Dokument s plenarne sjednice

 

B8-0236/2017

29.3.2017

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen u skladu s člankom 106. stavcima 2. i 3. Poslovnika

o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje

(D049280 – 2017/2624(RSP) )

 

Bart Staes, Guillaume Balas, Lynn Boylan, Eleonora Evi, Sirpa Pietikäinen

u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

 

B8-0236/2017

Rezolucija Europskog parlamenta o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje

(D049280 – 2017/2624(RSP) )

 

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije  o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D049280),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003.   o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1],   a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2. i članak 21. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 27. siječnja 2017. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje te glasovanje Žalbenog odbora 27. ožujka 2017. na kojem ponovno nije dano mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 15. srpnja 2016.[3] koje sadržava mišljenje manjine i prethodna mišljenja EFSA-e o kukuruzu koji sadrži pojedinačne genetske promjene Bt11 (koji eksprimira proteine Cry1Ab i PAT), 59122 (koji eksprimira proteine Cry34Ab1, Cry35Ab1 i PAT), MIR604 (koji eksprimira proteine mCry3A i PMI), 1507 (koji proizvodi proteine Cry1F i PAT) te GA21 (koji eksprimira protein mEPSPS),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( COM(2017)0085 , COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama[4],

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

Zahtjev

A.  budući da je 1. srpnja 2011. Syngenta nacionalnom nadležnom tijelu u Njemačkoj podnijela zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 u proizvodima koji se sastoje od njega ili ga sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaki drugi kukuruz, no ne obuhvaća uzgoj;

B.  budući da je 21. veljače 2014. Syngenta proširila opseg zahtjeva na sve potkombinacije pojedinačnih genetskih promjena koje čine kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, osim potkombinacije 1507 × 59122, koja je već odobrena Odlukom Komisije 2010/432/EU[5];

C.  budući da je 31. ožujka 2016. Syngenta ažurirala opseg zahtjeva tako što je iz njega isključila sljedeće četiri potkombinacije koje su bile obuhvaćene drugim zahtjevom: kukuruz Bt11 × GA21, kukuruz MIR604 × GA21, kukuruz Bt11 × MIR604 i Bt11 × MIR604 × GA21[6];

D.  budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke u vezi s ijednom od 20 potkombinacija[7];

E.  budući da je predviđena namjena skupa s pet promjena stvoriti otpornost na štetočine iz reda Lepidoptera i Coleoptera koje napadaju kukuruz i stvoriti toleranciju na herbicide koji sadrže amonijev glufosinat ili glifosat[8]; budući da različite potkombinacije imaju sličnu predviđenu namjenu, ovisno o kombinacijama;

Mišljenje EFSA-e

F.  budući da je 26. kolovoza 2016. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izrazila povoljno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu genetski modificiranog kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i svih potkombinacija obuhvaćenih opsegom zahtjeva; budući da izvješće EFSA-e uključuje mišljenje manjine;

G.  budući da EFSA potvrđuje da nikakvi konkretni podaci nisu dostavljeni za nijednu od 20 potkombinacija, da mnoge od njih još nisu ni stvorene i da se pretraživanjem literature nisu mogle dobiti nikakve znanstvene informacije o njima, ali unatoč tome zaključuje da se za svih 20 potkombinacija „može očekivati da budu jednako sigurne kao kukuruz nastao postupkom s pet promjena”;

H.  budući da EFSA ne smatra nužnim ikakav nadzor genetskih modifikacijskih promjena nakon stavljanja na tržište; budući da EFSA navodi samo da bi zahtjev za praćenje trebalo razmotriti na temelju novih podataka o eksprimiranju proteina, ako bi se te potkombinacije namjeravalo stvoriti ciljanim metodama uzgoja i uvesti u Uniju;

Zabrinjavajući aspekti

I.  budući da su države članice dostavile stotine kritičkih primjedaba tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja[9]; budući da se te primjedbe, među ostalim, odnose na: nedostatak informacija i podataka, loše provedene studije, pomanjkanje studija, pomanjkanje dokaza da se isključe određeni načini izloženosti, nedovoljnu bazu podataka, npr. u pogledu probavljivosti, nerazmatranje kombiniranih učinaka različitih proteina s toksinom Bt pri procjeni alergenosti i toksičnosti, nedostatke u pogledu nacrta terenskih pokusa i statističke analize, nepostojanje izvješća o rezultatima praćenja, nepostojanje dokaza da proizvod nema negativne učinke na okoliš, pomanjkanje dodatne procjene uočenih statistički značajnih razlika, npr. u prehrambenom sastavu te neprovođenje imunoloških testova s obzirom na potencijalno veći alergeni potencijal;

J.  budući da je Jean-Michel Wal, član Povjerenstva EFSA-e za GMO[10], izrazio mišljenje manjine u kojem navodi da: „podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke u vezi s ijednom od 20 potkombinacija, kao što nije dao ni zadovoljavajuće objašnjenje zašto ti podaci nedostaju i/ili zašto ih smatra nepotrebnima za ocjenu rizika. To je najvažniji razlog ovog mišljenja manjine jer ne mogu postojati dvije vrste procjene rizika, jedna sveobuhvatna i utemeljena na potpunim podacima i druga za koju uopće nisu dostupni konkretni podaci i koja se temelji na pretpostavkama i neizravnim mišljenjima Povjerenstva izvedenima primjenom takozvanog „pristupa ocjenjivanja težine dokaza” i ekstrapolacijom podataka dobivenih za pojedinačne promjene, kombinaciju pet promjena te ostale kombinacije koje su dostavljene i ocijenjene u drugim prijavama. Osim tog načelnog aspekta, u ovom slučaju to može dovesti do nekontroliranog rizika za zdravlje ljudi kao potrošača u određenim segmentima stanovništva.”;

K.  budući da se, konkretno, u mišljenju manjine propituje zašto nije precizno definirana vrsta ekstrapolacije primijenjene za procjenu mogućih negativnih učinaka: „Kriteriji, postupci i razina pouzdanosti koji bi trebali biti nužni za tu ekstrapolaciju nisu navedeni i ne postoji kritička ocjena njezinih ograničenja. Nije provedena ocjena nastale nesigurnosti, npr. uporabom analize vjerojatnosti, kao što je Znanstveni odbor EFSA-e predložio u Nacrtu smjernica za nesigurnost pri znanstvenim procjenama EFSA-e (revidiran za interno testiranje). Ti nedostatci mogu dovesti u pitanje opći zaključak.”;

L.  budući da se u manjinskom mišljenju EFSA-e također ukazuje na nekoliko nedostataka i proturječnih argumenata u vezi sa zahtjevom, npr. na činjenicu da podnositelj zahtjeva, s jedne strane, upućuje na činjenicu da su sve potkombinacije proizvedene i da je njihova razina eksprimiranja proteina analizirana[11], a s druge strane ne daje nikakve podatke o ijednoj od potkombinacija;

M.  budući da predmetne genetski modificirane sorte kukuruza SYN-BTØ11-1, DAS-59122-7 i DAS-Ø15Ø7-1 eksprimiraju protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid s amonijevim glufosinatom; budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009; budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.[12];

N.  budući da genetski modificirani kukuruz MON-ØØØ21-9, kako je opisan u zahtjevu, eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na glifosatne herbicide; budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 20. ožujka 2015.[13] glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka;

Postupak

O.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 27. siječnja 2017., nije usvojeno nikakvo mišljenje; budući da je samo 10 država članica koje predstavljaju 38,43 % stanovništva Unije glasovalo za, dok je 13 država članica glasovalo protiv i četiri su bile suzdržane; budući da na glasovanju Žalbenog odbora 27. ožujka 2017. ponovno nije dano mišljenje;

P.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker više puta izrazio žaljenje zbog te prakse koja je nedemokratična[14];

Q.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 jer se usprkos činjenici da se uzgoj nužno odvija na teritoriju jedne države članice trgovina genetski modificiranim organizmima odvija izvan nacionalnih granica, što znači da bi nacionalnu zabranu „prodaje i uporabe” koju je predložila Komisija moglo biti nemoguće provesti bez ponovnog uvođenja graničnih kontrola pri uvozu; budući da Parlament nije samo odbio zakonodavni prijedlog, nego i pozvao Komisiju da povuče svoj prijedlog i podnese novi prijedlog;

R.  budući da je u uvodnoj izjavi 14 Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije već jasno propisano: „Prilikom razmatranja donošenja ostalih nacrtima predviđenih provedbenih akata o posebno osjetljivim sektorima, posebno o oporezivanju, zdravlju potrošača, sigurnosti hrane i zaštiti okoliša, Komisija će, kako bi pronašla uravnoteženo rješenje, u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta.”[15];

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da provedbena odluka Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002[16], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  konkretnije smatra da je odobravanje sorti za koje nisu dostavljeni sigurnosni podaci, koje nisu bile ni testirane ili koje čak još nisu proizvedene u suprotnosti s načelima općeg zakona o hrani iz Uredbe (EZ) br. 178/2002;

4.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

[1] SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
[2] SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
[3] Povjerenstvo EFSA-e za GMO (povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme), 2016. Znanstveno mišljenje o zahtjevu koji je podnijelo trgovačko društvo Syngenta (EFSA-GMO-D E-2011-99 ) za stavljanje na tržište kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i dvadeset potkombinacija koje nisu prethodno odobrene, neovisno o njihovu podrijetlu, za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003; EFSA Journal 2016.; 14(8):4567 [31 str.]; doi:10.2903/j.efsa.2016.4567
[4] – Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L. linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.),

– Rezoluciju od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega ( P8_TA(2015)0456 ,– Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje ( P8_TA(2016)0040 ,– Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje ( P8_TA(2016)0039 ,– Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje ( P8_TA(2016)0038 ,– Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena ( P8_TA(2016)0271 ,– Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) ( P8_TA(2016)0272 ,– Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj ( P8_TA(2016)0388 ,– Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 ( P8_TA(2016)0389 ,– Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj ( P8_TA(2016)0386 ,– Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj ( P8_TA(2016)0387 ,– Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega ( P8_TA(2016)0390 .
[5] Odluka Komisije 2010/432/EU od 28. srpnja 2010. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507x59122 (DAS-Ø15Ø7-1xDAS-59122-7), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 202, 4.8.2010., str. 11.).
[6] Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1685 оd 16. rujna 2016. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i stavljanja na tržište genetski modificiranog kukuruza kombinacijom dvaju ili triju promjena Bt11, MIR162, MIR604 i GA21 te stavljanju zvan snage odluka 2010/426/EU, 2011/892/EU, 2011/893/EU i 2011/894/EU (SL L 254, 20.9.2016., str. 22.).
[7] Kako je potvrđeno u gore navedenom mišljenju EFSA-e (EFSA Journal 2016;14(8):4567 [31 str.]).
[8] Kukuruz SYN-BTØ11-1 eksprimira protein Cry1Ab koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera i protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid amonijev glufosinat.Kukuruz DAS-59122-7 eksprimira proteine Cry34Ab1 i Cry35Ab1 koji pružaju zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera i protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicide koji sadrže amonijev glufosinat.Kukuruz SYN-IR6Ø4-5 eksprimira modificirani protein Cry3A koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera i protein PMI koji je korišten kao selektivni marker.Kukuruz DAS-Ø15Ø7-1 eksprimira protein Cry1F koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera i protein PAT, korišten kao selektivni marker, koji uzrokuje toleranciju na herbicid amonijev glufosinat.Kukuruz MON-ØØØ21-9 eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na herbicid glifosat.
[9] Vidi Registar pitanja EFSA-e, Prilog G pitanju broj EFSA-Q-2011-00894, dostupan na internetskoj adresi: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionDocumentsLoader?question=EFSA-Q-2011-00894 (zadnja točka)
[10] Vidi Prilog A mišljenju EFSA-e.
[11] U zahtjevu se navodi da su „kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i sve njegove potkombinacije, neovisno o njihovu podrijetlu, proizvedeni konvencionalnim križanjem (...) točka (ii)”, i da „analiza razine eksprimiranja proteina potvrđuje da križanje genetski modificiranog kukuruza s jednostrukim promjenama (...) ne dovodi do njihove interakcije u kukuruzu Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 ili potkombinacijama koje uključuju manje takvih promjena, neovisno o njihovu podrijetlu. (točka (x)”.
[12] http://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=activesubstance.detail&language=EN&selectedID=1436
[13] Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida, 20. ožujka 2015. http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/mono112.pdf
[14] npr. u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
[15] SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
[16] SL L 31, 1.2.2002., str. 1.