Dokument s plenarne sjednice
13.3.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Elena Valenciano, Pier Antonio Panzeri, Soraya Post i drugi
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.
( 2017/2598(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju EU-a o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[1],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije iz 2016. o Etiopiji, Sjevernoj Koreji, Indiji, Krimu, Hong Kongu, Kazahstanu, Egiptu, Demokratskoj Republici Kongu, Pakistanu, Hondurasu, Nigeriji, Gambiji, Džibutiju, Kambodži, Tadžikistanu, Vijetnamu, Malaviju, Bahreinu, Mjanmaru, Filipinima, Somaliji, Zimbabveu, Ruandi, Sudanu, Tajlandu, Kini, Brazilu, Rusiji, Tibetu, Iraku, Indoneziji, Srednjoafričkoj Republici, Burundiju, Nikaragvi, Kuvajtu i Gvatemali,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području[2],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo biti uključeno u sva područja politike EU-a;
B. budući da je EU odlučno posvećen multilateralizmu i tijelima UN-a kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava;
C. budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina i njegova ureda (OHCHR); podsjeća na obvezu EU-a da nastavi podupirati i braniti njegov integritet, neovisnost i funkcioniranje; pozdravlja ulogu koju Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) ima u unaprjeđivanju suradnje između međunarodnih i regionalnih mehanizama u području ljudskih prava te u utvrđivanju načina za jačanje uloge „regionalnih dogovora” o univerzalnim standardima u pogledu ljudskih prava;
2. smatra da djelotvornost i vjerodostojnost UNHRC-a ovisi o stvarnoj posvećenosti njegovih članova da štite sve osobe u svim zemljama od svih povreda ljudskih prava u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima u kojima se promiče univerzalnost, nepristranost, objektivnost, neselektivnost, konstruktivan dijalog i suradnja; ističe da je potrebno izbjegavati polarizaciju rasprave u sklopu UNHRC-a i potiče konstruktivan dijalog;
3. poziva države da dodijele pristup neovisnim stručnjacima UNHRC-a, posebnim izvjestiteljima i stručnjacima OHCHR-a kako bi mogli istražiti navode kršenja ljudskih prava i da se konstruktivno angažiraju radi ispravljanja situacija, da poštuju obveze preuzete u okviru konvencija o ljudskim pravima i da u potpunosti surađuju s predstavnicima posebnih postupaka UNHRC-a (uključujući univerzalan periodični pregled); potiče sve države da poduzmu konkretne korake u pogledu provedbe preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda te da prevladaju nedostatke uspostavom mehanizma za provedbu i praćenje, uključujući uspostavu nacionalnih akcijskih planova i nacionalnih koordinacijskih mehanizama;
4. podsjeća na obvezu Opće skupštine u skladu s kojom prilikom izbora za članstvo u UNHRC-u mora uzeti u obzir poštuju li kandidati promicanje i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; pozdravlja odluku UNHRC-a kojom se od Savjetodavnog odbora Vijeća za ljudska prava traži da pripremi izvješće o ocjeni ostvarenog napretka u pogledu uspostavljanja regionalnih i podregionalnih dogovora o promicanju i zaštiti ljudskih prava; poziva EU i države članice da u svojim stajalištima odraze jednaku važnost prava i načina na koji glasuju i da se u tom smislu poboljša usklađenost stajališta EU-a; snažno zahtijeva od EU-a da djeluje jednoglasno i da zauzme zajedničko stajalište prilikom glasovanja u UNHRC-u;
5. ponavlja da je za unapređenje vjerodostojnosti EU-a važno zajamčiti da se on aktivno i dosljedno angažira u mehanizmima UN-a za ljudska prava, posebice u okviru Trećeg odbora Opće skupštine UN-a, Opće skupštine UN-a i UNHRC-a; podupire napore koje su ESVD, delegacije EU-a u New Yorku i Ženevi te države članice uložili u jačanje dosljednosti EU-a pred UN-om u pitanjima ljudskih prava;
Tematski prioriteti
6. ističe važnost uloge nevladinih organizacija za ljudska prava i branitelja ljudskih prava u promicanju i zaštiti ljudskih prava; naglašava činjenicu da se ljudska prava i temeljne slobode trebaju štititi u svim dimenzijama njihova izraza, među ostalim i u kontekstu novih tehnologija; dijeli zabrinutost UNHRC-a u pogledu navoda o prijetnjama i odmazdama usmjerenima protiv članova organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija koji su surađivali s UNHRC-om u postupku univerzalnog periodičnog pregleda;
7. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brojnih, sve češćih pokušaja smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava, među ostalim i uvođenjem zakona za suzbijanje terorizma; osuđuje svaki čin nasilja, zlostavljanja, zastrašivanja i progona branitelja ljudskih prava, zviždača, novinara ili blogera, bilo na internetu bilo izvan njega; poziva sve države da promiču i jamče sigurno i poticajno okružje za nevladine organizacije, civilno društvo, novinare i branitelje ljudskih prava, uz poseban naglasak na svim ugroženim skupinama, u kojem će moći neovisno i neometano djelovati; ponovno poziva države koje su donijele restriktivne zakone protiv organizacija za ljudska prava da ih ukinu;
8. smatra da slobodni, neovisni i nepristrani mediji čine jedan od ključnih temelja demokratskog društva, u kojem otvorena rasprava ima ključnu ulogu; podržava zahtjev za imenovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za sigurnost novinara; poziva da se na svim međunarodnim forumima skrene pozornost na pitanja slobode izražavanja na internetu, digitalnih sloboda i važnosti slobodnog i otvorenog interneta; poziva na smanjenje digitalnog jaza i na neograničen pristup informacijama i komunikaciji te na necenzuriran pristup internetu;
9. podsjeća na to da pravo na slobodu udruživanja i okupljanja i dalje predstavlja velik izazov; toplo pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Maine Kiaija; poziva sve države da vode računa o njegovim izvješćima;
10. poziva sve države da brzo ratificiraju fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;
11. protivi se svim vrstama diskriminacije i progona na bilo kojoj osnovi ili na temelju bilo kojeg statusa kao što su rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed ili uvjerenje, rodni identitet ili spolna orijentacija, društveno podrijetlo, kasta, rođenje, dob ili invaliditet; podržava angažman EU-a u posebnim postupcima, uključujući i angažman s novim neovisnim stručnjakom za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta; poziva EU da aktivno nastavi promicati ravnopravnost i nediskriminaciju te da se bori protiv nasilja i diskriminacije svih pojedinaca;
12. izražava svoju zabrinutost time što mnoge osobe, individualno ili grupno, doživljavaju kršenje svojih prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja koje provode države i nedržavni akteri, što dovodi do diskriminacije, neravnopravnosti i stigmatiziranja; podsjeća da je potrebno boriti se protiv netolerancije i diskriminacije na temelju vjeroispovijedi ili uvjerenja kako bi se zajamčilo poštovanje ostalih međusobno povezanih ljudskih prava, kao što je sloboda izražavanja;
13. poziva EU da radi na jamčenju veće zaštite vjerskih i etničkih manjina od progona i nasilja te na ukidanju zakona kojima se kriminaliziraju blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih i etničkih manjina i nevjernika; poziva na podupiranje rada posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;
14. snažno potiče EU da nastavi zagovarati pristup nulte stope tolerancije na smrtnu kaznu te ga poziva na to da nastoji dodatno ojačati međuregionalnu potporu predstojećoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o moratoriju na smrtnu kaznu; pozdravlja odluku o ukidanju smrtne kazne za sva kaznena djela koju su 2015. donijeli Madagaskar, Fidži, Surinam i Republika Kongo; osuđuje nastavak smaknuća u brojnim zemljama, uključujući Bahrein, Kuvajt, Bjelarus, Bangladeš, Indiju, Oman, Južni Sudan, Indoneziju i Čad; nadalje osuđuje navodni porast broja smrtnih kazni izrečenih posebice u Kini, Egiptu, Iranu, Nigeriji, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji; podsjeća vlasti tih zemalja da su one potpisnice Konvencije o pravima djeteta, kojom se izričito zabranjuje smrtna kazna za kaznena djela koja su počinile osobe mlađe od 18 godina;
15. apelira na EU da izrazi svoje mišljenje i da podrži napore koje UN ulaže u borbu protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, masovnih i drugih smaknuća, uključujući smaknuća zbog kaznenih djela povezanih s drogom, te zahtijeva od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da na svim razinama dijaloga i na svim forumima pojača napore EU-a u borbi protiv izvansudskih pogubljenja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja, u skladu sa smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva na univerzalnu ratifikaciju i stvarnu provedbu Konvencije UN-a protiv mučenja i njezinog Fakultativnog protokola;
16. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog opetovanih teških povreda i zlouporabe ljudskih prava diljem svijeta; čvrsto podupire Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u ostvarivanju pravde na temelju načela komplementarnosti u pogledu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina; poziva sve strane da pružaju političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku svakodnevnom funkcioniranju Međunarodnog kaznenog suda;
17. poziva EU da nastavi jačati rad Međunarodnog kaznenog suda; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; žali što su se neke afričke zemlje odlučile povući iz Međunarodnog kaznenog suda te ih poziva da još jednom o tome razmisle; poziva sve države članice UN-a da se pridruže Međunarodnom kaznenom sudu ratificiranjem Rimskog statuta te da potaknu ratifikaciju izmjena iz Kampale;
18. najstrože osuđuje teška kršenja ljudskih prava, posebno ona koja provodi Islamska država/Daiš te napade Boko Harama usmjerene na djecu te sve druge napade terorističkih ili paravojnih organizacija na civile, posebno na žene i djecu; osuđuje učestalost i razmjere uništavanja kulturne baštine te poziva na pružanje potpore relevantnim naporima koji se poduzimaju u okviru raznih foruma UN-a;
19. poziva EU da aktivno radi na inicijativi da UN prizna genocid koji je takozvana Islamska država/Daiš počinila nad vjerskim i etničkim manjinama te da se Međunarodnom kaznenom sudu upute slučajevi navodnih zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida; potiče snažan dijalog i suradnju između Suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;
20. traži da EU pozove sve države na to da u središte svoje razvojne politike postave ljudska prava te da provode Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986.; pozdravlja činjenicu da je UNHRC nedavno imenovao posebnog izvjestitelja za pravo na razvoj, čiji mandat obuhvaća doprinos promicanju, zaštiti i ispunjavanju prava na razvoj u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. i drugih međunarodnih sporazuma o razvojnoj suradnji; ističe da načelo ljudskih prava za sve mora biti jedan od temeljnih elemenata pri postizanju svih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.;
21. poziva EU da nastavi promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te da u svojim aktivnostima i programima aktivno podupire rad organizacije UN Women i inicijative povezane s rodno osviještenom politikom; poziva na poduzimanje kontinuiranih mjera potpore za jačanje položaja žena, djevojaka i djevojčica i iskorjenjivanje svih oblika nasilja i diskriminacije koji se provode nad ženama, djevojkama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; odlučno traži da EU inzistira na međuregionalnim inicijativama za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena te potpune i djelotvorne provedbe Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) i da se u tom kontekstu i dalje zauzima za spolna i reproduktivna prava;
22. ponovno ističe obvezu Europske unije na provođenje politike kojom se u obzir uzimaju ljudska prava i rodni aspekti, u skladu s ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (2000.) i 1820 (2008.) o ženama, miru i sigurnosti; poziva EU da na međunarodnoj razini podrži priznavanje dodane vrijednosti sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i u mirovnim operacijama, humanitarnoj pomoći te postupcima obnove nakon sukoba i održivog pomirenja;
23. poziva EU da nastavi promicati prava djece, posebno pomažući zajamčiti djeci pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, među ostalim i u zonama sukoba i izbjegličkim kampovima, te iskorjenjujući dječji rad, novačenje djece u vojsku, oduzimanje slobode, mučenje, trgovinu ljudima, dječji, rani i prisilni brak, seksualno iskorištavanje i štetne prakse poput genitalnog sakaćenja žena; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se u okviru UN-a poduprli i ojačali međunarodni napori u cilju sprečavanja angažiranja djece u oružanim sukobima te djelotvornijeg razmatranja učinaka stanja tijekom i nakon sukoba na žene, djevojke i djevojčice; poziva sve države članice UN-a da poštuju svoje ugovorne obveze u sklopu Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989., kako bi se poštovala prava sve djece u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihov pravni status i bez ikakvih oblika diskriminacije;
24. poziva države da promiču prava osoba s invaliditetom, uključujući njihovo ravnopravno sudjelovanje i socijalnu uključenost; poziva države da ratificiraju i provedu Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
25. poziva EU da surađuje s partnerima na provedbi Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući mjere za poticanje većeg broja država na usvajanje nacionalnih akcijskih planova i uključivanje u rad radnih skupina UN-a i Ureda visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR); ponovo poziva sve zemlje, uključujući Europsku uniju, da se aktivno i konstruktivno te što prije uključe u postupak izrade pravno obvezujućeg instrumenta kojim će se u međunarodnom pravu o ljudskim pravima urediti postupanje transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća u cilju sprečavanja povrede ljudskih prava, provođenja istrage kada do njih dođe te pružanja pravne zaštite i jamčenja pristupa pravnim lijekovima;
26. pozdravlja Deklaraciju UN-a iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima u kojoj se razmatra pitanje masovnih kretanja izbjeglica i migranata i koja je rezultirala usvajanjem globalnog pakta o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama te obvezom u pogledu migranata i izbjeglica čiji su ciljevi spašavanje života, odgovaranje na posebne potrebe, suzbijanje rasizma i ksenofobije, borba protiv trgovine ljudima, jamčenje jednakog priznavanja i zaštite pred zakonom te jamčenje uključenosti u nacionalne razvojne planove; poziva sve uključene strane da zajamče politički angažman, financijska sredstva i konkretna djela solidarnosti kao izraz potpore Deklaraciji iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima te podsjeća na to da bi se pitanje migracija trebalo nastaviti razmatrati na globalnoj razini, a ne samo na europskoj; poziva EU i njegove države članice da zauzmu vodeću ulogu u tim međunarodnim naporima te da u skladu s međunarodnim pravom poštuju svoje obveze zaštite ljudskih prava tražitelja azila, izbjeglica, migranata i svih raseljenih osoba, posebno žena, djece i ugroženih skupina, uključujući osobe s invaliditetom;
27. podsjeća na to da bi se vraćanje migranata trebalo provoditi uz puno poštovanje njihovih prava i samo kada se može zajamčiti zaštita njihovih prava u njihovim zemljama; poziva vlade da obustave arbitrarna uhićenja migranata i oduzimanje slobode migrantima, među ostalim i kad je riječ o maloljetnicima; poziva sve države da poduzmu konkretne mjere u najboljem interesu maloljetnih izbjeglica i migranata na temelju Konvencije o pravima djeteta te da uvedu mjere za jačanje sustava za zaštitu djece, uključujući osposobljavanje socijalnih radnika i ostalih skupina stručnjaka te suradnju s nevladinim organizacijama; poziva sve države da ratificiraju i provedu Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;
28. naglašava da je važno promicati univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
29. naglašava da je potrebno usvojiti pristup utemeljen na ljudskim pravima i integrirati poštovanje ljudskih prava u sve politike EU-a, uključujući one u području trgovine, ulaganja, javnih usluga, razvojne suradnje i migracija, kao i u zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku EU-a;
30. podsjeća na činjenicu da je unutarnja i vanjska koherentnost u području ljudskih prava ključna za vjerodostojnost politike EU-a povezane s ljudskim pravima u njegovim vanjskim odnosima s trećim zemljama te poziva EU da ispuni svoje obveze u tom kontekstu;
Bjelarus
31. izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranog ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja; osuđuje zlostavljanje i zatvaranje neovisnih i oporbenih novinara i aktivista za ljudska prava; osuđuje nastavak primjene smrtne kazne; poziva da se na 35. sjednici Vijeća obnovi mandat posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Burundi
32. izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Burundiju te sve većeg broja ljudi koji bježe iz zemlje; osuđuje nasilje koje se u Burundiju provodi od 2015. i koje je dovelo do smrti, mučenja i ciljanog nasilja nad ženama, uključujući grupna silovanja i zlostavljanje; osuđuje zatvaranje tisuća ljudi i prisilno raseljavanje stotina tisuća Burundijaca te kršenja slobode tiska i izražavanja, kao i raširenu praksu nekažnjavanja tih zločina; podržava odluku Vijeća EU-a da nakon neuspjelih pregovora započetih na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua obustavi izravnu financijsku potporu burundijskoj vladi, uključujući proračunsku potporu, ali da pritom nastavi pružati punu financijsku potporu koja se izravnim kanalima daje za stanovništvo i humanitarnu pomoć; u potpunosti podržava uspostavu istražnog povjerenstva za Burundi u cilju utvrđivanja navodnih počinitelja djela kršenja i povrede ljudskih prava u toj zemlji kako bi se zajamčilo puna odgovornost; poziva EU i njegove države članice da podrže zajedničku izjavu o Burundiju u kojoj se dovodi u pitanje članstvo te zemlje u Vijeću za ljudska prava ako ne počne u potpunosti surađivati s istražnim povjerenstvom, Vijećem i njegovim mehanizmima te ako se aktivno ne angažira u pogledu istražnog povjerenstva i ne odgovori na ozbiljne probleme u pogledu ljudskih prava;
Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK)
33. izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja stanja u pogledu ljudskih prava u DNRK-u; poziva vladu DNRK-a da ispuni svoje obveze u skladu s instrumentima za zaštitu ljudskih prava, čiji je potpisnik, te da se pobrine za to da humanitarne organizacije, neovisni promatrači za ljudska prava i posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u DNRK-u mogu ući u zemlju te da im se pruži potrebna suradnja; poziva DNRK da dopusti slobodu izražavanja i medijsku slobodu kako nacionalnim tako i međunarodnim medijima te da građanima omogući necenzurirani pristup internetu; oštro osuđuje sustavnu primjenu smrtne kazne u DNRK-u u velikim razmjerima; poziva vladu DNRK-a da proglasi moratorij na sva pogubljenja, u cilju ukidanja smrtne kazne u bliskoj budućnosti; zahtijeva da se osobe koje snose najveću odgovornost za zločine protiv čovječnosti počinjene u DNRK-u pozovu na odgovornost, izvedu pred Međunarodni kazneni sud te da im se izreknu ciljane kazne; snažno osuđuje testiranje nuklearnog oružja te ga smatra nepotrebnom i opasnom provokacijom, kršenjem rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i ozbiljnom prijetnjom miru i sigurnosti na Korejskom poluotoku i u sjeveroistočnoj Aziji; traži obnavljanje mandata posebnog izvjestitelja; traži od stručne skupine da izvješće predstavi Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a; predlaže da se u rezoluciju uvrste ključne preporuke o odgovornosti iz izvješća stručnjaka, uključujući jačanje kapaciteta Ureda u Seulu u vidu stručnih istražitelja i tužitelja, kao i imenovanje stručnjaka za kazneno pravosuđe kako bi se unaprijedili koraci poduzeti radi jamčenja odgovornosti;
Demokratska Republika Kongo (DR Kongo)
34. osuđuje ozbiljna kršenja ljudskih prava koja uz potpuno nekažnjavanje provode sigurnosne snage te traži da se počinitelji privedu pravdi; posebno poziva na temeljitu istragu o nemilosrdnom nasilju nad civilima u istočnom Kongu, koje uključuje silovanje žena i dječje ropstvo; poziva na moguće produljenje mandata mirovnih snaga UN-a u istočnom Kongu; poziva Vijeće da, ako nasilje potraje, razmotri produženje postojećih restriktivnih mjera kao što su ciljane sankcije EU-a, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine odgovornima za nasilno gušenje i narušavanje demokratskog procesa u DR Kongu, kako je predviđeno Sporazumom iz Cotonua; potiče vlasti DR Konga da provedu sporazum sklopljen u prosincu 2016. te da do prosinca ove godine održe izbore uz potporu međunarodnih aktera; poziva UNHRC da nastavi nadzirati DR Kongo sve do održavanja izbora i provedbe demokratske tranzicije; potiče Ured visokog povjerenika da obavještava Vijeće o stanju u DR Kongu i po potrebi poduzme snažnije mjere;
Mjanmar/Burma
35. iznimno je zabrinut zbog izvješća o nasilnim sukobima u sjevernoj državi Rakhine i žali zbog izgubljenih života, životne egzistencije i domova te navoda o nerazmjernoj upotrebi sile oružanih snaga Mjanmara/Burme; potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta stanu na kraj ubijanju, zlostavljanju i silovanju naroda Rohingya te paležu njihovih domova; ustraje u tome da vlada i civilne vlasti Mjanmara/Burme smjesta prekinu diskriminaciju i segregaciju pripadnika manjine Rohingya; poziva na zaštitu prava pripadnika naroda Rohingya i jamčenje sigurnosti, zaštite i ravnopravnosti svih građana Mjanmara/Burme; pozdravlja odluku vlade Mjanmara/Burme o tome da mir i nacionalno pomirenje budu prioritet; pozdravlja najavu vlade Mjanmara/Burme o osnivanju istražnog povjerenstva za nedavna nasilja u državi Rakhine; ističe da je nužan odgovarajući kazneni progon odgovornih i primjerena pravna zaštita za žrtve kršenja prava; poziva vladu Mjanmara/Burme da nastavi postupak demokratizacije te da poštuje vladavinu prava, slobodu govora i temeljna ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da podrže obnovljeni mandat posebnog izvjestitelja za Mjanmar/Burmu;
Okupirana palestinska područja
36. duboko je zabrinut zbog upornog zastoja u bliskoistočnom mirovnom procesu i poziva na to da se bez odgode nastavi s vjerodostojnim mirovnim naporima; osuđuje masovno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava koje na okupiranim palestinskim područjima provodi okupacijska strana; traži odgovornost za sva takva kršenja; ističe da EU i njegove države članice moraju neprestano tražiti odgovornost za povrede i kršenja koja utvrdi istražno povjerenstvo za Gazu; potiče postojeće napore za traženje odgovornosti, uključujući napore postojeće preliminarne istrage Međunarodnog kaznenog suda; podsjeća da poduzeća imaju odgovornost poštovati ljudska prava, posebno kada posluju s okupiranim palestinskim područjima; poziva i Izraelce i Palestince da izbjegavaju poteze koji bi mogli izazvati daljnju eskalaciju, uključujući govor mržnje i huškanje u javnosti kojima bi se mogao prejudicirati ishod pregovora i ugroziti održivost rješenja koje podrazumijeva postojanje dviju država; ističe činjenicu da se trajno rješenje sukoba može postići samo u regionalnom kontekstu uz sudjelovanje svih relevantnih regionalnih aktera i potporu međunarodne zajednice;
Južni Sudan
37. poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, arbitrarna uhićenja i oduzimanje slobode; napominje da je vlada Južnog Sudana 16. ožujka 2016. potpisala Sporazum o smjernicama te je nakon toga razjasnila svoje obveze u pogledu uključenja drugih relevantnih dionika u nacionalni dijalog te nastavka poštovanja svih odluka postignutih između potpisnika iz oporbe i Mehanizma 7+7, upravnog odbora za nacionalni dijalog; ustraje u tome da sve strane trebaju ispunjavati svoje obveze te poziva na kontinuirani dijalog u cilju uspostave konačnog prekida vatre; poziva EU i njegove države članice da se dodatno obvežu podupirati Afričku uniju u naporima koje ulaže u postizanje mira u Južnom Sudanu i među stanovnicima Sudana u razdoblju tranzicije prema demokraciji reformiranoj iznutra; poziva EU i njegove države članice da obnove mandat Komisije za ljudska prava u Južnom Sudanu te da ojačanju njezinu ulogu u cilju istraživanja kršenja ljudskih prava i utvrđivanja slučajeva seksualnog nasilja; podržava ideju da se preporuke te Komisije uvrste u izvješće koji će se proslijediti Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti
UN-a;
Sirija
38. najoštrije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje uz potporu aktera iz drugih zemalja provodi sirijski režim, kao i povrede ljudskih prava i kršenje međunarodnog humanitarnog prava koje predstavlja genocid i koje provode nedržavne naoružane terorističke skupine, posebno tzv. Islamska država/Daiš, Džabat Fatah al-Šam/front al-Nusra i druge džihadističke skupine; ustraje u tome da je potrebno nastaviti istrage u vezi s upotrebom kemijskog oružja u Siriji na svim uključenim stranama i njegovim uništavanjem te žali što su Rusija i Kina odlučile blokirati novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi kemijskog oružja; ponavlja svoj poziv za potpun i neometan humanitarni pristup te posljedice i odgovornost za krivce za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; podržava inicijativu Europske unije da se slučaj stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu te poziva Vijeće sigurnosti UN-a da u tom smislu djeluje; podržava mandat istražnog povjerenstva da provede posebnu istragu o Alepu i o tome izvijesti najkasnije u ožujku na 34. sjednici Vijeća za ljudska prava te traži da se to izvješće predstavi Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti;
Jemen
39. izrazito je zabrinut zbog katastrofalnog humanitarnog stanja u Jemenu; ponovno ističe da je predan nastavku pružanja potpore Jemenu i jemenskom narodu; osuđuje činjenicu da su mete civili, koji su u neizdrživoj situaciji između zaraćenih strana koje im daju kontradiktorne upute, čime se krši međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima; naglašava da je novačenje i iskorištavanje djece u oružanim sukobima strogo zabranjeno prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu te da se u slučaju novačenja djece mlađe od petnaest godina može smatrati ratnim zločinom; poziva sve strane da odmah puste takvu djecu; potiče sve strane da smire napetosti i da odmah uspostave stabilno primirje koje će na temelju pregovora dovesti do političkog i uključivog rješenja sukoba; u tom kontekstu u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a za Jemen Ismaila Oulda Šeika Ahmeda, kao i provedbu rezolucije Vijeća za ljudska prava 33/16 do listopada 2016., u kojoj se od UN-a zahtijeva da surađuje s nacionalnim neovisnim istražnim povjerenstvom i da podupire sve napore uložene u neovisnu međunarodnu istragu kako bi se okončalo nekažnjavanje u Jemenu; poziva države članice EU-a da podrže zajedničku izjavu koju predvodi Nizozemska i u kojoj se izražava zabrinutost zbog kršenja i povreda u Jemenu te se poziva na njihovu temeljitu i nepristranu istragu; potiče visokog povjerenika da koristi format izvještavanja između sjednica kako bi Vijeće za ljudska prava redovno informirao o rezultatima svojih istraga;
o
o o
40. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica EU-a, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 71. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.