Dokument s plenarne sjednice
29.5.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o suzbijanju antisemitizma
( 2017/2692(RSP) )
Barbara Spinelli, Marie-Christine Vergiat, Martina Michels, Cornelia Ernst, Patrick Le Hyaric, Merja Kyllönen, Sofia Sakorafa, Stefan Eck, Malin Björk
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Bodil Valero, Pascal Durand, Benedek Jávor, Florent Marcellesi, Ernest Urtasun, Michèle Rivasi, Judith Sargentini, Margrete Auken, Eva Joly
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o suzbijanju antisemitizma
( 2017/2692(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju, članak 2., drugu alineju članka 3. stavka 3. i članak 6.,
– uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije od 7. prosinca 2000.,
– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima[1],
– uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP[2],
– uzimajući u obzir Rezoluciju br. 2106 (2016) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 20. travnja 2016. pod naslovom „Ponovno opredjeljivanje za borbu protiv antisemitizma u Europi”,
– uzimajući u obzir zaključke prvog godišnjeg kolokvija Komisije o temeljnijim pravima naslovljenog „Tolerancija i poštovanje: sprečavanje i suzbijanje antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi”, koji se održao u Bruxellesu 1. i 2. listopada 2015.,
– uzimajući u obzir imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma u prosincu 2015.,
– uzimajući u obzir osnivanje skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netrpeljivosti u lipnju 2016. godine,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2015. godine[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o jačanju borbe protiv rasizma, ksenofobije i zločina iz mržnje[4],
– uzimajući u obzir istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava „Antisemitizam: pregled podataka dostupnih u Europskoj uniji 2004. – 2014.”,
– uzimajući u obzir ciljane brutalne i terorističke napade na židovske građane koji su se dogodili u nekoliko država članica proteklih godina,
– uzimajući u obzir primarnu odgovornost država za sigurnost svih građana, a samim time i njihovu primarnu odgovornost za praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući antisemitsko nasilje, te za progon počinitelja,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da nedavna izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava pokazuju porast straha i nesigurnosti među židovskim, migrantskim, muslimanskim i romskim zajednicama u Europi; budući da je u tom pogledu ključno promicati otvoreno, pluralističko i uključivo društvo koje se zasniva na temeljnim pravima;
B. budući da se broj djela motiviranih antisemitizmom u državama članicama EU-a u znatno povećao u proteklih nekoliko godina, kako su, među ostalim, izvijestili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Agencija EU-a za temeljna prava;
C. budući da su izvješća pokazala da ciljane sigurnosne mjere, jednom kad se uspostave, pomažu u sprječavanju i smanjenju broja nasilnih antisemitskih napada;
D. budući da je suzbijanje antisemitizma odgovornost cijelog društva;
1. naglašava da su govor mržnje i sve vrste nasilja usmjerenog na europske Židove nespojivi s vrijednostima Europske unije;
2. osuđuje sve incidente zločina iz mržnje u kojima je korišten govor mržnje, a koji su bili motivirani rasizmom, ksenofobijom ili vjerskom netrpeljivošću, ili pak diskriminacijom na temelju statusa manjine neke osobe;
3. poziva države članice i institucije i agencije EU-a da pruže potporu pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona u njihovim nastojanjima da učinkovitije i djelotvornije raspoznaju antisemitske napade i pokreću postupke protiv njih;
4. poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno zajamčile sigurnost svojih građana židovskog porijekla i židovskih vjerskih, obrazovnih i kulturnih objekata, uz blisko savjetovanje i dijalog sa židovskim zajednicama, udrugama, nevladinim organizacijama, kao i nevladinim organizacijama koje se bore protiv diskriminacije;
5. pozdravlja imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma te apelira na Komisiju da pruži sve potrebne alate i potporu kako bi se ta funkcija obavljala što učinkovitije;
6. poziva države članice da imenuju nacionalne koordinatore za suzbijanje antisemitizma;
7. potiče članove nacionalnih i regionalnih parlamenata te političke vođe da sustavno i javno osuđuju antisemitske izjave i da se angažiraju na pobijanju takvih tvrdnji protuargumentima ?? te da osnuju višestranačke parlamentarne skupine za suzbijanje antisemitizma kako bi se borba protiv antisemitizma intenzivirala u svim dijelovima političkog spektra;
8. naglašava važnu ulogu organizacija civilnog društva i obrazovanja u sprječavanju i suzbijanju svih oblika mržnje i netrpeljivosti, te poziva na povećanje financijske potpore;
9. poziva države članice da potaknu medije na promicanje poštovanja svih vjera i uvažavanja različitosti te da se uhvate u koštac sa svim oblicima antisemitizma i mogućim oblicima diskriminacije;
10. poziva one države članice, u kojima još nije moguće pozvati se na motive rase, nacionalnog ili etničkog podrijetla te vjere ili uvjerenja kao otežavajuće faktore u kaznenom djelu, da to stanje isprave i da djeluju u smjeru ispravne primjene i provedbe Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, kako bi se osiguralo da se antisemitski činovi kazneno gone u državama članicama, i u sferi interneta i izvan nje;
11. ustraje u tome da se tijelima kaznenog progona mora osigurati ciljana obuka o suzbijanju zločina iz mržnje na temelju diskriminacije te uspostavljanju posebnih jedinica za borbu protiv zločina iz mržnje, u policijskim službama u kojima one još ne postoje, te poziva agencije EU-a i međunarodne organizacije da pomognu državama članicama u organiziranju takve obuke;
12. ističe koliko je važno da sve osobe imaju razvijenu svijest o svojim pravima na zaštitu protiv antisemitizma te poziva države članice da poduzmu sve prikladne mjere kako bi potaknule prijavljivanje zločina motiviranih antisemitizmom te da osiguraju adekvatnu zaštitu i podršku osobama koje prijave te zločine i žrtvama tih zločina;
13. poziva na prekograničnu suradnju na svim razinama u kaznenom progonu zločina iz mržnje;
14. poziva EU i države članice da intenziviraju napore kako bi se zajamčila uspostava sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za sustavno prikupljanje pouzdanih, relevantnih i usporedivih podataka o zločinima počinjenima iz mržnje, koji će biti raščlanjeni prema motivima i obuhvaćat će terorističke činove;
15. poziva države članice da poduzmu brze korake kako bi na internetu spriječile i suzbijale širenje govora mržnje motiviranog antisemitizmom;
16. ponavlja da je potrebno promicati međukulturnu i međuvjersku toleranciju s pomoću trajnih napora i pojačanog dijaloga uključivanjem svih dionika u društvu na svim razinama vlasti; ističe da škole nude jedinstvenu mogućnost za prenošenje vrijednosti tolerancije i poštovanja s obzirom na to da djeca vrlo rano započnu s pohađanjem škole;
17. poziva države članice da promiču poučavanje o holokaustu (šoa) u školama i da zajamče da su nastavnici adekvatno osposobljeni za taj zadatak te da raspolažu sredstvima kako bi se bavili pitanjem raznolikosti u razredu; isto tako potiče države članice da razmisle o pregledu školskih udžbenika kako bi se osiguralo da su židovska povijest i suvremeni život Židova predstavljeni na način koji ne dolazi u dodir s antisemitizmom;
18. poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku potporu ciljanim aktivnostima i obrazovnim projektima usmjerenima protiv diskriminacije i zločina iz mržnje, da izgrade i ojačaju partnerstva sa židovskim zajednicama, institucijama i organizacijama civilnog društva u Europi i da potiču razmjene među djecom i mladih različitih vjeroispovijesti preko zajedničkih aktivnosti te da u tom pogledu pokreću i podržavaju kampanje podizanja osviještenosti;
19. poziva Komisiju da u cilju suzbijanja antisemitizma na međunarodnoj razini održava bliske veze s međunarodnim akterima poput UNESCO-a, OESS-a i Vijeća Europe, kao i drugim međunarodnim partnerima;
20. poziva Komisiju da u okviru Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust zatraži status savjetnika;
21. potiče svaku državu članicu da 27. siječnja službeno obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust;
22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe, OESS-u i Ujedinjenim narodima.