Dokument s plenarne sjednice
13.3.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Cristian Dan Preda, Andrzej Grzyb, László Tőkés, Andrey Kovatchev, Ramona Nicole Mănescu, Ivan Štefanec, Ádám Kósa, Michaela Šojdrová
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[1],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije iz 2016.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području[2],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo isticati u svim područjima politike EU-a;
B. budući da je EU odlučno posvećen multilateralizmu i tijelima UN-a kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava;
C. budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina i njegova ureda (OHCHR); podsjeća na obvezu EU-a da nastavi podupirati i braniti njegov integritet, neovisnost i funkcioniranje; pozdravlja ulogu koju Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) ima u unaprjeđivanju suradnje između međunarodnih i regionalnih mehanizama za ljudska prava te u utvrđivanju načina za jačanje uloge „regionalnih dogovora” o univerzalnim standardima u pogledu ljudskih prava;
2. mišljenja je da djelotvornost i vjerodostojnost UNHRC-a ovise o istinskoj posvećenosti njegovih članova da štite sve osobe u svim zemljama od bilo kojeg oblika kršenja ljudskih prava, u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima se promiču univerzalnost, nepristranost, objektivnost, neselektivnost, konstruktivni dijalog i suradnja; ističe da treba nastojati izbjeći polarizaciju rasprava u sklopu UNHRC-a i potiče konstruktivan dijalog;
3. poziva države da omoguće pristup neovisnim stručnjacima UNHRC-a, posebnim izvjestiteljima i stručnjacima OHCHR-a kako bi mogli istražiti navode o kršenjima ljudskih prava i da se konstruktivno angažiraju zajedno s njima radi ispravljanja situacije, da poštuju obveze preuzete u okviru konvencija o ljudskim pravima i da u potpunosti surađuju s predstavnicima posebnih postupaka Vijeća za ljudska prava UN-a (uključujući univerzalni periodični pregled); potiče sve države da poduzmu konkretne korake u pogledu provedbe preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda te da prevladaju nedostatke uspostavom mehanizma za provedbu i praćenje, uključujući uspostavu nacionalnih akcijskih planova i nacionalnih koordinacijskih mehanizama;
4. podsjeća na obvezu Opće skupštine u skladu s kojom prilikom izbora za članstvo u UNHRC-u mora uzeti u obzir poštuju li kandidati promicanje i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; pozdravlja odluku UNHRC-a kojom se od Savjetodavnog odbora UNHRC-a traži da pripremi izvješće o ocjeni ostvarenog napretka u pogledu uspostavljanja regionalnih i podregionalnih dogovora o promicanju i zaštiti ljudskih prava; poziva EU i države članice da u svojim stajalištima odraze jednaku važnost prava i načina na koji glasuju i da u tom smislu poboljšaju usklađenost stajališta EU-a; snažno zahtijeva od EU-a da djeluje jednoglasno i da zauzme zajedničko stajalište prilikom glasovanja u UNHRC-u;
5. ponavlja da je važno zajamčiti da se EU aktivno i dosljedno angažira u mehanizmima UN-a za ljudska prava, posebice s Trećim odborom, Općom skupštinom UN-a i UNHRC-om; podržava napore Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), delegacija EU-a u New Yorku i Ženevi te država članica oko daljnjeg povećanja dosljednosti EU-a u okviru UN-a u pogledu ljudskih prava;
Tematski prioriteti
6. ističe važnost uloge nevladinih organizacija za ljudska prava i branitelja ljudskih prava u promicanju i zaštiti ljudskih prava; naglašava činjenicu da se ljudska prava i temeljne slobode trebaju štititi u svim dimenzijama njihova izraza, među ostalim i u kontekstu novih tehnologija;
7. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brojnih, sve češćih pokušaja smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava; osuđuje svaki čin nasilja, zlostavljanja, zastrašivanja i progona branitelja ljudskih prava, zviždača, novinara ili blogera, bilo na internetu bilo izvan njega; poziva sve države da promiču i jamče sigurno i poticajno okružje za nevladine organizacije, civilno društvo, novinare i branitelje ljudskih prava, uz poseban naglasak na svim ugroženim skupinama, u kojem će moći neovisno i neometano djelovati; ponovno poziva države koje su donijele restriktivne zakone protiv organizacija za ljudska prava da ih ukinu;
8. smatra da slobodni, neovisni i nepristrani mediji čine jedan od ključnih temelja demokratskog društva, u kojem otvorena rasprava ima ključnu ulogu; podržava zahtjev za imenovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za sigurnost novinara; poziva da se na svim međunarodnim forumima skrene pozornost na pitanja slobode izražavanja na internetu, digitalnih sloboda i važnosti slobodnog i otvorenog interneta;
9. podsjeća na to da pravo na slobodu udruživanja i okupljanja i dalje predstavlja velik izazov; toplo pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Maine Kiaija; poziva države članice EU-a da tim izvješćima posvete odgovarajuću pozornost;
10. poziva sve države da brzo ratificiraju fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;
11. protivi se svim vrstama diskriminacije i progona na osnovi rase, boje kože, jezika, vjeroispovijedi i uvjerenja, društvenog podrijetla, kaste, rođenja, dobi, invaliditeta ili statusa; podržava angažman EU-a s predstavnicima posebnih postupaka; poziva EU da aktivno nastavi promicati ravnopravnost i nediskriminaciju te da se bori protiv nasilja i diskriminacije svih pojedinaca;
12. izražava zabrinutost time što mnoge osobe, individualno ili grupno, posebno kršćani, doživljavaju kršenje svojih prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja koje vrše države i nedržavni akteri, što dovodi do diskriminacije, neravnopravnosti i stigmatiziranja; podsjeća da je potrebno boriti se protiv netolerancije i diskriminacije na osnovi vjeroispovijedi ili uvjerenja kako bi se zajamčilo poštovanje ostalih međusobno povezanih ljudskih prava, kao što je sloboda izražavanja;
13. poziva EU da radi na većoj zaštiti vjerskih manjina od progona i nasilja te na ukidanju zakona kojima se kriminaliziraju blasfemija ili apostazija koji služe kao paravan za progon vjerskih manjina i nevjernika; poziva na podupiranje rada posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;
14. snažno potiče EU da nastavi zagovarati pristup nulte stope tolerancije na smrtnu kaznu te ga poziva na to da nastoji dodatno ojačati međuregionalnu potporu predstojećoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o moratoriju na smrtnu kaznu;
15. apelira na EU da izrazi svoje mišljenje i da podrži napore koje UN ulaže u borbu protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, masovnih smaknuća i smaknuća zbog kaznenih djela povezanih s drogom te zahtijeva od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da na svim razinama dijaloga i na svim forumima pojača napore EU-a u borbi protiv izvansudskih pogubljenja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja, u skladu sa smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva na univerzalnu ratifikaciju i stvarnu provedbu Konvencije UN-a protiv mučenja i Fakultativnog protokola uz nju;
16. čvrsto podupire Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u ostvarivanju pravde na temelju načela komplementarnosti u pogledu ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti; traži od svih strana da pruže političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku svakodnevnom funkcioniranju Međunarodnog kaznenog suda;
17. traži od EU-a da nastavi jačati rad Međunarodnog kaznenog suda; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; žali što su se neke afričke zemlje odlučile povući iz Međunarodnog kaznenog suda te ih poziva da još jednom o tome razmisle; poziva sve države članice UN-a da se pridruže Međunarodnom kaznenom sudu ratificiranjem Rimskog statuta te da potaknu ratifikaciju izmjena iz Kampale;
18. najstrože osuđuje teška kršenja ljudskih prava, posebno ona koja provodi Islamska država/Daiš te napade Boko Harama usmjerene na djecu te sve druge napade terorističkih ili paravojnih organizacija na civile, posebno na žene i djecu; osuđuje učestalost i razmjere uništavanja kulturne baštine te poziva na pružanje potpore relevantnim naporima koji se poduzimaju u okviru raznih foruma UN-a;
19. poziva EU da aktivno radi na inicijativi da UN prizna genocid koji je tzv. Islamska država/Daiš počinila nad vjerskim manjinama te da se Međunarodnom kaznenom sudu upute slučajevi navodnih zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;
20. zahtijeva od EU-a da pozove sve države članice da u svoje razvojne politike kao središnji element postave ljudska prava te da provedu Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986.; pozdravlja činjenicu da je UNHRC nedavno imenovao posebnog izvjestitelja za pravo na razvoj, čiji mandat obuhvaća doprinošenje promicanju, zaštiti i ispunjavanju prava na razvoj u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. i drugih međunarodnih sporazuma o razvojnoj suradnji; ističe da načelo ljudskih prava za sve mora biti jedan od temeljnih elemenata pri postizanju svih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.;
21. poziva EU da nastavi promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te da u svojim aktivnostima i programima aktivno podupire rad organizacije UN Women i inicijative povezane s rodno osviještenom politikom; poziva na poduzimanje kontinuiranih mjera potpore za jačanje položaja žena i djevojčica i iskorjenjivanje svih oblika nasilja i diskriminacije koji se provode nad ženama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; odlučno traži od EU-a da pokreće međuregionalne inicijative za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena;
22. ponovno ističe obvezu EU-a na provođenje politike kojom se u obzir uzimaju ljudska prava i rodni aspekti, u skladu s ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) i 1820 (2008.) o ženama, miru i sigurnosti; poziva EU da na međunarodnoj razini podrži priznavanje dodane vrijednosti sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i u mirovnim operacijama, humanitarnoj pomoći te postupcima obnove nakon sukoba i održivog pomirenja;
23. poziva EU da nastavi promicati prava djece, posebno pomažući zajamčiti djeci pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, među ostalim i u zonama sukoba i izbjegličkim kampovima, te iskorjenjujući dječji rad, novačenje djece u vojsku, oduzimanje slobode, mučenje, trgovinu ljudima, dječji, rani i prisilni brak, seksualno iskorištavanje i štetne prakse poput genitalnog sakaćenja žena; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se u okviru UN-a poduprli i ojačali međunarodni napori u cilju sprečavanja angažiranja djece u oružanim sukobima te djelotvornijeg razmatranja učinaka stanja tijekom i nakon sukoba na žene i djevojke; poziva sve države članice UN-a da poštuju svoje ugovorne obveze u sklopu Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989., kako bi se poštovala prava sve djece u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihov pravni status i bez ikakvih oblika diskriminacije;
24. poziva države da promiču prava osoba s invaliditetom, uključujući njihovo ravnopravno sudjelovanje i socijalnu uključenost; poziva države da ratificiraju i provedu Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
25. poziva EU da surađuje s partnerima na provedbi Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, među ostalim potičući veći broj država na usvajanje nacionalnih akcijskih planova;
26. pozdravlja Deklaraciju UN-a iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima u kojoj se razmatra pitanje masovnih kretanja izbjeglica i migranata i koja je rezultirala usvajanjem globalnog pakta o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama te obvezom u pogledu migranata i izbjeglica čiji su ciljevi spašavanje života, odgovaranje na posebne potrebe, suzbijanje rasizma i ksenofobije, borba protiv trgovine ljudima, jamčenje jednakog priznavanja i zaštite pred zakonom te jamčenje uključenosti u nacionalne razvojne planove; poziva sve uključene strane da zajamče politički angažman, financijska sredstva i konkretna djela solidarnosti kao izraz potpore Deklaraciji iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima te podsjeća na to da bi se pitanje migracija trebalo nastaviti razmatrati na globalnoj razini, a ne samo na europskoj; poziva EU i njegove države članice da zauzmu vodeću ulogu u tim međunarodnim naporima te da u skladu s međunarodnim pravom poštuju svoje obveze zaštite ljudskih prava tražitelja azila, izbjeglica, migranata i svih raseljenih osoba, posebno žena, djece i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom;
27. naglašava da je važno promicati univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
28. podsjeća na činjenicu da je unutarnja i vanjska koherentnost u području ljudskih prava ključna za vjerodostojnost politike EU-a povezane s ljudskim pravima u njegovim vanjskim odnosima s trećim zemljama te poziva EU da ispuni svoje obveze u tom kontekstu;
Prioriteti za pojedine zemlje
29. Ukrajina
žali zbog toga što je aktualna ruska agresija prouzročila iznimno teško humanitarno stanje u Donbasu te što ukrajinskim i međunarodnim humanitarnim organizacijama nije dopušten pristup okupiranim regijama; izražava duboku zabrinutost zbog teških humanitarnih uvjeta u kojima se nalazi više od 1,5 milijuna interno raseljenih osoba; duboko je zabrinut zbog kršenja ljudskih prava na području Krima koji su okupirali Rusi, a posebno zbog iznimno teške situacije krimskih Tatara, te ističe da je potrebna daljnja financijska pomoć EU-a Ukrajini; ponavlja svoju potpunu predanost suverenosti, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama te njezinom slobodnom i suverenom opredjeljenju za europski put; poziva sve strane da odmah krenu s mirnom reintegracijom okupiranog Krimskog poluotoka u pravni poredak Ukrajine preko političkog dijaloga i uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; podržava produženje sankcija Rusiji sve do potpune provedbe Sporazuma iz Minska i vraćanja Krima; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Vijeće da povećaju pritisak na Rusku Federaciju kako bi međunarodnim organizacijama dopustila pristup Krimu u cilju nadziranja stanja u pogledu ljudskih prava, a u svjetlu stalnih teških kršenja temeljnih sloboda i ljudskih prava na tom poluotoku, te u cilju uvođenja stalnih međunarodnih nadzornih mehanizama koji bi se temeljili na konvencijama;
30. Sirija
najoštrije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje uz potporu Rusije i Irana provodi sirijski režim, kao i povrede ljudskih prava i kršenje međunarodnog humanitarnog prava koje provode nedržavne naoružane terorističke skupine, posebno IDIS/Daiš, koji je odgovoran za zločine koji predstavljaju genocid, Džabat Fatah al-Šam/front al-Nusra i druge džihadističke skupine; ustraje u tome da je potrebno nastaviti istragu u vezi s upotrebom kemijskog oružja u Siriji na svim uključenim stranama i njegovim uništavanjem te žali što su Rusija i Kina odlučile blokirati novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi kemijskog oružja; ponavlja svoj poziv na potpun i neometan humanitarni pristup te na posljedice i odgovornost za krivce za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; podržava inicijativu Europske unije da se slučaj stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu te poziva Vijeće sigurnosti UN-a da u tom smislu djeluje;
31. Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK)
izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja stanja u pogledu ljudskih prava u DNRK-u; poziva vladu DNRK-a da ispuni svoje obveze u skladu s instrumentima za zaštitu ljudskih prava, čiji je potpisnik, te da se pobrine za to da humanitarne organizacije, neovisni promatrači za ljudska prava i posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u DNRK-u mogu ući u zemlju te da im se pruži potrebna suradnja; poziva DNRK da dopusti slobodu izražavanja i medijsku slobodu kako nacionalnim tako i međunarodnim medijima te da građanima omogući necenzurirani pristup internetu; oštro osuđuje sustavnu i raširenu primjenu smrtne kazne u DNRK-u; poziva vladu DNRK-a da proglasi moratorij na sva pogubljenja, u cilju ukidanja smrtne kazne u bliskoj budućnosti; zahtijeva da se osobe koje snose najveću odgovornost za zločine protiv čovječnosti počinjene u DNRK-u pozovu na odgovornost, izvedu pred Međunarodni kazneni sud te da im se izreknu ciljane kazne; snažno osuđuje testiranje nuklearnog oružja te ga smatra nepotrebnom i opasnom provokacijom, kršenjem rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i ozbiljnom prijetnjom miru i sigurnosti na Korejskom poluotoku i u sjeveroistočnoj Aziji;
32. Gruzijske regije Abhazija i Chinvali / Južna Osetija
izražava ozbiljnu zabrinutost zbog instrumentalizacije pravosuđa i slučajeva političkog pritiska na članove Ustavnog suda; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i slobode medija te zbog onemogućavanja pristupa okupiranim regijama Abhaziji i Chinvaliju / Južnoj Osetiji u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; potiče na jačanje kontakata među narodima između teritorija pod nadzorom Tbilisija i dviju okupiranih regija; poziva na puno poštovanje suverenosti i teritorijalnog integriteta Gruzije, kao i nepovredivosti njezinih međunarodno priznatih granica; naglašava potrebu za sigurnim i dostojanstvenim povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba u njihova mjesta stalnog boravišta; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
33. Bjelarus
izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranog ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja; osuđuje zlostavljanje i pritvaranje neovisnih i oporbenih novinara i aktivista za ljudska prava; osuđuje nastavak primjene smrtne kazne; poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu na 35. sjednici Vijeća i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
34. Europska politika susjedstva
vjeruje u kontinuiranu vrijednost prvotnih ciljeva europske politike susjedstva u pogledu stvaranja područja blagostanja, stabilnosti i sigurnosti na temelju vrijednosti i načela Unije, uz pružanje pomoći i poticaja za temeljite strukturne reforme u susjednim zemljama koje se provode pod njihovom odgovornošću i u dogovoru s njima, s pomoću kojih će se omogućiti pojačana suradnja s EU-om; smatra da je podrška demokraciji, vladavini prava, dobrom upravljanju, izgradnji države, ljudskim pravima i temeljnim slobodama ključna za europsku politiku susjedstva; naglašava važnost razvoja uspješnog i aktivnog civilnog društva u procesu transformacije i demokratizacije, uključujući poslovnu zajednicu; poziva na daljnju potporu civilnom društvu, lokalnim MSP-ovima i drugim nedržavnim akterima, s obzirom na to da su oni pokretači procesa reformi, te poziva na angažiraniji dijalog i partnerstvo između raznih aktera civilnog društva i sektora u EU-u i susjednim državama u okviru europske politike susjedstva; naglašava važnost europskih poduzeća i njihovu ulogu u promicanju i širenju međunarodnih poslovnih standarda;
35. Iran
poziva Iran da u potpunosti surađuje sa svim mehanizmima UN-a za ljudska prava i da radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru univerzalnog periodičnog pregleda tako što će međunarodnim organizacijama za ljudska prava omogućiti da provode svoje misije; poziva iransku vladu da riješi velike probleme navedene u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje iskazane u rezolucijama Opće skupštine UN-a; sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu; poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika; napominje da se Ustavom Islamske Republike Irana formalno štite neke vjerske manjine i njihove temeljne vjerske slobode; međutim, zabrinut je zbog činjenice da se povećao broj pripadnika manjinskih vjerskih zajednica koji se nalaze u zatvoru te osoba koje se nalaze u zatvoru zbog svojih uvjerenja; poziva iranske vlasti da zajamče da se prava vjerskih i etničkih manjina u potpunosti poštuju i štite zakonom, te da se vjerske slobode prošire;
36. Burundi
izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Burundiju; osuđuje nasilje koje se u Burundiju provodi od 2015. i koje je dovelo do smrti, mučenja i ciljanog nasilja nad ženama, uključujući grupna silovanja i zlostavljanje; osuđuje zatvaranje tisuća ljudi i prisilno raseljavanje stotina tisuća Burundijaca te kršenja slobode tiska i izražavanja, kao i raširenu praksu nekažnjavanja tih zločina; poziva na provođenje temeljite i nezavisne istrage u vezi s tim ubojstvima i kršenjima te na privođenje počinitelja pravdi; s tim u vezi podržava odluku Vijeća EU-a da nakon neuspjelih pregovora započetih na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua obustavi izravnu financijsku potporu burundijskoj vladi, uključujući proračunsku potporu, ali da pritom nastavi pružati punu financijsku potporu koja se izravnim kanalima daje za stanovništvo i humanitarnu pomoć;
o
o o
37. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica EU-a, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 71. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.