Dokument s plenarne sjednice
15.5.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o ostvarenju dvodržavnog rješenja na Bliskom istoku
( 2016/2998(RSP) )
Tamás Meszerics, Margrete Auken, Ernest Urtasun, Klaus Buchner, Florent Marcellesi, Bart Staes, Jordi Solé, Pascal Durand
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Laura Agea, Rosa D’Amato, Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo
Rezolucija Europskog parlamenta o ostvarenju dvodržavnog rješenja na Bliskom istoku
( 2016/2998(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sukobu između Izraela i Palestine,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o bliskoistočnom mirovnom procesu, uključujući one od 18. siječnja 2016.,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o međunarodnom humanitarnom pravu,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini o stanju u Izraelu i Palestini,
– uzimajući u obzir odluku švedske Vlade o priznavanju Države Palestine od 30. listopada 2014., kojom se Švedska pridružila skupini od 136 zemalja koje su priznale Palestinu, uključujući osam država članica EU-a, Island i Vatikan,
– uzimajući u obzir obavijest EU-a o označivanju proizvoda s okupiranih palestinskih teritorija, objavljenu u studenom 2015.,
– uzimajući u obzir „Šestomjesečno izvješće EU-a o rušenju i zapljeni objekata koje je u području C financirao EU od rujna 2016. do veljače 2017.”, koje je 5. travnja 2017. objavio ESVD,
– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sukobu između Izraela i Palestine, posebno Rezoluciju 2334 donesenu 26. prosinca 2016.,
– uzimajući u obzir konvencije UN-a o ljudskim pravima i ugovore u okviru međunarodnog humanitarnog prava, čiji su potpisnici Izrael, Palestina i države članice EU-a,
– uzimajući u obzir arapsku mirovnu inicijativu koju je Vijeće Lige arapskih država usvojilo u ožujku 2002.,
– uzimajući u obzir studiju Europskog parlamenta od 25. lipnja 2015. naslovljenu „Okupacija/pripajanje teritorija: poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava te dosljedna politika EU-a”,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su, unatoč preliminarnim diplomatskim mjerama nove administracije SAD-a, izgledi za konkretan nastavak pregovora o postizanju sveobuhvatnog rješenja u pogledu sukoba između Izraela i Palestine u okviru takozvanog bliskoistočnog mirovnog procesa i dalje slabi;
B. budući da, u skladu s ispitivanjem javnog mišljenja koje su u veljači 2017. proveli Palestinski centar za politička i anketna istraživanja i Centar za mirovna istraživanja Tami Steinmetz, i Palestinci i Izraelci daju prednost dvodržavnoj opciji, a samo manjina na objema stranama podržava zamisao o dvonacionalnom jednodržavnom rješenju;
C. budući da se u izvješću Amnesty Internationala za 2016./2017. navodi da su „tijekom te godine na Zapadnoj obali i u Izraelu Palestinci napadali Izraelce noževima, automobilima i vatrenim oružjem te na druge načine. U tim je napadima, koje su uglavnom izvodili Palestinci koji ne pripadaju naoružanim skupinama, ubijeno 16 Izraelaca i jedan strani državljanin, od kojih su većina bili civili. Izraelske su snage tijekom te godine ubile 110 Palestinaca i dva strana državljanina. Neki od njih ubijeni su nezakonito jer nisu bili prijetnja za život. Palestinske naoružane skupine u Gazi periodično su nekontrolirano ispaljivale rakete i granate na Izrael, pri čemu nije bilo poginulih ili teško ranjenih. Izraelske snage odgovorile su zračnim napadima i topovskom paljbom, pri čemu su u Gazi poginula tri palestinska civila, od kojih je dvoje djece.”;
D. budući da Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) od početka 2017. do danas bilježi 16 smrtno stradalih i 525 ranjenih Palestinaca u rukama izraelskih snaga na okupiranim palestinskim područjima, pet smrtno stradalih Izraelaca u rukama Palestinaca na okupiranim palestinskim područjima i u Izraelu te dvotjedni prosjek od sedam Izraelaca ranjenih u napadima Palestinaca;
E. budući da je od početka godine izraelska vlada najavila uspostavu novog nezakonitog naselja te da je u već postojećim naseljima dodala oko 6 000 novih stambenih jedinica, među ostalim na lokacijama u istočnom Jeruzalemu koje je EU u više navrata nazvao „crvenim linijama”; budući da je izraelski Knesset 6. veljače 2017. odobrio „Zakon o regularizaciji” kojim se praktično odobrava zapljena palestinskog zemljišta u privatnom vlasništvu radi uspostave i širenja ispostava i naselja; budući da skupine civilnog društva upozoravaju na predstojeće planove za izgradnju 15 000 dodatnih stambenih jedinica u istočnom Jeruzalemu, među ostalim u naselju Givat Hamatos;
F. budući da se palestinsko stanovništvo na Zapadnoj obali suočava s grubim kršenjem prava, među ostalim s nasiljem doseljenika te velikim ograničenjima u pogledu slobode kretanja i pristupa osnovnim uslugama (uključujući vodu); budući da se u izraelskim zatvorima trenutačno nalazi 6 300 Palestinaca, među kojima 300 djece, 61 žena i 536 administrativnih pritvorenika; budući da masovni štrajk glađu palestinskih zatvorenika radi potpore svojim osnovnim pravima traje od 17. travnja 2017.;
G. budući da su, prema podacima Ureda predstavnika EU-a u Palestini, tijekom posljednjih mjeseci izraelske vlasti uništile nezapamćeno velik broj palestinskih objekata u području C i istočnom Jeruzalemu, među kojima je bilo 440 objekata u vlasništvu Palestinaca, što je dovelo do raseljavanja 1 682 osoba, uključujući 772 djece, te je negativno utjecalo na još 7 216 Palestinaca; budući da je Ured EU-a prijavio „izniman porast” broja uništenih objekata koje su financirali EU ili njegove države članice, ukupno 182 objekta u vrijednosti od 557 378 EUR tijekom 2016.; budući da se za to rušenje ne traži naknada;
H. budući da stalna blokada Gaze ima razoran učinak na 1,8 milijuna osoba koje ondje žive, što je, prema izjavi Međunarodnog odbora Crvenoga križa, „kolektivna kazna koju Izrael provodi kršeći svoje obveze iz područja međunarodnog humanitarnog prava”;
I. budući da napori koji se poduzimaju u cilju palestinskog pomirenja ne dovode do vidljivog napretka; budući da Palestinska samouprava nije u mogućnosti provoditi svoje ovlasti u Pojasu Gaze; budući da je palestinsko vodstvo i dalje zapleteno u unutarnju borbu za vlast; budući da se Palestinska samouprava sve više optužuje za protekciju, autoritarnost, uhićenja kritičara i korupciju;
J. budući da je od sporazuma iz Osla 1993. donatorska zajednica uložila više od 23 milijarde EUR u mirovnu i razvojnu pomoć u Palestini; budući da su stope neravnopravnosti, nezaposlenosti i siromaštva Palestinaca u tom istom razdoblju u stalnom porastu;
K. budući da je u ocjeni suradnje EU-a s okupiranim palestinskim područjem, koja je provedena u ime Komisije u svibnju 2014., zaključeno da je aktualni model suradnje dosegnuo svoje granice zbog pomanjkanja usporedne političke strategije EU-a za svladavanje prepreka izazvanih izraelskom okupacijom i politikom naseljavanja te političkom podjelom Zapadne obale i Gaze;
L. budući da u skladu s međunarodnim pravom treće strane, uključujući države članice EU-a, imaju obvezu ne poticati, ne pomagati i ne podržavati uspostavu naselja te „činiti sve što je u njihovoj moći” da spriječe uspostavu svakog novog naselja i stanu na kraj toj nezakonitoj praksi;
1. čvrsto je uvjeren da je jedino trajno rješenje sukoba na Bliskom istoku i dalje uspostava dviju demokratskih država, Izraela i Palestine, koje koegzistiraju u miru sa sigurnim i priznatim granicama, na temelju Zelene linije iz 1967. i s Jeruzalemom kao glavnim gradom obiju država;
2. smatra da nastavak ukorjenjivanja jedne države s nejednakim pravima, stalnom okupacijom i pritajenim pripajanjem Zapadne obale, kao i slabljenje izgleda za uspostavu palestinske državnosti, zahtijeva preispitivanje politike EU-a u pogledu tog sukoba;
3. ponovno ističe da su nenasilna sredstva jedini način da se uspostavi mir između Izraelaca i Palestinaca; osuđuje svako nasilje nad civilima, uključujući terorizam, kao i sve provokacije, poticanje na nasilje i uništavanje na objema stranama;
4. osuđuje stalno proširivanje izraelskih naselja, koje je očito kršenje međunarodnog humanitarnog prava, kojim se potiče ogorčenost i očaj Palestinaca te koje je najvažnija prepreka za održivost i izglede dvodržavnog rješenja;
5. ističe odlučnost međunarodne zajednice, kao što je Vijeće sigurnosti UN-a ponovno istaknulo u prosincu 2016., da ne prizna nikakve izmjene granica iz 1967., pa i onih koje se odnose na Jeruzalem, osim izmjena o kojima se dvije strane dogovore tijekom pregovora; poziva izraelske vlasti da smjesta zaustave i promijene svoju politiku naseljavanja; odbija politiku takozvane suzdržanosti izraelske vlade u pogledu izgradnje naselja te poziva EU da u pogledu tog pitanja zadrži čvrst stav;
6. izražava duboku zabrinutost zbog izraelskog iskorištavanja palestinskih prirodnih resursa te raširenosti prisilnog premještanja, posebno u području C, što je teško kršenje Ženevskih konvencija; poziva izraelske vlasti da u potpunosti poštuju prava palestinskog stanovništva u području C, uključujući beduine, i da odmah otkažu sve planove za njihovo prisilno premještanje te sve naloge za rušenje i deložaciju, uključujući zajednice Khan-Al-Ahmar and Susja;
7. potiče EU da ispuni svoje globalne obveze pokretanjem hrabre i sveobuhvatne mirovne inicijative za tu regiju; ističe da bi se ta nova politika EU-a trebala usredotočiti na očuvanje dugoročne održivosti dvodržavnog rješenja;
8. poziva institucije EU-a i države članice da provedu svoju pravnu obvezu nepriznavanja i da, u skladu s rezolucijom 2334 Vijeća sigurnosti UN-a, primijene učinkovitu i sveobuhvatnu politiku EU-a u okviru koje se uspostavlja razlika između Izraela i njegovih naselja i koja se temelji na strogom poštovanju međunarodnog prava i načela Unije;
9. potiče Komisiju i Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da, u okviru čvršće politike EU-a prema izraelskim naseljima, poduzmu sljedeće mjere:
a. da ojačaju javnu diplomaciju u pogledu reagiranja na naseljavanje te da jasno istaknu da ta politika potječe iz dubine odnosa između EU-a i Izraela i da se temelji na pravnoj obvezi;
b. da preispitaju cijeli opseg odnosa između EU-a i Izraela kako bi se osiguralo da EU učinkovito provodi politiku razlikovanja u svim bilateralnim odnosima;
c. da uspostave čvrst mehanizam EU-a u pogledu nadzora i sukladnosti u području trgovine koja potječe iz tih naselja i da na godišnjoj razini podnose izvješće o provedbi smjernica EU-a za označivanje proizvoda koji potječu iz naselja; poziva Komisiju da u slučaju nepoštovanja pravila pokrene postupak zbog povrede prava;
d. da na razini EU-a preslika sustav poslovnog savjetovanja država članica u okviru kojega se privatnom sektoru daju upozorenja o pravnim i ekonomskim rizicima aktivnosti od kojih naselja imaju koristi;
e. da sastavi smjernice za financijsku suradnju europskih i izraelskih tijela, kojima će se zajamčiti da investicijski fondovi ili banke EU-a ne podupiru trgovačka društva ili fondove koji djeluju u tim naseljima;
f. da ne prihvaća pravne dokumente izdane u izraelskim naseljima, kao što su vlasničke isprave i diplome;
g. da preispita odnose EU-a i Izraela s obzirom na članak 2. Sporazuma o pridruživanju;
h. da osigura da se produbljivanje odnosa EU-a i Izraela i dalje uvjetuje zalaganjem za dvodržavno rješenje te da predstojeći prioriteti za partnerstvo EU-a i Izraela sadrže teritorijalnu klauzulu;
10. potiče sve države članice da bezuvjetno priznaju Državu Palestinu; čvrsto vjeruje da će se priznavanjem Države Palestine diljem Europe poboljšati izgledi za mir i potaknuti napori, među ostalim i izraelskog civilnog društva, u cilju osiguravanja dvodržavnog rješenja;
11. žali zbog toga što posebni predstavnik za mirovni proces na Bliskom istoku, kojeg je imenovala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica, dosad nije uspio ostvariti konkretna poboljšanja u diplomatskim naporima i vidljivosti EU-a te stoga smatra da je potrebno temeljito preispitati taj mandat;
12. izražava krajnju zabrinutost zbog povećanja razine uništavanja i zapljene humanitarne pomoći u području C; žali zbog nedostatka odlučnosti ESVD-a i Komisije, kako je istaknuo Europski revizorski sud, da se od izraelskih tijela osigura naknada i njihova jamstva da se to neće ponavljati; očekuje od Komisije da se vrijednost jednaka vrijednosti tih gubitaka odbije od bilateralne pomoći EU-a Izraelu; ustraje u tome da je nužno da Komisija održi stroge standarde transparentnosti i odgovornosti u pogledu svoje bilateralne pomoći Palestini i da osigura da se svi navodi o nezakonitom financiranju dobro istraže;
13. pozdravlja potporu EU-a zajednicama izloženima riziku od prisilnog premještanja i poziva na daljnja ulaganja u područje C; poziva Komisiju da osigura da se ta pomoć dostavlja na način kojim će se stati na kraj rascjepkanosti, potpuno uključiti politička dimenzija okupacije i učinkovito podržati palestinsko samoodređenje; u tom pogledu ističe da je iznimno važno osigurati palestinski pristup području C radi ekonomskog oporavka i održivog rasta;
14. poziva izraelsku vladu da odmah, bezuvjetno i potpuno prekine nezakonitu blokadu Pojasa Gaze; žali zbog toga što Izrael i dalje nameće ograničenja u pogledu unošenja građevinskog materijala u Gazu;
15. izražava zabrinutost zbog izvješća o pogoršanju okružja za nevladine organizacije koje djeluju u području ljudskih prava i napredne snage i u Izraelu i u Palestini te zbog sve brojnijih pokušaja vlasti da ušutkaju one koji se ne slažu i one koji izražavaju neovisno mišljenje; poziva Delegaciju EU-a i diplomatske misije država članica da nastave surađivati s vlastima te da se sustavno sastaju s akterima u području ljudskih prava i uspostave mira, bez kojih će dvodržavno rješenje ostati nedostižno, i da ih podržavaju.
16. ističe jedinstven potencijal palestinske arapske zajednice u Izraelu za preuzimanje presudne uloge u uspostavi trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca; poziva da se zaustavi diskriminacija palestinskih arapskih građana u Izraelu; izražava duboku zabrinutost zbog prijedloga zakona o nacionalnoj državi, koji je samo jedan među nedavno donesenim diskriminatornim zakonodavnim dokumentima, i potiče članove Knesseta da se usprotive njegovu usvajanju u vidu zakona; poziva ESVD i Komisiju da znatno poboljšaju potporu manjinama u Izraelu i svoj angažman prema njima te da podupru njihove napore da osiguraju jednaka prava i ostvare bolje političko, gospodarsko i socijalno sudjelovanje;
17. žali zbog palestinske trajne nesložnosti i poziva sve palestinske snage da nastave raditi na pomirenju, posebno održavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora diljem Palestine, koje je već odavno trebalo održati; poziva izraelske vlasti da oslobode sve članove Palestinskog zakonodavnog vijeća koji su trenutačno u administrativnom pritvoru, kao i sve ostale Palestince koji se nalaze u administrativnom pritvoru bez optužbi; izražava duboku zabrinutost zbog trenutačnog štrajka glađu palestinskih zatvorenika i poziva izraelske vlasti da poštuju njihova osnovna zatvorenička prava; poziva EU da poduzme inovativne mjere za promicanje pomirenja;
18. odlučuje organizirati izvanredni sastanak svoje Konferencije predsjednika u lipnju 2017. u Jeruzalemu, kao znak nepokolebljive predanosti dvodržavnom rješenju, te uspostaviti skupinu za nadzor koja će ocjenjivati provedbu politike razlikovanja EU-a;
19. podsjeća na svoju odluku o pokretanju inicijative „Parlamentarci za mir” čiji je cilj okupiti europske, izraelske i palestinske parlamentarce radi postizanja napretka u mirovnom programu i pružanja podrške diplomatskim naporima EU-a;
20. izražava ogorčenost zbog činjenice da izraelske vlasti kontinuirano i neopravdano ometaju sve pokušaje posjeta službenih tijela Europskog parlamenta Gazi;
21. odlučuje poslati ad hoc izaslanstvo u Gazu/Palestinu i Izrael kako bi se ocijenila situacija na terenu u pogledu uništavanja projekata koje je financirao EU u području C i u Gazi i mogućnosti za revidiranu politiku EU-a u pogledu sukoba;
22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku UN-a, bliskoistočnom kvartetu, izraelskoj vladi, Knessetu, predsjedniku Palestinske samouprave, Palestinskom zakonodavnom vijeću i tijelima Europsko-mediteranske parlamentarne skupštine.