Dokument s plenarne sjednice
9.5.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen u skladu s člankom 106. stavcima 2. i 3. Poslovnika
o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća
(D050182 – 2017/2675(RSP) )
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Bart Staes
Guillaume Balas, Lynn Boylan, Eleonora Evi, Valentinas Mazuronis, Sirpa Pietikäinen
Rezolucija Europskog parlamenta o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća
(D050182 – 2017/2675(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D050182),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2., članak 19. stavak 3. i članak 21. stavak 2.,
– uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 27. ožujka 2017. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],
– uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 21. rujna 2016. i objavljeno 21. listopada 2016.[3],
– uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije ( COM(2017)0085 , COD(2017)0035),
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama[4],
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
– uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,
A. budući da je poduzeće Bayer 25. ožujka 2011. nadležnom tijelu u Nizozemskoj podnijelo zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju pamuk GHB119, sastoje se ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificiranog pamuka GHB119 u proizvodima koji se sastoje od njega ili ga sadržavaju za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje isto kao i za svaki drugi pamuk, osim za uzgoj;
B. budući da je 21. rujna 2016. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003 koja je objavljena 21. listopada 2016.[5];
C. budući da jedinstveni identifikator BCS-GHØØ5-8 koji je dodijeljen pamuku GHB119, kako je opisano u zahtjevu, izražava protein PAT koji dovodi do tolerancije na herbicide koji se temelje na glufosinat amoniju i protein Cry2Ae koji dovodi do otpornosti na određene leptire nametnike; budući da bi odobrenje uvoza tog pamuka u Uniju bez sumnje dovelo do povećanja u njegovom uzgoju u drugim dijelovima svijeta i samim time do povećane upotrebe herbicida koji se temelje na glufosinat amoniju;
D. budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009[6]; budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.;
E. budući da je u okviru neovisnog istraživanja izražena zabrinutost u pogledu velikih nedostataka u usporednoj procjeni, npr. činjenica da, usprkos tome što su pronađene statistički značajne razlike u sastavima mnogih spojeva, nisu smatrane potrebnima dodatne istrage; kao i zabrinutost u vezi s ozbiljnim nedostacima u pogledu toksikološke ocjene, npr. činjenica da je uzet u obzir samo jedan način djelovanja Bt toksina, da nisu provedene istrage u pogledu kombiniranih učinaka i da nije provedena ocjena ostataka pesticida; te zabrinutost u pogledu nedostatka jasne procjene mogućeg učinka na imunološki sustav[7];
F. budući da su države članice dostavile mnoge kritike tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja; budući da se ti komentari, među ostalim, odnose na: podatke koji nedostaju u pogledu identifikacije i kvantifikacije ostataka herbicida i metabolita u genetski modificiranim biljkama i sjemenju korištenima za hranu/hranu za životinje, nedostatke u procjeni rizika za okoliš i plan za nadzor okoliša, među ostalim, u vezi s različitim gledištima o tome jesu li divlji srodnici prijavljeni u Europi, ili podatke koji nedostaju u pogledu snage klijanja uvezenog sjemena, kao i na činjenicu da nisu uzeti u obzir neželjeni učinci; budući da se nekim od komentara nadalje kritizirala općenito veoma siromašna baza podataka i, konkretnije, činjenica da je u obzir uzet samo veoma ograničen broj studija i da, na primjer, nisu provedena odgovarajuća ispitivanja toksičnosti s biljnim materijalom iz pamuka GHB119, te da nisu provedene odgovarajuće studije o učincima genetski modificiranog pamuka na ljudsko i životinjsko zdravlje, a podnesena nutritivna studija nije smatrana prihvatljivom[8];
G. budući da usprkos svim tim razlozima za zabrinutost EFSA nije smatrala da je nakon stavljanja na tržište potrebno nadzirati hranu/hranu za životinje dobivenu od pamuka GHB119;
H. budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 27. ožujka 2017., nije usvojeno nikakvo mišljenje; budući da je 15 država članica glasovalo protiv, a samo 11 država članica koje predstavljaju tek 38,69 % stanovništva Unije glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;
I. budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu[9];
J. budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;
K. budući da je u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije jasno navedeno sljedeće: „Prilikom razmatranja donošenja ostalih nacrtima predviđenih provedbenih akata o posebno osjetljivim sektorima, posebno o oporezivanju, zdravlju potrošača, sigurnosti hrane i zaštiti okoliša, Komisija će, kako bi pronašla uravnoteženo rješenje, u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta”[10];
1. smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;
2. smatra da provedbena odluka Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002[11], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
3. traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;
4. poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;
5. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.