Dokument s plenarne sjednice
8.2.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
( 2017/2525(RSP) )
Gianni Pittella, Sorin Moisă
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Rezolucija Europskog parlamenta o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane
( 2017/2525(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir predloženi Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između Kanade i Europske unije,
– uzimajući u obzir Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu između EU-a i Kanade održanog 30. listopada 2016.,
– uzimajući u obzir Zajednički instrument za tumačenje Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade i Europske unije i njezinih država članica od 27. listopada 2016.,
– uzimajući u obzir 38 izjava koje treba unijeti u zapisnik Vijeća od 27. listopada 2016.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o trgovinskim odnosima EU-a i Kanade[1],
– uzimajući u obzir završno izvješće iz lipnja 2011. o procjeni učinka na održivost u vezi s pregovorima o CETA-i,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” ( COM(2015)0497 ),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o društveno odgovornom poslovanju u međunarodnim trgovinskim sporazumima[5],
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 207. stavak 3., članak 218. i članak 168. te članak 191. u vezi s načelom opreznosti,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su pregovori između EU-a i Kanade o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA), koji su trajali sedam godina, zaključeni u listopadu 2014., a završno potpisivanje održalo se 30. listopada 2016.;
B. budući da je CETA prvi sveobuhvatni gospodarski sporazum EU-a sa snažno industrijaliziranim zapadnim gospodarstvom, čime se izvoznicima iz EU-a otvaraju nove prilike za izvoz kojima bi se moglo potaknuti zapošljavanje i rast u EU-u; budući da postoji rizik da bi to moglo negativno utjecati na neke osjetljive sektore;
C. budući da su EU i Kanada partneri sličnih stavova koji imaju zajedničke vrijednosti, uključujući poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, poštovanje ljudskih prava te zaštita zdravlja i sigurnosti te okoliša, kao i kulturne i jezične raznolikosti te slobode medija i pluralizma, što je sve navedeno u preambuli CETA-e;
D. budući da će CETA omogućiti ukidanje carina za 98,6 % svih kanadskih tarifnih stavki i 98,7 % tarifnih stavki EU-a, a industrijske carine bit će u potpunosti ukinute; budući da će Kanada nakon stupanja CETA-e na snagu ukinuti 90,9 % poljoprivrednih tarifnih stavki, dok će ih EU ukinuti 93,8 %, pri čemu će neki osjetljivi proizvodi biti uključeni preko carinskih kvota ili u potpunosti isključeni, a EU će povećati svoje uvozne kvote za govedinu bez hormona i svinjetinu; budući da će zahvaljujući CETA-i kanadske pokrajine prvi put otvoriti svoja tržišta javne nabave stranim ponuditeljima, što sve predstavlja više prilika za EU; budući da je u skladu s CETA-om u ugovorima o javnoj nabavi dopuštena primjena kriterija zaštite okoliša i radničkih kriterija;
E. budući da će se zahvaljujući CETA-i poboljšati mobilnost radne snage jer će se poduzećima olakšati privremeno premještanje osoblja iz EU-a i Kanadu i obratno te će se poticati sporazumi o uzajamnom priznavanju kojima će se kvalificiranim stručnjacima omogućiti da rade i u EU-u i u Kanadi;
F. budući da su uporna kritika i javni skepticizam prema metodi trgovinskih pregovora doveli do novih viših razina transparentnosti u drugim trgovinskim sporazumima EU-a, uz bolji pristup dokumentima, redovito izvješćivanje o pregovorima i poboljšanu komunikaciju; budući da bi trebalo ostvariti dodatna poboljšanja; budući da se tijekom pregovora o CETA-i pokazalo da se o trgovinskim sporazumima više ne može pregovarati iza zatvorenih vrata;
G. budući da su i kanadski parlament i Europski parlament redovito aktivno pratili pregovore i utjecali na njih te su tijekom čitavog procesa koji se temeljio na povratnim informacijama i angažmanu s građanima, sindikatima, MSP-ovima i drugim skupinama civilnog društva izražavali ideje i zabrinutosti;
H. budući da će organizacije civilnog društva preko Foruma civilnog društva CETA-e sudjelovati u raspravama o aspektima sporazuma povezanima s održivim razvojem i budući da se u sastavu forumâ civilnog društva uvijek mora promicati uravnotežena zastupljenost relevantnih dionika i drugih zainteresiranih strana; budući da je CETA jedan od prvih trgovinskih sporazuma EU-a koji sadrži obvezu u skladu s kojom svaka strana mora razmotriti primjedbe javnosti o pitanjima održivog razvoja povezanim s CETA-om;
I. budući da se slobodnom i pravednom trgovinom znatno doprinosi blagostanju te da ih se može koristiti kao sredstva promicanja programa socijalne pravde i održivog razvoja kako u EU-u tako i u svijetu; budući da bi CETA za EU i njegove države članice mogla predstavljati priliku da u svojim trgovinskim sporazumima i dalje promiču zajedničke visoke standarde EU-a, posebno u području radničkih prava, zaštite okoliša, prava potrošača i javne dobrobiti; budući da, međutim, u CETA-u nije uvršten mehanizam temeljen na sankcijama za rješavanje povreda, ali obje su se strane dogovorile da će riješiti to pitanje prilikom preispitivanja u ranoj fazi;
J. budući da je slobodna trgovina kao ključni element globalizacije već neko vrijeme u središtu javne rasprave, pri čemu civilno društvo izražava zabrinutost zbog potencijalnih negativnih učinaka CETA-e na potrošače i opasnosti da većinu koristi od sporazuma ostvare poduzeća; budući da su različite studije u okviru kojih je primijenjena različita metodologija došle do neujednačenih zaključaka u vezi s učinkom CETA-e na otvaranje radnih mjesta; budući da u EU-u učinkovitost postojećih instrumenata kojima se radnicima koji izgube posao kao posljedica globalizacije može pomoći da se prilagode novim prilikama i promjenama, među ostalim onima koje nastaju zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma kao što je CETA, treba dodatno poboljšati i nadopuniti dodatnim mehanizmima čiji je cilj predvidjeti negativne učinke;
K. budući da se u okviru CETA-e zadržava sposobnost EU-a i njegovih država članica da donose i primjenjuju vlastite zakone i propise kako bi se postigli legitimni ciljevi javne politike kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita ili zaštita potrošača, privatnost, zaštita podataka i promicanje kulturne raznolikosti; budući da su EU i Kanada posvetili posebnu pozornost tomu da u tekstu CETA-e i u Zajedničkom instrumentu za tumačenje bude izričito odraženo njihovo zajedničko stajalište da se vlade i parlamente ne bi trebalo i neće sprečavati da vode legitimne javne politike;
L. budući da su u CETA-i priznata prava država članica na svim razinama da definiraju i pružaju javne usluge u područjima kao što su nacionalne zdravstvene usluge, obrazovanje, socijalne usluge, stanovanje i opskrba vodom; budući da EU i njegove države članice zadržavaju pravo da donose ili mijenjaju mjere povezane s tim uslugama koje se financiraju iz javnih sredstava ili dobivaju neki oblik javne potpore; budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 8. lipnja 2011. već zauzeo stajalište prema kojem primjenu „pristupa negativnog popisa” u CETA-i treba smatrati iznimkom te to ne smije poslužiti kao presedan za buduće trgovinske pregovore; budući da se Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS) Svjetske trgovinske organizacije temelji na pristupu pozitivnog popisa;
M. budući da se uporno javljaju sumnje u vezi s potrebom za mehanizmom za rješavanje ulagačkih sporova između dvaju zrelih demokratskih društava; budući da je CETA prvotno sadržavala ad hoc privatni sustav arbitraže (tzv. mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS)), koji je izazvao snažnu kritiku javnosti zbog toga što nije postignuta odgovarajuća ravnoteža između zaštite ulagača i zaštite EU-a i država članica u pogledu njihova prava i sposobnosti da donose propise u javnom interesu, kao i zbog nedostatka transparentnosti i jamstava nepristranosti i stručnih kompetencija arbitara;
N. budući da je Europski parlament, slijedeći primjer kluba zastupnika S&D-a i zbog zabrinutosti koju su u vezi s ISDS-om izrazili civilno društvo i javnost, zatražio da se taj mehanizam izbaci iz sporazuma, nakon čega je Komisija u rujnu 2015. predložila da ga se zamijeni sustavom sudova za ulaganja (ICS); budući da ICS u CETA-i predstavlja znatno poboljšanje načina na koji se rješavaju ulagački sporovi jer osigurava uspostavu stalnog suda sa sucima kojima se nasumično dodjeljuju predmeti, stalnog žalbenog suda, strogih pravila o sukobima interesa i kodeksa ponašanja koji provodi predsjednik Međunarodnog suda; budući da je prije konačne obavijesti o stupanju CETA-e na snagu u skladu s člankom 30.7. stavkom 2. potrebno što prije poboljšati još neke elemente ICS-a, na primjer u vezi s imenovanjem sudaca i njihovim naknadama, cjelovitim skupom pravila etičkog postupanja i mehanizmom sankcioniranja u slučaju nepridržavanja tih pravila;
O. budući da su u CETA-i poboljšane neke materijalne odredbe o zaštiti ulaganja; budući da se poboljšanim odredbama o transparentnosti pružaju odgovarajuća jamstva da se sporovi više neće rješavati „iza zatvorenih vrata”; budući da će izmijenjene odredbe o zaštiti ulaganja kao i ICS, kako su navedeni u CETA-i, zamijeniti osam postojećih bilateralnih ugovora o ulaganjima između država članica i Kanade, koji su u prošlosti izazivali zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i dostatnih jamstava da će vlade imati pravo na reguliranje i koji sadrže toksičan sustav ISDS-a;
P. budući da je pravo na reguliranje, prvotno navedeno samo u preambuli CETA-e, izričito priznato u konačnom tekstu s namjerom da se izbjegne rizik od takozvanog zazora od donošenja propisa, tj. situacije u kojoj se vlade osjećaju spriječenima da donose legitimne mjere javne politike i da donose propise u svrhu postizanja legitimnih ciljeva javne politike u područjima kao što su javno zdravlje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalna zaštita i zaštita potrošača te promicanje kulturne raznolikosti;
Q. budući da je belgijska nacionalna vlada obećala da će Sudu Europske unije uputiti zahtjev za procjenu ICS-a kako bi se provjerila njegova usklađenost sa zakonodavstvom EU-a;
R. budući da se očekuje da će Komisija prije kraja 2017. službeno zatražiti mandat za započinjanje pregovora o multilateralnom sudu za ulaganja; budući da će nacionalni parlamenti to uzeti u obzir prilikom procjene CETA-e u nacionalnim parlamentima u nadolazećim godinama; budući da Europski parlament mora odigrati središnju ulogu u utvrđivanju stajališta EU-a tijekom tih pregovora;
S. budući da su EU i Kanada u CETA-i potvrdili svoj zajednički cilj rada, zajedno s drugim trgovinskim partnerima, na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja i žalbenog mehanizma; budući da su se predstavnici EU-a i Kanade susreli 13. prosinca 2016. u Ženevi, zajedno s predstavnicima trećih zemalja, kako bi zajedno predložili uspostavu jedinstvenog, trajnog, multilateralnog tijela koje će donositi presude u ulagačkim sporovima, odmaknuvši se tako od ad hoc sustava rješavanja sporova između ulagača i države koji je trenutačno uvršten u oko 3 200 ugovora o ulaganjima koji su na snazi; budući da bi to također trebalo uključivati razmatranje mogućnosti da drugi akteri koriste to multilateralno tijelo kako bi tužili ulagače;
T. budući da se Kanada obvezala na stalno i ustrajno nastojanje da ratificira i provede sve temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) te je tijekom postupka pregovora o CETA-i ratificirala tri konvencije MOR-a; budući da je Kanada započela, ali ne i dovršila, interni proces ratifikacije Konvencije br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje;
U. budući da će 145 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla, koje su dosad uglavnom bile nezaštićene, biti zaštićene na kanadskom tržištu, uz mogućnost daljnjeg uključivanja drugih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako bi se zaštitili neki od najpoznatijih proizvoda EU-a, potakle nove prilike za MSP-ove i ojačala zaštita potrošača; budući da CETA ne podrazumijeva nikakvu promjenu u zakonodavstvu EU-a u pogledu procjene rizika te odobrenja, označivanja i sljedivosti genetski modificirane hrane; budući da je upotreba genetski modificiranih organizama (GMO) ili kemijske obrade i dalje predmet prijepora u EU-u;
V. budući da će se u Zajedničkom odboru CETA-e, kojim supredsjedaju kanadski ministar za međunarodnu trgovinu i povjerenik EU-a za trgovinu, okupiti predstavnici obaju partnera kako bi nadzirali i olakšali provedbu i primjenu sporazuma te nadzirali rad svih specijaliziranih odbora i drugih tijela osnovanih na temelju CETA-e; budući da se njegovim odlukama ne smije od institucija EU-a zahtijevati da donose ili mijenjaju propise EU-a niti se takva obveza smije podrazumijevati; budući da se moraju u potpunosti poštovati ovlasti Europskog parlamenta koje su mu dodijeljene u skladu s Ugovorima EU-a; budući da se Parlamentu moraju pružiti odgovarajuće prilike da nadzire provedbu CETA-e i posebno odluke Zajedničkog odbora;
1. smatra da trgovinska politika EU-a mora doprinijeti otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta, održivom razvoju, podupiranju standarda EU-a, zaštiti javnih usluga i poštovanju demokratskih postupaka, jačajući pritom prilike za izvoz za EU; smatra da su ciljevi CETA-e temelj za izradu progresivnog globalnog trgovinskog programa temeljenog na zajedničkim vrijednostima EU-a i Kanade, uključujući zaštitu ljudskih prava i visoke standarde zaštite potrošača, radnika i okoliša; naglašava da su se Kanada i EU dogovorili da neće oslabiti ili smanjiti razinu zaštite rada ili okoliša u cilju poticanja trgovine ili privlačenja ulaganja;
2. izražava žaljenje zbog toga što tekst CETA-e nije jasan jer postojeće javne usluge i javne usluge koje bi se mogle pojaviti u budućnosti nisu uređene odredbama CETA-e; pozdravlja, međutim, obećanje svih stranaka da će EU i vlade njegovih država članica na svim razinama zadržati pravo definiranja, pružanja i uređivanja javnih usluga, među ostalim u području zdravstva, obrazovanja, socijalnih usluga, stanovanja i opskrbe vodom; podsjeća da se CETA-om ne traži od vlada da privatiziraju usluge niti ih se sprečava u tome da usluge koje su prethodno bile privatizirane vrate u javno vlasništvo, pod javnu upravu ili bilo koji drugi oblik nadzora; smatra da se u načelu uvijek treba dati prednost primjeni pristupa pozitivnog popisa, kao što je slučaj u GATS-u;
3. prima na znanje posvećenost trgovini i održivom razvoju u CETA-i, uključujući posvećenost postizanju najviših razina zaštite radničkih prava i okoliša; žali zbog toga što u CETA-u nije uvršten mehanizam temeljen na sankcijama; očekuje, međutim, da će CETA ostvariti konkretne pozitivne rezultate u cilju što veće koristi za radnike i okoliš; stoga poziva obje strane da se do sredine 2017. dogovore o prijedlogu za poboljšanje učinkovite provedivosti odredaba CETA-e o trgovini, radu i okolišu, posebno uvođenjem odgovarajućeg mehanizma sankcija; ističe da dionici, uključujući sindikate, organizacije rada i skupine za zaštitu okoliša, moraju imati izuzetno važnu ulogu u ocjenjivanju i preispitivanju provedbe CETA-e, posebno preko foruma civilnog društva i domaćih savjetodavnih skupina; ističe da ocjenjivanje i preispitivanje standarda rada i zaštite okoliša ne bi trebalo biti ograničeno na poglavlja koja se bave posebno tim pitanjima, već bi trebalo horizontalno obuhvatiti ta područja i druga područja sporazuma, kao što su ulaganja, trgovina uslugama, regulatorna suradnja i javna nabava u području standarda rada i zaštite okoliša; poziva države članice da u potpunosti podupru te reforme odredaba o trgovini i održivom razvoju;
4. prima na znanje napredak Kanade u procesu ratifikacije Konvencije MOR-a br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje; uviđa da su glavna načela te konvencije već ugrađena u kanadske zakone o radu; očekuje, međutim, da se Konvencija što prije u cijelosti ratificira i poziva Vijeće da ne pošalje konačnu obavijest o stupanju CETA-e na snagu, u skladu s člankom 30.7. stavkom 2., sve dok Kanada ne završi postupak ratifikacije Konvencije br. 98;
5. prima na znanje činjenicu da će se načelo opreznosti EU-a kako je izneseno u Ugovorima EU-a i dalje primjenjivati, štiteći pravo EU-a i država članica da primjenjuju svoja temeljna načela u pogledu regulatornih aktivnosti; pridaje iznimnu važnost izjavi Komisije u vezi sa zaštitom načela opreznosti u CETA-i (izjava 7 među izjavama koje treba unijeti u zapisnik Vijeća), a posebno tvrdnju da se „ničim u CETA-i ne sprečava primjena načela opreznosti u Europskoj uniji kako je utvrđeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije”; snažno naglašava da sav uvoz iz Kanade u EU mora poštovati sve standarde EU-a; napominje da je regulatornu suradnju u CETA-i moguće započeti na dobrovoljnoj osnovi; naglašava da se eventualnom suradnjom ne smije ugroziti unutarnji zakonodavni proces u EU-u, uključujući odgovarajuća savjetovanja s dionicima iz EU-a, niti se na bilo koji način smije utjecati na ovlasti Parlamenta koje ima na temelju Ugovorâ EU-a;
6. podsjeća da CETA sadrži definicije standarda zaštite ulaganja i da se u njoj izrijekom upućuje na pravo vlada na reguliranje u cilju postizanja legitimnih ciljeva politike u područjima kao što su zaštita javnog zdravlja i sigurnosti, okoliša ili javnog morala, socijalna zaštita ili zaštita potrošača ili promicanje i zaštita kulturne raznolikosti; podsjeća da stranke CETA-e nisu eksplicitno prepoznale činjenicu da, ako jedna od stranaka donese propise kojima se negativno utječe na ulaganje ili se narušavaju očekivanja ulagača u pogledu dobiti, to ne predstavlja kršenje standarda zaštite ulaganja i stoga ne iziskuje nikakvu odštetu; međutim uviđa da opasnost od zazora od donošenja propisa nije potpunosti uklonjena iz CETA-e; poziva Komisiju da, ako to bude potrebno, u potpunosti iskoristi obvezujuća tumačenja standarda zaštite ulaganja kako bi se zajamčilo da tumačenje odražava namjeru EU-a i Kanade, kao što je navedeno u Zajedničkom instrumentu za tumačenje, da CETA ne rezultira time da strani ulagači imaju povoljniji tretman od domaćih ulagača;
7. zahtijeva da Europski parlament bude u potpunosti uključen u sve faze uspostave i budućih preispitivanja ICS-a, uključujući imenovanje sudaca suda i žalbenog suda, pri čemu bi, među ostalim, trebao sudjelovati u jamčenju njihove neovisnosti i stručnosti, kao i da nadzire organizacijske aspekte kao što je financijska naknada za suce; zahtijeva od Komisije i Vijeća da se pobrinu za to da Parlament sudjeluje u utvrđivanju detaljnih pravila ponašanja koja će se primjenjivati na kandidate za članove suda ili žalbenog suda i u utvrđivanju mehanizma sankcija u slučaju nepridržavanja pravila ponašanja kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje neovisnosti njihove sudske vlasti; žali što uspostava ICS-a, uključujući sva navedena pitanja, nije dovršena prije no što je tekst CETA-e predstavljen Europskom parlamentu radi davanja suglasnosti; poziva države članice da u potpunosti podupru aktivnosti povezane s provedbom ICS-a;
8. prima na znanje obećanje belgijske nacionalne vlade da će se obratiti Sudu Europske unije kako bi se provjerila usklađenost sustava ICS-a sa zakonodavstvom EU-a; poziva Parlament da na temelju članka 141. stavka 4. Poslovnika podnese pisane primjedbe o tom budućem sudskom predmetu;
9. toplo pozdravlja činjenicu da je Kanada u potpunosti prihvatila cilj postizanja multilateralnog rješenja zaštite ulaganja i da je postala bliski partner EU-a u aktivnom doprinošenju ostvarenju tog cilja, čiji je cilj riješiti problem nedosljednosti i fragmentarnosti tisuća raznih međunarodnih sporazuma o ulaganjima koji su trenutačno na snazi u cijelom svijetu; smatra da je novi ICS, koji je zajednički dogovoren u okviru CETA-e, važan korak prema ostvarenju tog cilja i apelira na to da se razdoblje prije no što sporazum u potpunosti stupi na snagu, tijekom kojeg se novi sustav neće privremeno primjenjivati, iskoristi za uvođenje mjera koje su potrebne da se definitivno zaštiti neovisnost javno imenovanih sudaca i da se zajamče primjerena pravila u području etike;
10. poziva Komisiju da redovito izvještava Parlament o privremenoj primjeni CETA-e na način da svake godine javno predstavi detaljno izvješće o provedbi kako bi se osiguralo da CETA dovodi do otvaranja dostojanstvenih radnih mjesta, promicanja radničkih prava i zaštite okoliše; ponovno poziva Komisiju da uvede posebne pokazatelje u cilju nadzora nad provedbom sporazuma kao što je CETA i nad njegovim utjecajem na rezultate raznih industrija i sektora EU-a u pogledu njihova tržišnog udjela;
11. napominje da su CETA-om preko carinskih kvota obuhvaćeni neki osjetljivi poljoprivredni sektori, kao što su sektor goveđeg i svinjskog mesa; podsjeća da je u studiji Komisije o kumulativnom gospodarskom učinku budućih trgovinskih sporazuma EU-a u području poljoprivrede upozoreno na iznimnu osjetljivost tih proizvoda i na potrebu da ih se zaštiti; očekuje da se u okviru trgovinske politike EU-a posebna pozornost posveti osjetljivosti lokalnih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;
12. podsjeća da mnoge zemlje u razvoju uživaju tarifne povlastice EU-a i Kanade; stoga poziva Komisiju da pomno nadzire učinak koji bi CETA mogla imati na zemlje u razvoju i da o tome redovito izvješćuje Parlament, posebno u vezi s potencijalnim smanjenjem povlastica, skretanjem trgovine i postizanjem ciljeva održivog razvoja u tim zemljama; poziva Komisiju da podrži inicijative kojima se potiče sudjelovanje zemalja u razvoju u globalnim lancima vrijednosti i u prilikama koje se otvaraju zahvaljujući CETA-i, koristeći se relevantnim razvojnim instrumentima kao što je trgovinska pomoć;
13. pohvaljuje zajednički angažman EU-a i Kanade u pogledu suradnje i stavljanje naglaska na pitanja zaštite okoliša povezana s trgovinom u okviru CETA-e, posebno na provedbu Pariškog sporazuma; poziva Komisiju da iskoristi mehanizam preispitivanja kako bi se dodatno razjasnili konkretni načini suradnje u okviru CETA-e, posebno u pogledu ciljeva u vezi s emisijama stakleničkih plinova, među ostalim i primjenom mehanizma temeljenog na sankcijama;
14. smatra da bi ključni standardi transparentnosti u pogledu poreznih režima trebali biti obvezujući te bi se trgovinska politika EU-a i njegovi trgovinski sporazumi trebali voditi tim standardima; poziva Komisiju da u sve sporazume o trgovini i partnerstvu uvrsti klauzule o dobrom poreznom upravljanju s posebnim naglaskom na ispunjavanju relevantnih preporuka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u području oporezivanja (npr. inicijativa protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti) te da zajamči da poduzeća i posrednici ne mogu zloupotrebljavati sporazume o trgovini i partnerstvu kako bi izbjegli plaćanje poreza ili za utaju poreza ili pranje novca od nezakonitih aktivnosti;
15. zahtijeva da se nadolazećim međuinstitucijskim sporazumom o međunarodnim pregovorima Parlamentu dodijele sve potrebne ovlasti za nadzor nad provedbom CETA-e, posebno preko odluke Zajedničkog odbora;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, kanadskoj saveznoj vladi i parlamentu te vladama i parlamentima kanadskih pokrajina i teritorija.