Dokument s plenarne sjednice
13.3.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo, Isabella Adinolfi
u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima EU-a,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[1],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije iz 2016. o Etiopiji, Sjevernoj Koreji, Indiji, Krimu, Hong Kongu, Kazahstanu, Egiptu, Demokratskoj Republici Kongu, Pakistanu, Hondurasu, Nigeriji, Gambiji, Džibutiju, Kambodži, Tadžikistanu, Vijetnamu, Malaviju, Bahreinu, Mjanmaru, Filipinima, Somaliji, Zimbabveu, Ruandi, Sudanu, Tajlandu, Kini, Brazilu, Tibetu, Iraku, Indoneziji, Srednjoafričkoj Republici, Burundiju, Nikaragvi, Kuvajtu i Gvatemali,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području[2],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo isticati u svim područjima politike EU-a;
B. budući da je EU odlučno posvećen multilateralizmu i tijelima UN-a kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava;
C. budući da bi se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda i posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili određenih tema trebalo doprinositi promicanju i jačanju poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i njegova ureda (OHCHR); podsjeća na obvezu EU-a da nastavi podupirati i braniti njegov integritet, neovisnost i funkcioniranje; pozdravlja ulogu koju Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) ima u unaprjeđivanju suradnje između međunarodnih i regionalnih mehanizama za ljudska prava te u utvrđivanju načina za jačanje uloge „regionalnih dogovora” o univerzalnim standardima u pogledu ljudskih prava;
2. smatra da djelotvornost i vjerodostojnost UNHRC-a ovisi o stvarnoj posvećenosti njegovih članova da štite sve osobe u svim zemljama od svih povreda ljudskih prava u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima u kojima se promiče univerzalnost, nepristranost, objektivnost, neselektivnost, konstruktivan dijalog i suradnja; ističe da je potrebno izbjegavati polarizaciju rasprave u sklopu UNHRC-a i potiče konstruktivan dijalog;
3. poziva države da dodijele pristup neovisnim stručnjacima UNHRC-a, posebnim izvjestiteljima i stručnjacima OHCHR-a kako bi mogli istražiti navode kršenja ljudskih prava i da se konstruktivno angažiraju radi ispravljanja situacija, da poštuju obveze preuzete u okviru konvencija o ljudskim pravima i da u potpunosti surađuju s predstavnicima Posebnih postupaka UNHRC-a;
4. potiče sve države da poduzmu konkretne korake u pogledu provedbe preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda te da prevladaju nedostatke uspostavom mehanizma za provedbu i praćenje, uključujući uspostavu nacionalnih akcijskih planova i koordinacijskih mehanizama; dijeli zabrinutost UNHRC-a u pogledu navoda o prijetnjama i odmazdama usmjerenima protiv članova organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija koji su surađivali s UNHRC-om u postupku univerzalnog periodičnog pregleda;
5. podsjeća na obvezu Opće skupštine da prilikom izbora za članstvo u UNHRC-u mora uzeti u obzir poštuju li kandidati promicanje i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; pozdravlja odluku UNHRC-a kojom se od Savjetodavnog odbora UNHRC-a traži da pripremi izvješće o ocjeni ostvarenog napretka u pogledu uspostavljanja regionalnih i podregionalnih dogovora o promicanju i zaštiti ljudskih prava; poziva EU i države članice na to da se jednaka važnost prava odrazi u načinu na koji glasuju i da se u tom smislu poboljša usklađenost stajališta EU-a; odlučno traži od EU-a da djeluje jednoglasno i da zauzme zajedničko stajalište kad je riječ o glasovanju u UNHRC-u;
6. osuđuje činjenicu da mjesta u UNHRC-u i dalje zauzimaju zemlje za koje je dokazano da ozbiljno i sustavno krše ljudska prava, kao što su Saudijska Arabija, Kina i trenutačno Egipat, te još jednom poziva države članice EU-a da objavljuju kako glasuju u UNHRC-u; u tom smislu poziva EU i države članice na to da se jednaka važnost prava odrazi u načinu na koji glasuju te da svoj glas o rezolucijama UNHRC-a daju na temelju sadržaja, a ne predlagatelja tih rezolucija;
7. ponavlja da je za unapređenje vjerodostojnosti EU-a važno zajamčiti da se on aktivno i dosljedno angažira u mehanizmima UN-a za ljudska prava, posebice u okviru Trećeg odbora Opće skupštine UN-a, Opće skupštine UN-a i UNHRC-a; podržava napore Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), delegacija EU-a u New Yorku i Ženevi te država članica oko daljnjeg povećanja dosljednosti EU-a u okviru UN-a u pogledu ljudskih prava;
Tematski prioriteti
8. ističe važnost uloge nevladinih organizacija za ljudska prava i branitelja ljudskih prava u promicanju i zaštiti ljudskih prava; naglašava da se ljudska prava i temeljne slobode trebaju štititi u svim dimenzijama njihova izraza, među ostalim i u kontekstu novih tehnologija; dijeli zabrinutost UNHRC-a u pogledu navoda o prijetnjama i odmazdama usmjerenima protiv članova organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija koji su surađivali s njime, kao i s predstavnicima njegovih posebnih postupaka i u postupku univerzalnog periodičnog pregleda;
9. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brojnih, sve češćih pokušaja smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava, među ostalim i uvođenjem zakona za suzbijanje terorizma; osuđuje svaki čin nasilja, zlostavljanja, zastrašivanja i progona branitelja ljudskih prava, zviždača, novinara ili blogera, bilo na internetu bilo izvan njega; poziva sve države da promiču i jamče sigurno i poticajno okružje za nevladine organizacije, civilno društvo, novinare i branitelje ljudskih prava, uz poseban naglasak na svim ugroženim skupinama, u kojem će moći neovisno i neometano djelovati; poziva na donošenje mjera za smanjenje digitalnog jaza i omogućivanje neograničenog pristupa informacijama i komunikaciji, kao i necenzuriranog pristupa internetu; ponovno poziva države koje su donijele restriktivno zakonodavstvo ili represivne mjere, kao što su zabrana putovanja ili blokiranje sredstava neovisnih organizacija za ljudska prava, da ih ukinu;
10. smatra da slobodni, neovisni i nepristrani mediji čine jedan od ključnih temelja demokratskog društva u kojem otvorena rasprava ima ključnu ulogu; podržava zahtjev za imenovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za sigurnost novinara; poziva EU da na svim međunarodnim forumima skrene pozornost na pitanja slobode izražavanja na internetu, digitalnih sloboda i važnosti slobodnog i otvorenog interneta; poziva na smanjenje digitalnog jaza i na neograničen pristup informacijama i komunikaciji te na necenzuriran pristup internetu;
11. podsjeća na to da diljem svijeta i dalje dolazi do kršenja prava na slobodu udruživanja i okupljanja; toplo pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Maine Kiaija; poziva sve države da vode računa o tim izvještajima;
12. ističe činjenicu da zviždači imaju ključnu ulogu u otkrivanju informacija i poziva sve države da donesu zakone za zaštitu zviždača od prijetnje odmazdom ili poduzimanja takvih mjera;
13. poziva sve države da brzo ratificiraju fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;
14. ističe važnost pristupa zasnovanoga na pravima, kojim se obuhvaćaju sva ljudska prava, za ostvarivanje ciljeva održivoga razvoja, uključujući dimenziju ljudskih prava u područjima kao što su zdravlje, obrazovanje, sigurnost opskrbe hranom, stanovanje, voda i higijena, dostojanstven rad te razvoj i povećanje obuhvaćenosti osnovnim razinama socijalne zaštite, i za premošćivanje rodnog jaza;
15. protivi se svim vrstama diskriminacije i progona na bilo kojoj osnovi ili na temelju bilo kojeg statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed ili uvjerenje, rodni identitet ili spolna orijentacija, društveno podrijetlo, kasta, rođenje, dob ili invaliditet; podržava angažman EU-a s predstavnicima posebnih postupaka, uključujući i angažman s novim neovisnim stručnjakom za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta; poziva EU da aktivno nastavi promicati ravnopravnost i nediskriminaciju te da se bori protiv nasilja i diskriminacije svih pojedinaca;
16. izražava svoju zabrinutost time što mnoge osobe, individualno ili grupno, doživljavaju kršenje svojih prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja koje vrše države i nedržavni akteri, što dovodi do diskriminacije, neravnopravnosti i stigmatiziranja; podsjeća da je potrebno boriti se protiv netolerancije i diskriminacije na temelju vjeroispovijedi ili uvjerenja kako bi se zajamčilo poštovanje ostalih međusobno povezanih ljudskih prava, kao što je sloboda izražavanja;
17. poziva EU da radi na jamčenju veće zaštite vjerskih i etničkih manjina od progona i nasilja te na ukidanju zakona kojima se kriminaliziraju blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih i etničkih manjina i nevjernika; poziva na podupiranje rada posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;
18. odlučno traži da EU nastavi zagovarati nultu stopu tolerancije smrtne kazne te da nadalje nastoji učvršćivati međuregionalnu potporu predstojećoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o moratoriju na smrtnu kaznu; pozdravlja odluku o ukidanju smrtne kazne za sva kaznena djela koju su 2015. donijeli Madagaskar, Fidži, Surinam i Republika Kongo; osuđuje nastavak smaknuća u brojnim zemljama, uključujući Bahrein, Kuvajt, Bjelarus, Bangladeš, Indiju, Oman, Južni Sudan, Indoneziju i Čad; nadalje osuđuje navodni porast broja smrtnih kazni izrečenih posebice u Kini, Egiptu, Iranu, Nigeriji, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji; podsjeća vlasti tih zemalja da su one potpisnice Konvencije o pravima djeteta, kojom se izričito zabranjuje smrtna kazna za kaznena djela koja su počinile osobe mlađe od 18 godina;
19. potiče EU da izrazi svoje mišljenje i podrži napore koje UN ulaže u borbu protiv mučenja i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, masovnih smaknuća i smaknuća zbog kaznenih djela povezanih s drogom te poziva ESVD da na svim razinama dijaloga i na svim forumima pojača napore EU-a u borbi protiv izvansudskih pogubljenja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja, u skladu sa smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva na univerzalnu ratifikaciju i stvarnu provedbu Konvencije UN-a protiv mučenja i Fakultativnog protokola uz nju;
20. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog opetovanih teških povreda i zlouporabe ljudskih prava diljem svijeta; čvrsto podupire Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u ostvarivanju pravde na temelju načela komplementarnosti u pogledu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina; poziva sve strane da pružaju političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku svakodnevnom funkcioniranju Međunarodnog kaznenog suda; poziva EU da nastavi jačati rad Međunarodnog kaznenog suda; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; žali što su se neke afričke zemlje odlučile povući iz Međunarodnog kaznenog suda te ih poziva da još jednom o tome razmisle; poziva sve države članice UN-a da se pridruže Sudu što skorijim ratificiranjem Rimskog statuta te da potaknu ratifikaciju izmjena iz Kampale;
21. snažno potiče države da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se borile protiv nekažnjavanja te se pobrinu za to da ne postoje sigurne luke za počinitelje međunarodnih kaznenih djela i teških kršenja ljudskih prava, među ostalim donošenjem, na nacionalnoj razini, odredbi u pogledu opće nadležnosti i njezine provedbe;
22. snažno osuđuje sveprisutno nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja stope civilne štete u oružanim sukobima diljem svijeta te povećanja broja smrtonosnih napada na bolnice, škole, humanitarne konvoje i druge civilne mete;
23. izražava duboku zabrinutost zbog uporabe naoružanih bespilotnih letjelica izvan međunarodnoga pravnog okvira; poziva EU i njegove države članice da promiču međunarodni okvir o uporabi naoružanih bespilotnih letjelica kojim se poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo te kojim bi se rješavala pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno poziva EU i njegove države članice da pitanje naoružanih bespilotnih letjelica i potpuno autonomnog oružja uvrste u relevantne europske i međunarodne mehanizme za razoružanje i kontrolu naoružanja i potiče države članice da sudjeluju u tim mehanizmima kontrole i ojačaju ih;
24. najoštrije osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja nad civilima, a posebno nad ženama i djecom, trenutačno provode Daiš, Boko Haram i druge terorističke ili paravojne organizacije; osuđuje učestalost i razmjere uništavanja kulturne baštine te poziva na pružanje potpore relevantnim naporima koji se poduzimaju u okviru raznih foruma UN-a;
25. poziva EU da aktivno radi na inicijativi da UN prizna genocid koji je Daiš počinio nad vjerskim i etničkim manjinama te da se Međunarodnom kaznenom sudu upute slučajevi navodnih zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;
26. traži da EU pozove sve države članice da u svoje razvojne politike kao središnji element postave ljudska prava te da provode Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986.; pozdravlja činjenicu da je UNHRC nedavno imenovao posebnog izvjestitelja za pravo na razvoj, čiji mandat obuhvaća doprinošenje promicanju, zaštiti i ispunjavanju prava na razvoj u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. i drugih međunarodnih sporazuma o razvojnoj suradnji; ističe da načelo ljudskih prava za sve mora biti jedan od temeljnih elemenata pri postizanju svih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.;
27. poziva EU da nastavi promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te da u svojim aktivnostima i programima aktivno podupire rad organizacije UN Women i inicijative povezane s rodno osviještenom politikom; poziva na poduzimanje kontinuiranih mjera potpore za jačanje položaja žena i djevojčica i iskorjenjivanje svih oblika nasilja i diskriminacije koji se provode nad ženama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; odlučno traži da EU potiče međuregionalne inicijative za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena, da doprinosi potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) te da se u tom kontekstu i dalje zauzima za spolna i reproduktivna prava;
28. ponovno ističe obvezu EU-a na provođenje politike kojom se u obzir uzimaju ljudska prava i rodni aspekti, u skladu s ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) i 1820 (2008.) o ženama, miru i sigurnosti; poziva EU da na međunarodnoj razini podrži priznavanje dodane vrijednosti sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i u mirovnim operacijama, humanitarnoj pomoći te postupcima obnove nakon sukoba i održivog pomirenja;
29. poziva EU da nastavi promicati prava djece, posebno davanjem doprinosa jamčenju pristupa djece vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, među ostalim i u zonama sukoba i izbjegličkim kampovima, te uklanjanju dječjeg rada, novačenja djece u vojsku, oduzimanja slobode, mučenja, trgovine ljudima, dječjeg, ranog i prisilnog braka, seksualnog iskorištavanja i štetnih praksi poput genitalnog sakaćenja žena; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se u okviru UN-a poduprli i ojačali međunarodni napori u cilju sprečavanja angažiranja djece u oružanim sukobima te djelotvornijeg razmatranja učinaka stanja tijekom i nakon sukoba na žene, djevojke i djevojčice; poziva sve države članice UN-a da poštuju svoje ugovorne obveze u sklopu Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989., kako bi se poštovala prava sve djece u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihov pravni status i bez ikakvih oblika diskriminacije; poziva SAD, kao jedinu državu koja još nije ratificirala Konvenciju UN-a o pravima djeteta, da se hitno pridruži tom instrumentu;
30. poziva države da promiču prava osoba s invaliditetom, uključujući njihovo ravnopravno sudjelovanje i socijalnu uključenost; poziva države da ratificiraju i provode Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
31. poziva EU da surađuje s partnerima na provedbi Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući mjere za poticanje većeg broja država na usvajanje nacionalnih akcijskih planova i uključivanje u rad radnih skupina UN-a i OHCHR-a; pozdravlja sudjelovanje EU-a i velikog broja njegovih država članica na sjednici međuvladine radne skupine održanoj u listopadu 2016. na kojoj se raspravljalo o elementima obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; ponovo poziva sve zemlje i Europsku uniju da se aktivno i konstruktivno uključe u taj proces kako bi se izradio pravno obvezujući instrument u cilju sprečavanja povreda ljudskih prava, provođenja istrage kada do njih dođe te pružanja pravne zaštite i pristupa pravnim lijekovima;
32. poziva EU da u okviru foruma UN-a istakne pitanja jagme poduzeća za zemljištem te postupanja s braniteljima prava na zemljište i aktivistima u području okoliša, koji su često žrtve odmazde, uključujući prijetnje, zlostavljanje, proizvoljna uhićenja, napade i ubojstva;
33. pozdravlja Deklaraciju UN-a iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima u kojoj se razmatra pitanje masovnih kretanja izbjeglica i migranata i koja je rezultirala usvajanjem globalnog pakta o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama te obvezom u pogledu migranata i izbjeglica čiji su ciljevi spašavanje života, odgovaranje na posebne potrebe, suzbijanje rasizma i ksenofobije, borba protiv trgovine ljudima, jamčenje jednakog priznavanja i zaštite pred zakonom te jamčenje uključenosti u nacionalne razvojne planove; poziva sve uključene strane da zajamče politički angažman, financijska sredstva i konkretna djela solidarnosti kao izraz potpore Deklaraciji iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima te podsjeća na to da bi se pitanje migracija trebalo nastaviti razmatrati na globalnoj razini, a ne samo na europskoj; poziva EU i njegove države članice da zauzmu vodeću ulogu u tim međunarodnim naporima te da u prvom redu poštuju svoje obveze u okviru međunarodnog prava, štite prava tražitelja azila, izbjeglica, migranata i svih raseljenih osoba, posebno prava žena, djece i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom; upozorava da, zbog toga što se ponajprije usredotočuju na pitanja poput granične kontrole i vraćanja u treće zemlje u kojima je stanje ljudskih prava iznimno loše, EU i njegove države članice riskiraju da naruše ta vodeća načela i tako ugrožavaju svoju vjerodostojnost na međunarodnim forumima povezanima s ljudskim pravima, kao što je UNHRC;
34. podsjeća na to da bi se vraćanje migranata trebalo provoditi uz puno poštovanje njihovih prava i samo kada se može zajamčiti zaštita njihovih prava u njihovim zemljama; poziva vlade da obustave arbitrarna uhićenja migranata i oduzimanje slobode migrantima, među ostalim i kad je riječ o maloljetnicima; poziva sve države da poduzmu konkretne mjere u najboljem interesu maloljetnih izbjeglica i migranata na temelju Konvencije o pravima djeteta te da uvedu mjere za jačanje sustava za zaštitu djece, uključujući osposobljavanje socijalnih radnika i ostalih skupina stručnjaka te suradnju s nevladinim organizacijama; ponovno poziva sve države, uključujući i države članice EU-a, na ratifikaciju i provedbu Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;
35. sa zabrinutošću napominje da se očekuje da pojave povezane s klimatskim promjenama, kao što su porast razina mora i ekstremne promjene vremena koje izazivaju suše i poplave, dovedu do još većeg gubitka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode; poziva EU da zatraži međuregionalnu potporu u nastojanjima da se riješe pravni nedostaci pojma „klimatskih izbjeglica”, uključujući njegovu moguću definiciju u međunarodnom pravu ili bilo kojem pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu;
36. pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i okoliš; s iznimnom zabrinutošću naglašava da se gubitkom bioraznolikosti narušava uživanje širokog skupa ljudskih prava, uključujući pravo na život, zdravlje i vodu, i da on posebno utječe na najugroženije skupine, uključujući autohtono stanovništvo; poziva EU da podrži daljnje djelovanje UNHRC-a u tom području koje je iznimno važno za budućnost čovječanstva;
37. naglašava da je važno promicati univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
38. naglašava da je potrebno usvojiti pristup utemeljen na ljudskim pravima i integrirati poštovanje ljudskih prava u sve politike EU-a, uključujući one u području trgovine, ulaganja, javnih usluga, razvojne suradnje i migracija, kao i u zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku EU-a;
39. podsjeća na činjenicu da je unutarnja i vanjska koherentnost u području ljudskih prava ključna za vjerodostojnost politike EU-a povezane s ljudskim pravima u njegovim vanjskim odnosima s trećim zemljama te poziva EU da ispuni svoje obveze u tom kontekstu;
Prioriteti za pojedine zemlje
Bjelarus
40. izražava duboku zabrinutost zbog daljnjeg ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja u Bjelarusu; osuđuje zlostavljanje i pritvaranje neovisnih i oporbenih novinara i aktivista za ljudska prava; osuđuje nastavak primjene smrtne kazne; poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu na 35. sjednici Vijeća i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Burundi
41. izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Burundiju; osuđuje nasilje koje se u Burundiju provodi od 2015. i koje je dovelo do smrti, mučenja i ciljanog nasilja nad ženama, uključujući grupna silovanja i zlostavljanje; osuđuje zatvaranje tisuća ljudi i prisilno raseljavanje stotina tisuća Burundijaca te kršenja slobode tiska i izražavanja, kao i raširenu praksu nekažnjavanja tih zločina; podržava odluku Vijeća EU-a da nakon neuspjelih pregovora započetih na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua obustavi izravnu financijsku potporu burundijskoj vladi, uključujući proračunsku potporu, ali da pritom nastavi pružati punu financijsku potporu koja se izravnim kanalima daje za stanovništvo i humanitarnu pomoć; u potpunosti podržava uspostavu istražnog povjerenstva za Burundi u cilju utvrđivanja navodnih počinitelja djela kršenja i povrede ljudskih prava u toj zemlji kako bi se zajamčila puna odgovornost; poziva EU i njegove države članice da podrže zajedničku izjavu o Burundiju u kojoj se dovodi u pitanje članstvo te zemlje u UNHRC-u ako ne počne u potpunosti surađivati s istražnim povjerenstvom, Vijećem i njegovim mehanizmima te ako se aktivno ne angažira u radu istražnog povjerenstva i ne odgovori na ozbiljne nedoumice u pogledu ljudskih prava;
Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK)
42. izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja stanja u pogledu ljudskih prava u DNRK-u; poziva vladu DNRK-a da ispuni svoje obveze u skladu s instrumentima za zaštitu ljudskih prava, čiji je potpisnik, te da se pobrine za to da humanitarne organizacije, neovisni promatrači za ljudska prava i posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u DNRK-u mogu ući u zemlju te da im se pruži potrebna suradnja; poziva DNRK da dopusti slobodu izražavanja i medijsku slobodu kako nacionalnim tako i međunarodnim medijima te da građanima omogući necenzurirani pristup internetu; oštro osuđuje sustavnu primjenu smrtne kazne u DNRK-u u velikim razmjerima; poziva vladu DNRK-a da proglasi moratorij na sva pogubljenja, u cilju ukidanja smrtne kazne u bliskoj budućnosti; zahtijeva da se osobe koje snose najveću odgovornost za zločine protiv čovječnosti počinjene u DNRK-u pozovu na odgovornost, izvedu pred Međunarodni kazneni sud te da im se izreknu ciljane kazne; oštro osuđuje testiranje nuklearnog oružja te ga smatra nepotrebnom i opasnom provokacijom, kršenjem rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i ozbiljnom prijetnjom miru i sigurnosti na Korejskom poluotoku i u sjeveroistočnoj Aziji; traži obnavljanje mandata posebnog izvjestitelja; traži od stručne skupine da predstavi izvješće Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a; predlaže da se u rezoluciju uvrste ključne preporuke o odgovornosti iz izvješća stručnjaka, uključujući jačanje kapaciteta Ureda u Seulu u vidu stručnih istražitelja i tužitelja, kao i imenovanje stručnjaka za kazneno pravosuđe kako bi se unaprijedili koraci poduzeti radi jamčenja odgovornosti;
Demokratska Republika Kongo (DR Kongo)
43. izrazito je zabrinut zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava koja uz potpuno nekažnjavanje provode sigurnosne snage te traži da se počinitelji privedu pravdi; poziva Vijeće da, ako nasilje potraje, razmotri mogućnost produženja postojećih restriktivnih mjera kao što su ciljane sankcije EU-a, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine odgovornima za nasilno gušenje i narušavanje demokratskog procesa u DR Kongu, kako je predviđeno Sporazumom iz Cotonoua; potiče vlasti DR Konga da provedu sporazum sklopljen u prosincu 2016. te da do prosinca 2017. održe izbore uz potporu međunarodnih aktera; podsjeća na to da je stabilnost regije Velikih jezera, a posebno stanje ljudskih prava u istočnom dijelu DR Konga, uključujući seksualno nasilje, razlog za veliku zabrinutost; poziva UNHRC da kontinuirano nadzire DR Kongo sve do održavanja izbora i provedbe demokratske tranzicije te potiče Ured visokog povjerenika da obavještava Vijeće o stanju u DR Kongu i po potrebi poduzme snažnije mjere;
Iran
43. poziva Iran da u potpunosti surađuje sa svim mehanizmima UN-a za ljudska prava i da radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru univerzalnog periodičnog pregleda tako što će međunarodnim organizacijama za ljudska prava omogućiti da provode svoje misije; poziva iransku vladu da riješi velike probleme navedene u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje iskazane u rezolucijama Opće skupštine UN-a; sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu; poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika;
Mjanmar/Burma
44. iznimno je zabrinut zbog izvješća o nasilnim sukobima u sjevernoj državi Rakhine i žali zbog izgubljenih života, životne egzistencije i domova te navoda o nerazmjernoj upotrebi sile oružanih snaga Mjanmara; potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta stanu na kraj ubijanju, zlostavljanju i silovanju pripadnika naroda Rohingya te paležu njihovih domova; traži od Vlade i civilnih vlasti Mjanmara da odmah prekinu diskriminaciju i segregaciju manjine Rohingya; poziva na zaštitu prava pripadnika naroda Rohingya i jamčenje sigurnosti, zaštite i ravnopravnosti svih građana Mjanmara; pozdravlja odluku vlade Mjanmara o tome da mir i nacionalno pomirenje budu prioritet; pozdravlja najavu vlade Mjanmara o osnivanju istražnog povjerenstva za nedavna nasilja u državi Rakhine; ističe da je nužan odgovarajući kazneni progon odgovornih i primjerena pravna zaštita za žrtve kršenja prava; poziva vladu Mjanmara da nastavi postupak demokratizacije te da poštuje vladavinu prava, slobodu govora i temeljna ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da podrže obnovljeni mandat posebnog izvjestitelja za Mjanmar;
Saudijska Arabija
45. podsjeća na svoju zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava u toj zemlji, uključujući represiju nad braniteljima ljudskih prava te kršenje slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja i prava žena; osuđuje uznemirujuću stopu odluka o smrtnoj kazni u Saudijskoj Arabiji, uključujući masovna pogubljenja, te poziva tu zemlju da uvede moratorij na smrtnu kaznu; poziva vlasti Saudijske Arabije da puste na slobodu sve zatvorenike savjesti, uključujući dobitnika Nagrade Saharov za 2015. Raifa Badawija; poziva EU da posebno pomno prati taj slučaj;
Južni Sudan
46. poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, arbitrarna uhićenja i oduzimanje slobode; napominje da je sudanska vlada 16. ožujka 2016. potpisala Sporazum o smjernicama te nakon toga razjasnila svoje obveze u pogledu uključenja drugih relevantnih dionika u nacionalni dijalog i u pogledu nastavka poštovanja svih odluka postignutih između potpisnika iz oporbe i Mehanizma 7+7, upravnog odbora za nacionalni dijalog; ustraje u tome da sve strane trebaju ispunjavati svoje obveze te poziva na kontinuirani dijalog u cilju uspostave konačnog prekida vatre; poziva EU i njegove države članice da u skladu s preuzetim obvezama nastave podupirati Afričku uniju u naporima koje ulaže u postizanje mira u Sudanu i među stanovnicima Sudana u razdoblju tranzicije prema demokraciji reformiranoj iznutra; poziva EU i njegove države članice da obnove mandat Komisije za ljudska prava u Južnom Sudanu, da ojačaju njezinu ulogu u istragama o kršenju ljudskih prava i utvrđivanju slučajeva seksualnog nasilja; potiče da se preporuke te Komisije uvrste u izvješće koje će se proslijediti Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a;
Sirija
47. najoštrije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje se izvršava u okviru događanja u Siriji, kao i povrede ljudskih prava i kršenje međunarodnog humanitarnog prava koje provode nedržavne naoružane terorističke skupine, posebno Daiš, koji je odgovoran za zločine koji predstavljaju genocid, Džabat Fatah al-Šam/front al-Nusra i druge džihadističke skupine; ustraje u tome da je potrebno nastaviti istrage u vezi s upotrebom kemijskog oružja u Siriji na svim uključenim stranama i njegovim uništavanjem; ponavlja svoj poziv za potpun i neometan humanitarni pristup te posljedice i odgovornost za krivce za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;
Zapadna Sahara
48. poziva na poštovanje temeljnih prava stanovnika Zapadne Sahare, uključujući slobodu udruživanja, slobodu izražavanja i pravo na okupljanje; zahtijeva oslobađanje svih političkih zatvorenika pripadnika naroda Sahrawi; zahtijeva pristup teritorijima Zapadne Sahare za predstavnike Ujedinjenih naroda, zastupnike u parlamentu, neovisne promatrače, nevladine organizacije i predstavnike medija; apelira na Ujedinjene narode da misiji MINURSO dodijele mandat ljudskih prava, u skladu sa svim drugim misijama UN-a za očuvanje mira diljem svijeta; podržava pravedno i trajno rješavanje sukoba u Zapadnoj Sahari na temelju prava naroda Sahrawi na samoodređenje i u skladu s odgovarajućim rezolucijama Ujedinjenih naroda; poziva EU i njegove države članice da pokrenu pitanje stanja u Zapadnoj Sahari na predstojećoj sjednici za univerzalni periodični pregled u vezi s Marokom;
Jemen
49. izrazito je zabrinut zbog katastrofalnog humanitarnog stanja u Jemenu; osuđuje činjenicu da su mete civili, koji su u neizdrživoj situaciji između zaraćenih strana koje im daju kontradiktorne upute, čime se krši međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima; naglašava da je novačenje i iskorištavanje djece u oružanim sukobima strogo zabranjeno prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu te da se u slučaju novačenja djece mlađe od 15 godina može smatrati ratnim zločinom; poziva sve strane da smjesta puste takvu djecu; snažno potiče sve strane da zajamče dostupnost vodovoda i kanalizacije, pa i hitnim dostavljanjem nafte za opskrbu gorivom pumpi kojima se iz tla crpe voda, bez čega će se humanitarna kriza pogoršati; snažno potiče sve strane da posvete posebnu pozornost sve ozbiljnijem zdravstvenom problemu u Adenu do kojega dolazi zbog kraha javne opskrbe energijom i nestašice čiste vode; poziva Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva i jemensku vladu da zajamče da se morskom i zračnom lukom u Adenu upravlja pošteno u pogledu pristupa i da se humanitarne zalihe koje prolaze kroz morsku luku pravodobno otpremaju željenim primateljima; potiče sve strane da smire napetosti i odmah uspostave stabilno primirje koje će na temelju pregovora dovesti do političkog i uključivog rješenja sukoba; u tom kontekstu u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a za Jemen Ismaila Oulda Šeika Ahmeda, kao i provedbu rezolucije Vijeća za ljudska prava 33/16 do listopada 2016., u kojoj se od UN-a zahtijeva da surađuje s nacionalnim neovisnim istražnim povjerenstvom i da podupire sve napore uložene u neovisnu međunarodnu istragu kako bi se okončalo nekažnjavanje u Jemenu; poziva države članice EU-a da podrže zajedničku izjavu koju predvodi Nizozemska i u kojoj se izražava zabrinutost zbog kršenja i povreda u Jemenu te se poziva na temeljitu i nepristranu istragu o njima; potiče visokog povjerenika da se koristi formatom izvještavanja između sjednica kako bi se UNHRC redovno informirao o rezultatima istraga;
o
o o
50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 71. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.