrebna vizija javnog ulaganja u opsežnu zelenu infrastrukturu okrenutu prema budućnosti; takva vizija uključuje reviziju zakonodavstva EU-a u području javne nabave, koje se trenutačno temelji na načelu automatskih međunarodnih otvorenih javnih natječaja; prijelaz na zelenu ekonomiju je ključan, ali bit će skup; javnost će podržati taj prijelaz isključivo ako se do potrebnih dodatnih sredstava dođe preko opipljivih dodatnih prihoda i sigurnih radnih mjesta, do kojih mora doći na lokalnoj razini; uvrštenje ekoloških i socijalnih kriterija za javne natječaje, kao što je navedeno u dodatnoj zajedničkoj izjavi, te određivanje viših pragova za međunarodno tržišno natjecanje, važno je, ali ne i dovoljno; Zeleni se protive uvrštenju poglavlja o javnoj nabavi u međunarodne trgovinske sporazume;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te vladi i parlamentu Kanade.