Dokument s plenarne sjednice
8.2.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između EU-a i Kanade
( 2017/2525(RSP) )
Manfred Weber, Artis Pabriks, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Danuta Maria Hübner, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Fernando Ruas, Tokia Saïfi, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jarosław Wałęsa, Hermann Winkler
u ime Kluba zastupnika PPE-a
David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Sander Loones, Jan Zahradil, Joachim Starbatty, Anna Elżbieta Fotyga
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Guy Verhofstadt, Marietje Schaake, Ramon Tremosa i Balcells, Hannu Takkula, Dita Charanzová, Frédérique Ries, Johannes Cornelis van Baalen, Sylvie Goulard, Morten Løkkegaard, Alexander Graf Lambsdorff, Fredrick Federley, Nils Torvalds, Angelika Mlinar, Hilde Vautmans, Gesine Meissner, Cecilia Wikström, Sophia in ‘t Veld, Petras Auštrevičius, Jozo Radoš
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o sklapanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između EU-a i Kanade
( 2017/2525(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir pregovaračke smjernice Vijeća Europske unije od 24. travnja 2009., kao i preporuku Komisije upućenu Vijeću 20. prosinca 2010. o izmjeni pregovaračkih smjernica te njihovu kasniju izmjenu koju je Vijeće usvojilo 14. srpnja 2011.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o trgovinskim odnosima EU-a i Kanade[1],
– uzimajući u obzir pravno mišljenje 259/16 Pravne službe Europskog parlamenta od 1. lipnja 2016. o usklađenosti Ugovora s odredbama o rješavanju sporova između ulagača i države u trgovinskim sporazumima o kojima pregovara Europska unija, s posebnim naglaskom na CETA-u,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću 5. srpnja 2016. o potpisivanju i sklapanju CETA-e kao mješovitog sporazuma,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 5. listopada 2016. o privremenoj primjeni CETA-e,
– uzimajući u obzir Zajednički instrument za tumačenje CETA-e između EU-a i Kanade, koji je Vijeće odobrilo u trenutku potpisivanja 28. listopada 2016., čime se, u skladu s člankom 31. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, pruža obvezujuće tumačenje CETA-e,
– uzimajući u obzir 38 izjava i deklaracija unesenih u zapisnik Vijeća prilikom donošenja odluke Vijeća o potpisivanju CETA-e,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da kvalitetni trgovinski sporazumi kojima se utvrđuju jasna pravila za trgovinske i investicijske tokove moraju oblikovati globalne standarde kako bi građani imali koristi od njih u obliku radnih mjesta i gospodarskog rasta te kako bi se doprinijelo blagostanju u budućnosti;
B. budući da, u doba kada je teško sklapati multilateralne trgovinske sporazume, bilateralni sporazumi imaju važnu ulogu u poticanju gospodarskog rasta i zapošljavanja;
C. budući da EU mora surađivati sa sličnim zemljama u cilju jačanja globalnog sustava utemeljenog na pravilima, osobito otkad se multilateralni sustav nalazi pod sve većim pritiskom;
D. budući da su Kanada i EU ključni partneri i saveznici, dijele iste vrijednosti i vjeru u otvoreno, demokratsko i liberalno društvo i u važnost trgovine utemeljene na pravilima, te da se slažu oko intenziviranja multilateralne i bilateralne suradnje u području vanjske politike;
E. budući da je CETA najmoderniji, najnapredniji i najopsežniji trgovinski sporazum o kojemu je EU dosad pregovarao;
F. budući da ishod pregovora odražava prioritete istaknute u njegovoj rezoluciji od 8. lipnja 2011.;
G. budući da su pregovori o CETA-i započeli 2009. na temelju jednoglasnog mandata svih država članica;
H. budući da CETA omogućava pristup novim tržištima, širi izbor za potrošače i prilike za ulaganja, pri čemu jamči visoke standarde i u Kanadi i u EU-u, svodi nepotrebne prepreke trgovini na najmanju moguću razinu te jamči pravo na donošenje propisa radi ostvarivanja legitimnih ciljeva u području javne politike;
I. budući da se CETA-om, među ostalim, uklanjaju carine, omogućava pristup europskim poduzećima kanadskom tržištu javne nabave, štiti 145 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla te povećava transparentnost u upravnim i carinskim postupcima;
J. budući da se CETA-om mogu dodatno poboljšati međunarodni standardi u pogledu rada i okoliša, posebice uvođenjem pravila o održivom razvoju i zaštiti klime;
K. budući da su, nakon što su civilno društvo i Europski parlament izrazili zabrinutost zbog mehanizma rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS), strane odlučile ukloniti ga iz teksta sporazuma i zamijeniti ga novim modelom rješavanja ulagačkih sporova: sustavom sudova za ulaganja (ICS);
L. budući da su pregovori o CETA-i znatno doprinijeli liberalizaciji viznog režima za stanovnike Rumunjske i Bugarske;
M. budući da su pregovori o CETA-i pokazali da uključiviji postupak može donijeti bolje rezultate, što dovodi do važnih zaključaka o generalnoj potrebi za većom transparentnosti trgovinskih pregovora;
1. pozdravlja Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom kao najmoderniji, najopsežniji i najambiciozniji trgovinski sporazum o kojemu je EU dosad pregovarao, te sporazum koji potencijalno može donijeti znatnu korist građanima i poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima;
2. poziva nacionalne i regionalne parlamente država članica da što prije ratificiraju sporazum kako bi europski i kanadski građani što prije mogli uživati u prednostima koje donosi CETA;
3. naglašava činjenicu da je taj sporazum prilika da zajedno sa svojim najsnažnijim partnerom utvrdimo pravila i standarde globalne trgovine te da pritom zajamčimo da se socijalni, radni i ekološki standardi ne dovode u pitanje prilikom određivanja uvjeta za rast i radna mjesta;
4. smatra da se CETA-om drugim trgovinskim partnerima šalje važna poruka o tome da EU želi utvrditi globalna pravila i standarde te da je i dalje predan otvorenim tržištima i trgovini utemeljenoj na pravilima, osobito u doba nesigurnosti u području trgovinske politike;
5. ističe da, kao u slučaju CETA-e, svi budući trgovinski sporazumi trebaju sadržavati odgovarajuće mjere za osjetljive proizvode, uključujući poljoprivredna dobra, kao i zaštitne klauzule koje se moraju primijeniti u slučaju poremećaja na tržištu;
6. podsjeća da se CETA-om vlade ne obvezuju na privatizaciju javnih usluga niti ih se sprečava da usluge koje su prethodno bile privatizirane vrate pod javno vlasništvo, upravu ili bilo koji drugi oblik kontrole;
7. pozdravlja ICS, novi model Komisije za rješavanje sporova, koji predstavlja korjenitu promjenu u usporedbi s ISDS-om jer jamči uspostavu stalnog suda sa sucima kojima se nasumično dodjeljuju predmeti, stalnog žalbenog suda, strogih pravila o sukobima interesa, kodeksa ponašanja koji provodi predsjednik Međunarodnog suda te poboljšanih odredbi o transparentnosti kako se sporovi više ne bi rješavali „iza zatvorenih vrata”;
8. pozdravlja činjenicu da su EU i Kanada zahvaljujući informiranju, interakciji i drugim metodama obrazloženja sadržaja sporazuma, primjerice Zajedničkog instrumenta za tumačenje, pružili odgovore na pitanja o CETA-i;
9. ističe važnost trgovinskog i održivog razvoja u CETA-i te relevantnih obveza koje su strane preuzele u okviru Zajedničkog instrumenta za tumačenje radi dodatnog utvrđivanja odredbi;
10. poziva Parlament da u potpunosti sudjeluje u provedbi sporazuma te poziva Komisiju da redovito obavješćuje Parlament o njegovoj privremenoj primjeni;
11. poziva Komisiju da poveća transparentnost aktualnih i budućih trgovinskih pregovora u cilju interakcije s građanima i dionicima;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću Europske unije, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Kanade.