Dokument s plenarne sjednice
13.3.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Hannu Takkula, Pavel Telička, Hilde Vautmans, Paavo Väyrynen
u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju EU-a o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[1],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije iz 2016. o Etiopiji, Sjevernoj Koreji, Indiji, Krimu, Hong Kongu, Kazahstanu, Egiptu, Demokratskoj Republici Kongu, Pakistanu, Hondurasu, Nigeriji, Gambiji, Džibutiju, Kambodži, Tadžikistanu, Vijetnamu, Malaviju, Bahreinu, Mjanmaru, Filipinima, Somaliji, Zimbabveu, Ruandi, Sudanu, Tajlandu, Kini, Brazilu, Rusiji, Tibetu, Iraku, Indoneziji, Srednjoafričkoj Republici, Burundiju, Nikaragvi, Kuvajtu i Gvatemali,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području[2],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo biti uključeno u sva područja politike EU-a;
B. budući da je EU odlučno posvećen multilateralizmu i tijelima UN-a kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava;
C. budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina i njegova ureda (OHCHR); podsjeća na obvezu EU-a da nastavi podupirati i braniti njegov integritet, neovisnost i funkcioniranje; pozdravlja ulogu koju Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) ima u unaprjeđivanju suradnje između međunarodnih i regionalnih mehanizama u području ljudskih prava te u utvrđivanju načina za jačanje uloge „regionalnih dogovora” o univerzalnim standardima u pogledu ljudskih prava;
2. mišljenja je da djelotvornost i vjerodostojnost UNHRC-a ovise o istinskoj posvećenosti njegovih članova da štite sve osobe u svim zemljama od bilo kojeg oblika kršenja ljudskih prava, u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima se promiču univerzalnost, nepristranost, objektivnost, neselektivnost, konstruktivni dijalog i suradnja; ističe da je potrebno izbjegavati polarizaciju rasprave u sklopu UNHRC-a i potiče konstruktivan dijalog;
3. poziva države da dodijele pristup neovisnim stručnjacima UNHRC-a, posebnim izvjestiteljima i stručnjacima OHCHR-a kako bi mogli istražiti navode kršenja ljudskih prava i da se konstruktivno angažiraju radi ispravljanja situacija, da poštuju obveze preuzete u okviru konvencija o ljudskim pravima i da u potpunosti surađuju s predstavnicima posebnih postupaka UNHRC-a; potiče sve države da poduzmu konkretne korake u pogledu provedbe preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda te da prevladaju nedostatke uspostavom mehanizma za provedbu i praćenje, uključujući uspostavu nacionalnih akcijskih planova i nacionalnih koordinacijskih mehanizama;
4. podsjeća na obvezu Opće skupštine u skladu s kojom prilikom izbora za članstvo u UNHRC-u mora uzeti u obzir poštuju li kandidati promicanje i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; pozdravlja odluku UNHRC-a kojom se od Savjetodavnog odbora UNHRC-a traži da pripremi izvješće o ocjeni ostvarenog napretka u pogledu uspostavljanja regionalnih i podregionalnih dogovora o promicanju i zaštiti ljudskih prava; poziva EU i države članice da u svojim stajalištima odraze jednaku važnost prava i načina na koji glasuju i da u tom smislu poboljšaju usklađenost stajališta EU-a; odlučno traži od EU-a da djeluje jednoglasno i da zauzme zajedničko stajalište kad je riječ o glasovanju u UNHRC-u;
5. ponavlja da je za unapređenje vjerodostojnosti EU-a važno zajamčiti da se on aktivno i dosljedno angažira u mehanizmima UN-a za ljudska prava, posebice u okviru Trećeg odbora Opće skupštine UN-a, Opće skupštine UN-a i UNHRC-a; podržava napore Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), delegacija EU-a u New Yorku i Ženevi te država članica oko daljnjeg povećanja dosljednosti EU-a u okviru UN-a u pogledu ljudskih prava;
Tematski prioriteti
6. ističe važnost uloge nevladinih organizacija za ljudska prava i branitelja ljudskih prava u promicanju i zaštiti ljudskih prava; naglašava da se ljudska prava i temeljne slobode trebaju štititi u svim dimenzijama njihova izraza, među ostalim i u kontekstu novih tehnologija; dijeli zabrinutost UNHRC-a u pogledu navoda o prijetnjama i odmazdama usmjerenima protiv članova organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija koji su surađivali s UNHRC-om u postupku univerzalnog periodičnog pregleda;
7. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brojnih, sve češćih pokušaja da se smanji prostor za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava, među ostalim i uvođenjem zakona za suzbijanje terorizma; osuđuje svaki čin nasilja, zlostavljanja, zastrašivanja i progona branitelja ljudskih prava, zviždača, novinara ili blogera, bilo na internetu bilo izvan njega; poziva sve države da promiču i zajamče sigurno i poticajno okružje u kojem nevladine organizacije, civilno društvo, novinari, branitelji ljudskih prava, posebno žene i djeca, te pripadnici ugroženih skupina kao što su osobe LGBTI mogu neovisno i neometano djelovati; ponovno poziva države koje su donijele restriktivno zakonodavstvo protiv organizacija za ljudska prava da ga ukinu;
8. smatra da slobodni, neovisni i nepristrani mediji čine jedan od ključnih temelja demokratskog društva, u kojem otvorena rasprava ima ključnu ulogu; podržava zahtjev za imenovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za sigurnost novinara; poziva da se na svim međunarodnim forumima skrene pozornost na pitanja slobode izražavanje na internetu, digitalnih sloboda i važnosti slobodnog i otvorenog interneta; poziva na smanjenje digitalnog jaza i na neograničen pristup informacijama i komunikaciji te na necenzuriran pristup internetu;
9. podsjeća na to da pravo na slobodu udruživanja i okupljanja i dalje predstavlja velik izazov; toplo pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Maine Kiaija; poziva sve države da vode računa o njegovim izvješćima;
10. poziva sve države da brzo ratificiraju fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;
11. protivi se svim vrstama diskriminacije i progona na bilo kojoj osnovi ili na temelju bilo kojeg statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed ili uvjerenje, rodni identitet ili spolna orijentacija, društveno podrijetlo, kasta, rođenje, dob ili invaliditet; podržava angažman EU-a u posebnim postupcima, uključujući i angažman s novim neovisnim stručnjakom za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta; poziva EU da aktivno nastavi promicati ravnopravnost i nediskriminaciju te da se bori protiv nasilja i diskriminacije svih pojedinaca;
12. izražava svoju zabrinutost time što mnoge osobe, individualno ili grupno, doživljavaju kršenje svojih prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja koje provode države i nedržavni akteri, što dovodi do diskriminacije, neravnopravnosti i stigmatiziranja; podsjeća da je potrebno boriti se protiv netolerancije i diskriminacije na temelju vjeroispovijedi ili uvjerenja kako bi se zajamčilo poštovanje ostalih međusobno povezanih ljudskih prava, kao što je sloboda izražavanja;
13. poziva EU da radi na jamčenju veće zaštite vjerskih i etničkih manjina od progona i nasilja te na ukidanju zakona kojima se kriminaliziraju blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih i etničkih manjina i nevjernika; poziva na podupiranje rada posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;
14. snažno potiče EU da nastavi zagovarati pristup nulte stope tolerancije na smrtnu kaznu te ga poziva na to da nastoji dodatno ojačati međuregionalnu potporu predstojećoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o moratoriju na smrtnu kaznu; pozdravlja odluku o ukidanju smrtne kazne za sva kaznena djela koju su 2015. donijeli Madagaskar, Fidži, Surinam i Republika Kongo; osuđuje nastavak smaknuća u brojnim zemljama, uključujući Bahrein, Kuvajt, Bjelarus, Bangladeš, Indiju, Oman, Južni Sudan, Indoneziju i Čad; nadalje osuđuje navodni porast broja smrtnih kazni izrečenih posebice u Kini, Egiptu, Iranu, Nigeriji, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji; podsjeća vlasti tih zemalja da su one potpisnice Konvencije o pravima djeteta, kojom se izričito zabranjuje smrtna kazna za kaznena djela koja su počinile osobe mlađe od 18 godina;
15. poziva EU da izrazi svoje mišljenje i da podrži napore koje UN ulaže u borbu protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, masovnih smaknuća i smaknuća zbog kaznenih djela povezanih s drogom te zahtijeva od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da na svim razinama dijaloga i na svim forumima pojača napore EU-a u borbi protiv izvansudskih pogubljenja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja, u skladu sa smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva na univerzalnu ratifikaciju i stvarnu provedbu Konvencije UN-a protiv mučenja i njezinog Fakultativnog protokola;
16. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog opetovanih teških povreda i zlouporabe ljudskih prava diljem svijeta; čvrsto podupire Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u ostvarivanju pravde na temelju načela komplementarnosti u pogledu ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; traži od svih strana da pružaju političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku svakodnevnom funkcioniranju Međunarodnog kaznenog suda;
17. poziva EU da nastavi jačati rad Međunarodnog kaznenog suda; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; žali što su se neke afričke zemlje odlučile povući iz Međunarodnog kaznenog suda te ih poziva da još jednom o tome razmisle; poziva sve države članice UN-a da se pridruže Međunarodnom kaznenom sudu ratificiranjem Rimskog statuta te da potaknu ratifikaciju izmjena iz Kampale;
18. osuđuje nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja stope civilne štete u oružanim sukobima diljem svijeta te povećanja broja smrtonosnih napada na bolnice, škole, humanitarne konvoje i druge civilne mete; ustraje u tome da se takva kršenja uzmu u obzir kad je riječ o postupanjima UNHRC-a specifičnima za pojedine zemlje i relevantnim pregledima u sklopu mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda;
19. najstrože osuđuje teška kršenja ljudskih prava, posebno ona koja provodi Islamska država/Daiš te napade Boko Harama usmjerene na djecu te sve druge napade terorističkih ili paravojnih organizacija na civile, posebno na žene i djecu; osuđuje učestalost i razmjere uništavanja kulturne baštine te poziva na pružanje potpore relevantnim naporima koji se poduzimaju u okviru raznih foruma UN-a;
20. poziva EU da aktivno radi na inicijativi da UN prizna genocid koji je tzv. Islamska država/Daiš počinila nad vjerskim i etničkim manjinama te da se Međunarodnom kaznenom sudu upute slučajevi navodnih zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;
21. traži da EU pozove sve države na to da u središte svoje razvojne politike postave ljudska prava te da provode Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986.; pozdravlja činjenicu da je UNHRC nedavno imenovao posebnog izvjestitelja za pravo na razvoj, čiji mandat obuhvaća doprinos promicanju, zaštiti i ispunjavanju prava na razvoj u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. i drugih međunarodnih sporazuma o razvojnoj suradnji; ističe da načelo ljudskih prava za sve mora biti jedan od temeljnih elemenata pri postizanju svih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.;
22. poziva EU da nastavi promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te da u svojim aktivnostima i programima aktivno podupire rad organizacije UN Women i inicijative povezane s rodno osviještenom politikom; poziva na poduzimanje kontinuiranih potpornih mjera za jačanje položaja žena, djevojaka i djevojčica i iskorjenjivanje svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama, djevojkama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; snažno zahtijeva da EU-a potiče međuregionalne inicijative za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena, da doprinosi potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) te da u tom kontekstu i dalje zauzima za spolna i reproduktivna prava;
23. ponovno ističe obvezu EU-a na provođenje politike kojom se u obzir uzimaju ljudska prava i rodni aspekti, u skladu s ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) i 1820 (2008.) o ženama, miru i sigurnosti; poziva EU da na međunarodnoj razini podrži priznavanje dodane vrijednosti sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i u mirovnim operacijama, humanitarnoj pomoći te postupcima obnove nakon sukoba i održivog pomirenja;
24. poziva EU da nastavi promicati prava djece, posebno pomažući zajamčiti djeci pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, među ostalim i u zonama sukoba i izbjegličkim kampovima, te iskorjenjujući dječji rad, novačenje djece u vojsku, oduzimanje slobode, mučenje, trgovinu ljudima, dječji, rani i prisilni brak, seksualno iskorištavanje i štetne prakse poput genitalnog sakaćenja žena; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se u okviru UN-a poduprli i ojačali međunarodni napori u cilju sprečavanja angažiranja djece u oružanim sukobima te djelotvornijeg razmatranja učinaka stanja tijekom i nakon sukoba na žene, djevojke i djevojčice; poziva sve države članice UN-a da poštuju svoje ugovorne obveze u sklopu Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989., kako bi se poštovala prava sve djece u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihov pravni status i bez ikakvih oblika diskriminacije;
25. poziva države da promiču prava osoba s invaliditetom, uključujući njihovo ravnopravno sudjelovanje i socijalnu uključenost; poziva države da ratificiraju i provedu Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
26. poziva EU da surađuje s partnerima na provedbi Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući mjere za poticanje većeg broja država na usvajanje nacionalnih akcijskih planova i uključivanje u rad radnih skupina UN-a i OHCHR-a; ponovo poziva sve zemlje i Europsku uniju da se aktivno i konstruktivno uključe u taj proces kako bi se izradio pravno obvezujući instrument u cilju sprečavanja povrede ljudskih prava, provođenja istrage kada do njih dođe te pružanja pravne zaštite i jamčenja pristupa pravnim lijekovima;
27. pozdravlja Deklaraciju UN-a iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima u kojoj se razmatra pitanje masovnih kretanja izbjeglica i migranata i koja je rezultirala usvajanjem globalnog pakta o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama te obvezom u pogledu migranata i izbjeglica čiji su ciljevi spašavanje života, odgovaranje na posebne potrebe, suzbijanje rasizma i ksenofobije, borba protiv trgovine ljudima, jamčenje jednakog priznavanja i zaštite pred zakonom te jamčenje uključenosti u nacionalne razvojne planove; poziva sve uključene strane da zajamče politički angažman, financijska sredstva i konkretna djela solidarnosti kao izraz potpore Deklaraciji iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima te podsjeća na to da bi se pitanje migracija trebalo nastaviti razmatrati na globalnoj razini, a ne samo na europskoj; poziva EU i njegove države članice da zauzmu vodeću ulogu u tim međunarodnim naporima te da u skladu s međunarodnim pravom poštuju svoje obveze zaštite ljudskih prava tražitelja azila, izbjeglica, migranata i svih raseljenih osoba, posebno žena, djece i ugroženih skupina, uključujući osobe s invaliditetom;
28. podsjeća na to da bi se vraćanje migranata trebalo provoditi uz puno poštovanje njihovih prava i samo kada se može zajamčiti zaštita njihovih prava u njihovim zemljama; poziva vlade da obustave arbitrarna uhićenja i oduzimanje slobode migranata, među ostalim i maloljetnika; poziva sve države da poduzmu konkretne mjere u najboljem interesu maloljetnih izbjeglica i migranata na temelju Konvencije o pravima djeteta te da uvedu mjere za jačanje sustava za zaštitu djece, uključujući osposobljavanje socijalnih radnika i ostalih skupina stručnjaka te koordiniranje rada s nevladinim organizacijama; poziva sve države da ratificiraju i provedu Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;
29. naglašava da je važno promicati univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
30. naglašava da je potrebno usvojiti pristup utemeljen na ljudskim pravima i integrirati poštovanje ljudskih prava u sve politike EU-a, uključujući one u području trgovine, ulaganja, javnih usluga, razvojne suradnje i migracija, kao i u zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku EU-a;
31. podsjeća na činjenicu da je unutarnja i vanjska koherentnost u području ljudskih prava ključna za vjerodostojnost politike EU-a povezane s ljudskim pravima u njegovim vanjskim odnosima s trećim zemljama te poziva EU da ispuni svoje obveze u tom kontekstu;
Prioriteti za pojedine zemlje
Bjelarus
32. izražava duboku zabrinutost zbog daljnjeg ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja; osuđuje zlostavljanje neovisnih i oporbenih novinara te zlostavljanje i oduzimanje slobode aktivista za ljudska prava i osuđuje nastavak primjene smrtne kazne; poziva da se na 35. sjednici Vijeća obnovi mandat posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Burundi
33. izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Burundiju te sve većeg broja ljudi koji bježe iz zemlje; osuđuje nasilje koje se u Burundiju provodi od 2015. i koje je dovelo do smrti, mučenja i ciljanog nasilja nad ženama, uključujući grupna silovanja i zlostavljanje; osuđuje zatvaranje tisuća ljudi i prisilno raseljavanje stotina tisuća Burundijaca te kršenja slobode tiska i izražavanja, kao i raširenu praksu nekažnjavanja tih zločina; poziva na provođenje temeljite i nezavisne istrage u vezi s tim ubojstvima i kršenjima te privođenje počinitelja pravdi; u vezi s tim podržava odluku Vijeća EU-a da nakon neuspjelih pregovora započetih na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua obustavi izravnu financijsku potporu burundijskoj vladi, uključujući proračunsku potporu, ali da pritom nastavi pružati punu financijsku potporu koja se izravnim kanalima daje za stanovništvo i humanitarnu pomoć; poziva EU i njegove države članice da podrže zajedničku izjavu o Burundiju u kojoj se dovodi u pitanje članstvo te zemlje u UNHRC-u ako ne počne u potpunosti surađivati s istražnim povjerenstvom, Vijećem i njegovim mehanizmima te ako se aktivno ne angažira u pogledu istražnog povjerenstva i ne odgovori na ozbiljne probleme u pogledu ljudskih prava;
Demokratska Republika Kongo
34. izrazito je zabrinut zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava koja uz potpuno nekažnjavanje provode sigurnosne snage te traži da se počinitelji privedu pravdi; poziva Vijeće da, ako nasilje potraje, razmotri mogućnost produženja postojećih restriktivnih mjera kao što su ciljane sankcije EU-a, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine odgovornima za nasilno gušenje i narušavanje demokratskog procesa u DR Kongu, kako je predviđeno Sporazumom iz Cotonua; potiče vlasti DR Konga da provedu sporazum sklopljen u prosincu 2016. te da do prosinca ove godine održe izbore uz potporu međunarodnih aktera; poziva UNHRC da u tom pogledu nastavi svoj nadzor sve do održavanja izbora i provedbe demokratske tranzicije; podsjeća na važnost stabilnosti regije Velikih jezera, a posebno na stanje ljudskih prava u istočnom DR Kongu, što koje uključuje provedbu seksualno nasilje i razlog je velike zabrinutosti;
Gruzijske regije Abhazija i Chinvali/Južna Osetija
35. i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i slobode medija te zbog onemogućavanja pristupa gruzijskim regijama Abhaziji i Chinvaliju/Južnoj Osetiji, koje je okupirala Rusija i u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; potiče na jačanje kontakata među narodima između teritorija pod nadzorom Tbilisija i dviju okupiranih regija; poziva na puno poštovanje suverenosti i teritorijalnog integriteta Gruzije, kao i nepovredivosti njezinih međunarodno priznatih granica; naglašava potrebu za sigurnim i dostojanstvenim povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba u njihova mjesta stalnog boravišta; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
Iran
36. poziva Iran da u potpunosti surađuje s mehanizmima UN-a za ljudska prava i radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru univerzalnog periodičnog pregleda tako što će međunarodnim organizacijama za ljudska prava omogućiti da provode svoje misije; poziva iransku vladu da riješi velike probleme navedene u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje iz rezolucija Opće skupštine UN-a; sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu; poziva na oslobađanje političkih zatvorenika;
Mjanmar/Burma
37. iznimno je zabrinut zbog izvješća o nasilnim sukobima u sjevernoj državi Rakhine i žali zbog izgubljenih života, životne egzistencije i domova te navoda o nerazmjernoj upotrebi sile oružanih snaga Mjanmara; potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta stanu na kraj ubijanju, zlostavljanju i silovanju naroda Rohingya te paležu njihovih domova; traži od Vlade i civilnih vlasti Mjanmara da odmah prekinu diskriminaciju i segregaciju manjine Rohingya; poziva na zaštitu prava pripadnika naroda Rohingya i jamčenje sigurnosti, zaštite i ravnopravnosti svih građana Mjanmara;
38. pozdravlja odluku vlade Mjanmara o tome da mir i nacionalno pomirenje budu prioritet; pozdravlja najavu vlade Mjanmara o osnivanju istražnog povjerenstva za nedavna nasilja u državi Rakhine; ističe da je nužan odgovarajući kazneni progon odgovornih i primjerena pravna zaštita za žrtve kršenja prava; poziva vladu Mjanmara da nastavi postupak demokratizacije te da poštuje vladavinu prava, slobodu govora i temeljna ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da podrže obnovljeni mandat posebnog izvjestitelja za Mjanmar;
Saudijska Arabija
39. podsjeća na svoju zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava u toj zemlji; osuđuje zabrinjavajuću stopu odluka o smrtnoj kazni u Saudijskoj Arabiji, uključujući masovna pogubljenja, te poziva tu zemlju da uvede moratorij na smrtnu kaznu; poziva vlasti Saudijske Arabije da puste na slobodu sve zatvorenike savjesti, uključujući dobitnika Nagrade Saharov za 2015. Raifa Badawija; poziva EU da posebno pomno prati taj slučaj; ponavlja da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju; poziva saudijske vlasti da u potpunosti surađuju s predstavnicima posebnih postupaka UNHRC-a i s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava;
Sirija
40. najsnažnije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje provode Asadove snage uz pomoć Rusije i Irana te kršenje ljudskih prava i povrede međunarodnog humanitarnog prava koje provode nedržavne oružane terorističke skupine, posebice tzv. Islamska država/Daiš, Džabat Fatah al-Šam/front al-Nusra i druge džihadističke skupine; ustraje u tome da je potrebno nastaviti istragu u vezi s upotrebom kemijskog oružja u Siriji na svim uključenim stranama i njegovim uništavanjem te žali što su Rusija i Kina odlučile blokirati novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi kemijskog oružja; ponavlja svoj poziv za potpun i neometan humanitarni pristup te posljedice i odgovornost za krivce za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; podržava inicijativu Europske unije da se slučaj stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu te poziva Vijeće sigurnosti UN-a da u tom smislu djeluje;
41. pozdravlja skupinu na visokoj razini, osnovanu usvajanjem rezolucije na 33. sjednici UNHRC-a, koja će u suradnji s neovisnim međunarodnim istražnim povjerenstvom istraživati prisilne nestanke, arbitrarno oduzimanje slobode i potrebu da se odgovara za te povrede te će saslušati svjedoke i same Sirijce; podržava mandat istražnog povjerenstva za provedbu posebne istrage o Alepu, o kojoj bi izvješće trebalo podnijeti najkasnije u ožujku na 34. sjednici UNHRC-a, te traži da se to izvješće predstavi Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti;
Južni Sudan
42. poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, arbitrarna uhićenja i oduzimanje slobode; napominje da je sudanska vlada 16. ožujka 2016. potpisala Sporazum o smjernicama te nakon toga razjasnila svoje obveze u pogledu uključenja drugih relevantnih dionika u nacionalni dijalog i u pogledu nastavka poštovanja svih odluka postignutih između potpisnika iz oporbe i Mehanizma 7+7, upravnog odbora za nacionalni dijalog; ustraje u tome da sve strane trebaju ispunjavati svoje obveze te poziva na kontinuirani dijalog u cilju uspostave konačnog prekida vatre; poziva EU i njegove države članice da, u skladu s preuzetim obvezama, nastave podupirati Afričku uniju u naporima koje ulaže u postizanje mira u Sudanu i među stanovnicima Sudana u razdoblju tranzicije prema demokraciji reformiranoj iznutra;
43. poziva EU i njegove države članice da obnove mandat Komisije za ljudska prava u Južnom Sudanu, da ojačanju njegovu ulogu u istragama o kršenju ljudskih prava i utvrđivanju slučajeva seksualnog nasilja; potiče da se preporuke te Komisije uvrste u izvješće koje će se proslijediti Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a;
Ukrajina
44. žali zbog toga što je aktualna ruska agresija prouzročila iznimno teško humanitarno stanje u Donbasu te što ukrajinskim i međunarodnim humanitarnim organizacijama nije dopušten pristup okupiranim regijama; izražava duboku zabrinutost zbog teških humanitarnih uvjeta u kojima se nalazi više od 1,5 milijuna interno raseljenih osoba; duboko je zabrinut zbog kršenja ljudskih prava na području Krima koji su okupirali Rusi, a posebno zbog iznimno teške situacije krimskih Tatara, te ističe da je potrebna daljnja financijska pomoć EU-a Ukrajini; ponavlja svoju potpunu predanost suverenosti, političkoj neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica te njezinom slobodnom i suverenom opredjeljenju za europski put; poziva sve strane da odmah krenu s mirnom reintegracijom okupiranog Krimskog poluotoka u pravni poredak Ukrajine kroz politički dijalog i uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Vijeće da povećaju pritisak na Rusku Federaciju kako bi međunarodnim organizacijama dopustila pristup Krimu u cilju nadziranja stanja u pogledu ljudskih prava, a u svjetlu stalnih teških kršenja temeljnih sloboda i ljudskih prava na tom poluotoku, te u cilju uvođenja stalnih međunarodnih nadzornih mehanizama koji bi se temeljili na konvencijama;
Jemen
45. izrazito je zabrinut zbog katastrofalnog humanitarnog stanja u Jemenu; osuđuje činjenicu da su mete civili, koji su u neizdrživoj situaciji između zaraćenih strana koje im daju kontradiktorne upute, čime se krši međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima; naglašava da je novačenje i iskorištavanje djece u oružanim sukobima strogo zabranjeno prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu te da se u slučaju novačenja djece mlađe od 15 godina može smatrati ratnim zločinom; poziva sve strane da odmah puste takvu djecu te da ih više ne novače; potiče sve strane da smire napetosti i odmah uspostave stabilno primirje koje će na temelju pregovora dovesti do političkog i uključivog rješenja sukoba; u tom kontekstu u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a za Jemen Ismaila Oulda Šeika Ahmeda, kao i provedbu rezolucije Vijeća za ljudska prava 33/16 do listopada 2016., u kojoj se od UN-a zahtijeva da surađuje s nacionalnim neovisnim istražnim povjerenstvom i da podupire sve napore uložene u neovisnu međunarodnu istragu kako bi se okončalo nekažnjavanje u Jemenu;
o
o o
46. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica EU-a, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 71. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.