Dokument s plenarne sjednice

 

B8-0277/2017

24.4.2017

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

o stanju u Venezueli

( 2017/2651(RSP) )

Javier Couso Permuy, João Ferreira, João Pimenta Lopes, Miguel Viegas, Eleonora Forenza, Neoklis Sylikiotis, Marina Albiol Guzmán, Paloma López Bermejo, Ángela Vallina, Nikolaos Chountis

u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

 

B8-0277/2017

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u Venezueli

( 2017/2651(RSP) )

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Glavu I. članak 1. stavak 2. Povelje Ujedinjenih naroda iz 1945., u kojem se kao jedna od svrha Ujedinjenih naroda navodi sljedeće: „razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira”,

–  uzimajući u obzir članak 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članak 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima stoji da „svi narodi imaju pravo na samoodređenje” te da „na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”,

–  uzimajući u obzir izjavu šefova država i vlada sa sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a od 27. siječnja 2013., u kojoj potpisnice potvrđuju svoju posvećenost svim svrhama i načelima sadržanima u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju odluku o podupiranju svih nastojanja kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država te o poštovanju njihova teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti,

–  uzimajući u obzir Proglašenje Latinske Amerike i Kariba područjem mira, doneseno na prethodnim sastancima na vrhu CELAC-a,

–  uzimajući u obzir načelo nemiješanja utvrđeno u Povelji Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961.,

–  uzimajući u obzir prethodne izjave o stanju u Venezueli koje su dale organizacije Mercosur, UNASUR i CELAC, te posebno one u kojima se odbacuju jednostrane prisilne mjere koje SAD provodi protiv Bolivarijanske Republike Venezuele,

–  uzimajući u obzir prethodne izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Venezueli;

–  uzimajući u obzir svojih prethodnih 11 rezolucija o Venezueli,

–  uzimajući u obzir izjavu admirala Kurta Tidda, zapovjednika Južnog zapovjedništva oružanih snaga Sjedinjenih država (United States Southern Command), od 6. travnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je vlada Bolivarijanske Republike Venezuele u nekoliko navrata osudila vanjsko uplitanje, destabilizacijske i dezinformacijske kampanje u toj zemlji, manipulaciju javnim mnijenjem i nasilje koje promiču neki dijelovi oporbe, a koje je usmjereno protiv suverenosti, nezavisnosti, mira i demokratske stabilnosti te zemlje i protiv venezuelskog naroda;

B.  budući da se Bolivarijanska Republika Venezuela suočava s vanjskim i unutarnjim prijetnjama svojoj suverenosti i miru u vremenima kada se u toj zemlji vodi i izvanredan gospodarski rat, koji je posljednjih mjeseci eskalirao, a koji je rezultat povećanja cijena, krijumčarenja robe i njezina gomilanja; budući da je to izvanredno stanje prouzročilo društvene, gospodarske, političke, prirodne i ekološke probleme;

C.  budući da je tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama u prosincu 2014. najavio prijedlog zakona koji je američki Senat usvojio, a kojim se narodu i vladi Bolivarijanske Republike Venezuele nameću jednostrane i ekstrateritorijalne sankcije do 2019. godine; budući da su latinskoameričke i karipske zemlje osudile i odbacile te jednostrane sankcije koje je SAD nametnuo Venezueli i budući da su u izjavi iz Bruxellesa s drugog sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a šefovi država i vlada EU-a primili na znanje da je CELAC odbacio te sankcije; budući da je vlada Venezuele na sankcije reagirala najavom paketa mjera predviđenih u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima;

D.  budući da je tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama 9. ožujka 2015. potpisao izvršni nalog u kojem se navodi da je Bolivarijanska Republika Venezuela „neuobičajena i izvanredna prijetnja za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku SAD-a”, budući da taj izvršni nalog SAD-u omogućuje upotrebu nacionalnih resursa za hitan odgovor na tu prijetnju, kao što je nametanje sankcija toj zemlji;

E.  budući da je izjava admirala Kurta Tidda, zapovjednika Južnog zapovjedništva oružanih snaga SAD-a, od 6. travnja 2017. protumačena kao akt agresije prema Venezueli, što je suprotno doktrini regionalne kolektivne sigurnosti; budući da je namjera te izjave bila stvoriti nesigurnost i nestabilnost u zemlji te budući da je ona dio intervencijske strategije u regiji usmjerene protiv progresivnih vlada;

F.  budući da je jedan od čimbenika trenutačne destabilizacije u Venezueli bio, i još uvijek jest, multimilijunsko financiranje protuvladinih organizacija i političkih stranaka koje već više od 12 godina provode američke agencije poput USAID-a i Nacionalne zaklade za demokraciju; budući da je predsjednik Obama odobrio posebni fond od 5,5 milijuna USD kako bi Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a moglo financirati protuvladine skupine u Venezueli;

G.  budući da je Organizacija američkih država, a posebno njezin glavni tajnik, opetovano pokušala intervenirati u unutarnje stanje u Venezueli i svim sredstvima legitimizirati aktivaciju Međuameričke demokratske povelje kojom se otvara mogućnost vanjske intervencije u zemlji;

H.  budući da je taj čin Organizacije američkih država protivan pravu svih naroda na samoodređenje te pravu na slobodno određenje svojeg političkog statusa i na slobodno ostvarenje gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja; budući da je Organizacija američkih država nedavno donijela nezakonite odluke na štetu Venezuele na nezakonitoj sjednici koja se održala unatoč protivljenju Bolivije i Haitija, čiji su predstavnici trenutačni predsjednik i potpredsjednik spomenute organizacije;

I.  budući da je Venezueli onemogućeno da preuzme privremeno predsjedanje Mercosurom, kako bi je se izoliralo i izbacilo iz te organizacije; budući da se između EU-a i Mercosura trenutačno odvijaju pregovori o sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini;

J.  budući da je EU objavio nekoliko izjava čiji je cilj uplitanje u unutarnje stanje u Venezueli i utjecanje na njega;

K.  budući da o stanju u Venezueli izvještavaju velike međunarodne medijske kuće, iz jednostrane perspektive; budući da se manipulira informacijama i da se šire lažne vijesti i glasine o Venezueli, samo zato da bi se opravdala intervencija u toj zemlji;

L.  budući da je venezuelski Odbor za žrtve nasilja na cestovnim barikadama i kontinuiranog državnog udara (Comité de Víctimas de la Guarimba y el Golpe Continuado), koji su osnovale žrtve nasilja i njihova rodbina, pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od upotrebe ljudskih prava u političke svrhe i da ne surađuje s venezuelskim političkim akterima koji pokušavaju prikriti ili iskriviti istinu o nasilju i mržnji kojima je Venezuela izložena od veljače 2014.; budući da je rodbina žrtava zatražila kazneni progon počinitelja i pozvala na to da se stane na kraj nekažnjavanju kršenja ljudskih prava u zemlji;

M.  budući da se u zadnjih 15 godina u Venezueli održalo 20 izbora; budući da je na zadnjim parlamentarnim izborima pobijedila oporba, što pokazuje da je argument o tome da demokracija u Venezueli ne postoji potpuno neutemeljen; budući da unatoč održavanju demokratskih izbora dio oporbe i dalje odbija priznati legitimnost vlade; budući da je na zadnjim izborima oporba oportunistički priznala rezultat izbora i pozvala na poštovanje Ustava Venezuele, iako mu se uvijek protivila;

N.  budući da su od prošlih izbora za Nacionalnu skupštinu neki dijelovi oporbe sudjelovali u destabilizaciji zemlje, koristeći zakonodavne ovlasti koje su im bile na raspolaganju u vlastite svrhe; budući da je Nacionalna skupština u veljači 2016. većinskim glasovanjem odobrila Zakon o pomilovanju, neustavni zakon čiji je cilj oslobađanje pojedinaca odgovornih za kaznena djela protiv venezuelskog naroda i legitimne vlade te zemlje, kao što su primjerice osobe odgovorne za ubojstvo 43 civila tijekom prosvjeda na cestovnim barikadama (Guarimbas);

O.  budući da je 9. siječnja 2017. Nacionalna skupština donijela neustavnu odluku koju je podnijela parlamentarna oporba u cilju oduzimanja legitimiteta predsjedniku Nicolásu Maduru i njegovoj vladi;

P.  budući da je u svibnju 2016. na zahtjev i inicijativu predsjednika Nicolása Madura odbor UNASUR-a poduzeo dodatne napore radi promicanja dijaloga između venezuelske vlade i oporbe u cilju rješavanja temeljnih pitanja za taj narod; budući da su članovi tima koji radi na program dijaloga bivši španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero, bivši predsjednik Paname Martín Torrijos, bivši predsjednik Dominikanske Republike Leonel Fernández i posebni predstavnik Njegove Svetosti pape Franje; budući da je u tom kontekstu UN izrazio podršku trenutačnim inicijativama bivših čelnika država i vlada u cilju promicanja dijaloga između venezuelske vlade i oporbe pod okriljem UNASUR-a;

Q.  budući da je Bolivarijanska Republika Venezuela uz široku potporu izabrana za članicu Vijeća UN-a za ljudska prava; budući da je Venezuela prihvatila 97 % preporuka iz posljednjeg univerzalnog periodičnog pregleda iz 2011. koje je izradilo Vijeće za ljudska prava; budući da je 80 % preporuka bilo izravno primjenjivo i da se Venezuela obvezala da će primijeniti ostale preporuke koje je prihvatila; budući da je u listopadu 2014. sa 181 od ukupno 193 glasa bila izabrana kao jedna od pet nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje od 2015. do 2016.; budući da je 6. i 7. studenog 2014. Venezuela saslušana u Odboru UN-a protiv mučenja koji je ispitao pridržava li se zemlja Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;

R.  budući da je Venezuela u rujnu 2016. bila domaćin 17. sastanka na vrhu Pokreta nesvrstanih te da je ona preuzela rotirajuće predsjedanje tom organizacijom;

S.  budući da je Venezuela peti svjetski izvoznik nafte i da ima najveće dokazane naftne rezerve na svijetu; budući da će prema nacrtu proračuna za 2015. 38 % javnih rashoda biti namijenjeno socijalnim ulaganjima, među ostalim u obrazovanje, stanovanje i urbani razvoj, zdravstvenu skrb, socijalnu sigurnost, kulturu, komunikacije te znanost i tehnologiju, što iznosi 8,2 % BDP-a Venezuele;

T.  budući da se Venezuela od 2006. do 2013. prema indeksu ljudskog razvoja UN-a popela za 13 mjesta, točnije na 71. mjesto od ukupno njih 187; budući da je u posljednjih deset godina venezuelska vlada povećala socijalne izdatke za više od 60,6 %; budući da je danas Venezuela država s najnižom stopom nejednakosti u regiji;

U.  budući da je prema Gospodarskom odboru UN-a za Latinsku Ameriku i Karibe (ECLAC) Venezuela znatno smanjila stopu siromaštva te povećala očekivani životni vijek; budući da je razina ekstremnog siromaštva pala s 21 % 1998. na 5,4 % 2015., dosad najnižu razinu; budući da je FAO (Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu) čestitao vladi Venezuele na vidnom smanjenju broja osoba koje pate od neishranjenosti čime se ispunio jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a;

1.  oštro osuđuje trajna vanjska uplitanja u Bolivarijanskoj Republici Venezueli i mjere koje se poduzimaju za njezinu političku, gospodarsku i socijalnu destabilizaciju;

2.  ističe da se upornošću u primjenjivanju strategije uplitanja u suverenitet Bolivarijanske Republike Venezuele ni na koji način na pomaže u stvaranju prostora za dijalog i mir;

3.  ponovno potvrđuje pravo venezuelskog naroda da suvereno i mirno odlučuje o svojem razvojnom putu bez ikakvih vanjskih uplitanja ili pritisaka;

4.  ponavlja da u potpunosti poštuje načelo nemiješanja u unutarnje poslove država, u skladu s međunarodnim pravom;

5.  odbacuje optužbe o navodnoj humanitarnoj krizi u Venezueli kojima se nastoji povećati vanjsko uplitanje i promicati kampanja u korist intervencije u državi;

6.  izražava duboko žaljenje zbog svakog oblika vanjskog uplitanja SAD-a, Organizacije američkih država, EU-a ili bilo koje države u unutarnje poslove trećih zemalja; poziva na poštovanje prava svih naroda na samoodređenje, na slobodno određenje svojeg političkog statusa i na slobodno ostvarenje gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja;

7.  osuđuje nedemokratske i podrivačke ciljeve kampanje destabilizacije; naglašava da SAD ima imperijalističke interese u pogledu jamčenja svojeg pristupa venezuelskoj nafti i politički cilj da oslabi zemlje Bolivarijanske Alijanse Naroda Amerike (ALBA);

8.  osuđuje odluku SAD-a nastavi primjenjivati sankcije protiv Venezuele; odbacuje izvršni nalog u kojem se navodi da Bolivarijanska Republika Venezuela predstavlja „neuobičajenu i izvanrednu prijetnju” za „nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku SAD-a”, zahtijeva da se taj izvršni nalog odmah stavi izvan snage;

9.  osuđuje izjave admirala Kurta Tidda, zapovjednika Južnog zapovjedništva oružanih snaga SAD-a, od 6. travnja 2017. koje se mogu smatrati pokušajem napada na suverenu zemlju;

10.  kritizira nedavna događanja u okviru Organizacije američkih država koja ukazuju na nedostatak demokracije te organizacije i njezino trajno uplitanje u suverenu volju naroda u Latinskoj Americi;

11.  kritizira nedavna događanja u okviru Mercosura, koji želi spriječiti Venezuelu u njezinu preuzimanju predsjedanja tom organizacijom;

12.  osuđuje postupke EU-a koji neiskreno iskorištava ljudska prava u političke svrhe, posebno u slučaju Venezuele;

13.  čvrsto odbacuje svaki pokušaj EU-a da primijeni sankcije ili druge mjere protiv Venezuele i njezinih građana;

14.  ističe da se dijalogom s trećim zemljama ni u kojem slučaju ne bi smjelo ograničiti pravo naroda na samoodređenje;

15.  žali zbog uloge većine međunarodnih medijskih agencija u širenju glasina i korištenju lažnih informacija s ciljem podrivanja legitimiteta venezuelske vlade i stvaranja ozračja nasilja; podsjeća na to da je sloboda informiranja temeljno ljudsko pravo i poziva međunarodne medije da postupaju odgovorno te da o događajima izvještavaju nepristrano, točno i uravnoteženo, što nije trenutačna praksa;

16.  prima na znanje tešku gospodarsku krizu s kojom se Venezuela trenutačno suočava; međutim, prima na znanje da je ta gospodarska kriza prouzročena uglavnom vanjskim uplitanjem, kako sankcijama nametnutima državi i padom cijene nafte, tako i organiziranom strategijom za destabilizaciju unutarnjeg gospodarstva koju su vodili određeni dijelovi oporbe i veliki gospodarski subjekti u zemlji koji nadziru proizvodnju i distribuciju robe, posebno u području hrane i lijekova; podsjeća na to da je ta unutarnja strategija dovela do nestašice robe, koja se dodatno pogoršala zbog koordiniranog djelovanja skupina koje surađuju s tzv. „bachaquerosima” kojima je cilj osiromašiti zalihe u trgovinama u trenutku njihove ponovne opskrbe kako bi se povećala cijena robe, koja se potom prodaje na crnom tržištu ili distribuira u svrhu krivotvorenja, što je pridonijelo visokim razinama inflacije u toj zemlji; podsjeća na to da su takve strategije potpomognute sustavnim uklanjanjem s tržišta novčanica od 100 bolivara, najvažnijih novčanica u gospodarstvu, što je potvrđeno pronalaskom doslovce tona takvih novčanica u zemljama poput Kolumbije ili Paragvaja; podsjeća na to da je, unatoč tom teškom napadu na njezino gospodarstvo, Venezuela poštovala svoje međunarodne obveze u pogledu vanjskog duga te nastavila usmjeravati znatan udio proračuna u društveni razvoj, na koji otpada više od 70 % godišnjeg proračuna;

17.  prima na znanje poštovanje koje su venezuelske institucije pokazale prema ustavu, za razliku od trajnog nepoštovanja i konfliktnog stava koji pokazuje većina Nacionalne skupštine;

18.  podržava načela iz Proglašenja Latinske Amerike i Kariba područjem mira te potiče cijelu međunarodnu zajednicu da u potpunosti poštuje to Proglašenje u okviru odnosa sa zemljama CELAC-a, u što se ubraja i zabrana izravnog ili neizravnog uplitanja u unutarnje poslove drugih zemalja i pridržavanje načela nacionalne suverenosti, ravnopravnosti naroda i njihova prava na samoodređenje;

19.  pozdravlja provedbu politika socijalne uključenosti u Venezueli koje se temelje na društvenoj odgovornosti i pravdi, jednakosti, solidarnosti i ljudskim pravima i kojima se doprinijelo smanjenju nejednakosti u zemlji, posebno kada je riječ o mjerama socijalnog razvoja i znatnom napretku u području smanjenja razine siromaštva te u području obrazovanja, uključujući iskorjenjivanje nepismenosti 2005. i veliko povećanje broja studenata u visokom školstvu;

20.  podsjeća na važnost uloge Venezuele u uspostavi i konsolidaciji procesa suradnje i integracije u korist naroda Latinske Amerike; naglašava važan napredak koji je u tu svrhu ostvaren u području regionalne integracije i suradnje; pozdravlja važna postignuća ALBA-e u području zdravlja, obrazovanja, kulture i suradnje od koje svi imaju koristi;

21.  uviđa da su zemlje članice ALBA-TCP-a svjesne velikih napora koje venezuelska vlada ulaže u promicanje i zaštitu ljudskih prava, pravde i mira kako bi se spriječili planovi za međunarodnu intervenciju protiv Venezuele, kojima se ugrožava stabilnost ne samo njihova sestrinskog naroda, nego i cijele regije;

22.  podržava činjenicu da predsjednik Nicolas Maduro, uz pomoć UNASUR-a, potiče pokretanje dijaloga između predstavnika vlade Bolivarijanske Republike Venezuele i oporbe uz sudjelovanje bivšeg premijera Španjolske Joséa Luísa Rodrígueza Zapatera, bivšeg predsjednika Dominikanske Republike Leonela Fernándeza, bivšeg predsjednika Paname Martina Torrijosa i posebnog predstavnika Njegove Svetosti pape Franje; podržava ulogu UNASUR-a i drugih organizacija kao što su CELAC i ALBA koje, kao prioritet u okviru tog dijaloga, promiču dobrobit svih građana, mir, pravdu, istinu, institucijske odnose, mjere za jačanje gospodarstva te pružaju podršku vladavini prava, demokraciji i poštovanju nacionalnog suvereniteta;

23.  ponovno potvrđuje svoju solidarnost s narodom Venezuele i njegovom borbom za obranu bolivarijanskog procesa i socijalnih postignuća ostvarenih tijekom posljednjih godina;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladi Bolivarijanske Republike Venezuele, parlamentu Mercosura, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i regionalnim tijelima Latinske Amerike, uključujući UNASUR, ALBA-u i CELAC.