Dokument s plenarne sjednice
7.6.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0217/2017
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš
( 2017/2636(RSP) )
Bernd Lange, Sajjad Karim
u ime Odbora za međunarodnu trgovinu
Rezolucija Europskog parlamenta o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš
( 2017/2636(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o slobodi izražavanja u Bangladešu[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o drugoj obljetnici urušavanja zgrade Rana Plaza i napretku Pakta o održivosti za Bangladeš[2],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. rujna 2014. o kršenju ljudskih prava u Bangladešu[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju[4],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bangladešu, posebno one od 16. siječnja 2014.[5], 21. studenoga 2013.[6] i 14. ožujka 2013.[7],
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima[8] i o društveno odgovornom poslovanju u međunarodnim trgovinskim sporazumima[9],
– uzimajući u obzir svoju rezolucije od 6. veljače 2013. o društveno odgovornom poslovanju: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast[10] te o društveno odgovornom poslovanju: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku[11],
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. travnja 2017. naslovljen „Održivi vrijednosni lanci odjeće u okviru razvojnog djelovanja EU-a” ( SWD(2017)0147 ),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a za društveno odgovorno poslovanje za razdoblje 2011. – 2014.” ( COM(2011)0681 ) i rezultate savjetovanja s javnošću o radu Komisije o smjeru njezine politike društveno odgovornog poslovanja nakon 2014.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja[12],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” ( COM(2015)0497 ),
– uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europske zajednice i Narodne Republike Bangladeša o partnerstvu i razvoju,
– uzimajući u obzir Pakt o održivosti za kontinuirano unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu,
– uzimajući u obzir tehnička izvješća Komisije o stanju u pogledu Pakta održivosti za Bangladeš iz srpnja 2016. i od 24. travnja 2015.,
– uzimajući u obzir izvješće o službenom putovanju Odbora za međunarodnu trgovinu od 23. siječnja 2017. nakon ad hoc posjeta izaslanstva Bangladešu (Dhaka) od 15. do 17. studenoga 2016.,
– uzimajući u obzir „Program za bolji rad u Bangladešu” Međunarodne organizacije rada (MOR) pokrenut u listopadu 2013.,
– uzimajući u obzir izvješće s tripartitne misije MOR-a na visokoj razini te primjedbe Stručnog odbora MOR-a iz 2017. o primjeni konvencija i preporuka u vezi s konvencijama 87 i 98,
– uzimajući u obzir posebnu točku izvješća Odbora MOR-a o primjeni standarda Konferencije MOR-a 2016. te pritužbu koja je 2017. podnesena Odboru MOR-a za slobodu udruživanja u vezi s oštrim mjerama vlade protiv radnika u odjevnoj industriji u Ašuliji u prosincu 2016. i pritužbu podnesenu u okviru posebnih mandata UN-a u vezi s istim oštrim mjerama u Ašuliji;
– uzimajući u obzir UN-ovu Deklaraciju iz Johannesburga o održivoj potrošnji i proizvodnji u svrhu promicanja društvenog i gospodarskog razvoja,
– uzimajući u obzir Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj (2015.),
– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kojima se utvrđuje okvir za zaštitu i poštovanje ljudskih prava namijenjen vladama i poduzećima, usvojena u lipnju 2011. u Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Globalni sporazum UN-a o ljudskim pravima, radu, okolišu i borbi protiv korupcije,
– uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća,
– uzimajući u obzir agregatno tromjesečno izvješće o sanaciji tvornica konfekcijske odjeće na temelju Sporazuma od 31. listopada 2016.,
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš ( O-000037/2017 – B8-0217/2017 ),
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Bangladeš postao drugi najveći proizvođač odjeće na svijetu te da je tekstilna industrija zaslužna za gotovo 81 % ukupnog izvoza te zemlje; budući da 60 % proizvedenih odjevnih predmeta u Bangladešu odlazi u EU koji je za tu zemlju glavno izvozno tržište;
B. budući da je u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu trenutačno zaposleno otprilike 4,2 milijuna ljudi u nekih 5 000 tvornica te se radom u tom sektoru neizravno uzdržava gotovo 40 milijuna ljudi, što je otprilike četvrtina stanovništva Bangladeša; budući da je industrija konfekcijske odjeće znatno doprinijela smanjenju siromaštva i osnaživanju žena; budući da žene, koje većim dijelom dolaze iz ruralnih područja, čine 80 % zaposlenih u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu; budući da je unatoč tome 80 % radnika zaposleno u neformalnom sektoru; budući da složena narav lanca opskrbe odjećom i niska razina transparentnosti olakšavaju kršenja ljudskih prava i povećavaju iskorištavanje; budući da je minimalna plaća u sektoru konfekcijske odjeće ostala ispod razine siromaštva kako ju je odredila Svjetska banka;
C. budući da je rodna ravnopravnost pokretač razvoja; budući da se prava žena ubrajaju u ljudska prava; budući da je u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno navedeno da „u svim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena” te je stoga dužnost EU-a da uključi rodnu ravnopravnost u sve svoje politike, jamčeći pritom da muškarci i žene imaju jednake koristi od društvenih promjena, gospodarskog rasta i stvaranja pristojnih radnih mjesta, čime se staje na kraj diskriminaciji i promiče poštovanje prava žena u svijetu;
D. budući da je otprilike 10 % radne snage u sektoru konfekcijske odjeće zaposleno u zonama proizvodnje za izvoz; budući da se zakonom kojim se uređuju te zone radnicima ne uspijevaju zajamčiti dovoljna osnovna prava u usporedbi s drugim područjima u Bangladešu; budući da se planira znatno proširenje tih zona;
E. budući da su velikodušne jednostrane trgovinske povlastice EU-a u okviru inicijative „Sve osim oružja” za najslabije razvijene zemlje, sadržane u Uredbi EU-a o OSP-u kojom se dopušta bescarinski pristup konfekcijske odjeće iz Bangladeša tržištu u skladu s fleksibilnim pravilima o podrijetlu, prilično doprinijele uspjehu u pogledu bangladeškog znatnog izvoza odjeće i rasta zaposlenosti;
F. budući da su te trgovinske povlastice sadržane u načelu EU-a o promicanju pravedne i slobodne trgovine te stoga omogućuju EU-u da ukine pogodnosti općeg sustava povlastica u najozbiljnijim slučajevima kršenja ljudskih prava na temelju poglavlja V. članka 19. stavka 1. točke (a) Uredbe o OSP-u, kojim se utvrđuje da se povlastice privremeno mogu opozvati zbog niza razloga, pa i zbog ozbiljne i sustavne povrede načela iz konvencija koje su navedene u Dijelu A Priloga VIII., uključujući osam temeljnih konvencija MOR-a;
G. budući da su na temelju tih odredbi Komisija i ESVD početkom 2017. pokrenuli unaprijeđen dijalog o radnim i ljudskim pravima radi poboljšanja usklađenosti s načelima tih konvencija;
H. budući da je MOR u izvješću svog Odbora o primjeni standarda Konferencije MOR-a 2016. Bangladešu posvetio zasebnu točku u kojoj se navodi da ta zemlja ozbiljno krši svoje obveze na temelju konvencije 87 (sloboda udruživanja); budući da je 2015. MOR izvijestio da je 78 % zahtjeva za registraciju sindikata odbijeno zbog kombinacije nenaklonjenosti upravitelja tvornica i određenih političara sindikatima i nesposobnosti administracije da ih registrira;
I. budući da su, prema različitim izvješćima, od 2006. stotine radnika u odjevnoj industriji poginule u požarima u raznim tvornicama u Bangladešu, za što nažalost mnogi odgovorni vlasnici tvornica i upravitelji nisu nikad privedeni pravdi; budući da se procjenjuje da godišnje u svim sektorima u nesrećama smrtno strada 11 700 radnika, a od bolesti povezanih s radom umre 24 500 radnika;
J. budući da trenutačna minimalna plaća od 5 300 taka (BDT) ili 67 USD mjesečno nije porasla od 2013. i da se odbor za minimalnu plaću nije sazvao;
K. budući da su od 21. prosinca 2016., zbog štrajkova i prosvjeda radnika u odjevnoj industriji u Bangladešu koji su tražili veće plaće, vlasti proizvoljno uhitile i pritvorile najmanje 35 sindikalnih čelnika i boraca za prava radnika, zatvorile ili stavile pod policijski nadzor urede sindikata i nevladinih organizacija, te udaljile s posla ili otpustile oko 1600 radnika koji su prosvjedovali protiv niskih plaća u odjevnoj industriji;
L. budući da od 177 zemalja na indeksu transparentnosti Bangladeš zauzima 145. mjesto; budući da je u globalnom lancu opskrbe odjećom korupcija sveprisutna te zahvaća političare, kao i lokalne uprave;
M. budući da su brojne obećavajuće inicijative koje predvodi privatni sektor, kao što je bangladeški Sporazum o protupožarnoj zaštiti i sigurnosti zgrada (Sporazum), donekle doprinijele poboljšanju standarda lanaca opskrbe u posljednjih 20 godina u pogledu povećanja prava radnika u lancu opskrbe odjećom;
N. budući da se u zaključcima uzastopnih revizija Pakta iz 2014., 2015. i 2016. izvješćuje o dobrom napretku bangladeških vlasti u nekim područjima i prepoznaje doprinos Pakta umjerenom poboljšanju zdravlja i sigurnosti u tvornicama i radnih uvjeta u industriji konfekcijske odjeće; budući da se napredak u pogledu radničkih prava pokazao kao veći izazov te da posljednjih nekoliko godina u tom području nije zabilježen znatniji napredak; budući da prema MOR-u propusti u izmjeni i provedbi bangladeškog Zakona o radu iz 2013. rezultiraju ozbiljnim preprekama za uživanje prava na slobodu udruživanja i registraciju sindikata, posebno u sektoru konfekcijske odjeće u zonama proizvodnje za izvoz; budući da se radnicima u tim zonama uskraćuje pravo na učlanjivanje u sindikate;
O. budući da nakon nesreće europski potrošači zahtijevaju više nego ikad prije podrobnije informacije o tome odakle proizvodi potječu i uvjetima u kojima se proizvode; budući da su europski građani podnijeli niz predstavki i organizirali kampanje kojima se traži veća odgovornost odjevnih robnih marki u tome da jamče da su njihovi proizvodi proizvedeni u skladu s etičkim načelima;
Odgovorno poslovanje u Bangladešu – ponajprije zadatak domaćih vlasti
1. naglašava da, unatoč zavidnim rezultatima u pogledu rasta i razvoja u posljednjih nekoliko godina, Bangladeš dugoročno mora uložiti značajan trud za postizanje održivog i uključivijeg gospodarskog rasta; ističe da bi u tom smislu bile ključne strukturne reforme za povećanje proizvodnje, daljnju diversifikaciju izvoza, socijalnu pravdu, prava radnika, zaštitu okoliša i borbu protiv korupcije;
2. poziva vladu Bangladeša da se više angažira radi poboljšanja sigurnosnih i radnih uvjeta i prava radnika u odjevnoj industriji kao najvećeg prioriteta, poboljša provedbu zakonodavstva o sigurnosti zgrada i tvornica, dalje povećava državna sredstva za inspektorat rada, nastavi zapošljavati i osposobljavati tvorničke inspektore, omogući uvjete za smanjenje fluktuacija inspektora rada, uspostavi godišnji plan rada za dodatne inspekcije tvornica u postupku sanacije te poveća broj inspekcija zgrada i tvornica u drugim sektorima;
3. poziva vladu Bangladeša da izmijeni Zakon o radu iz 2013. kako bi na djelotvoran način riješila pitanja slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, da promiče socijalni dijalog, zajamči brzu i neproizvoljnu registraciju sindikata, osigura učinkovitu istragu i progon navodne diskriminacije prema sindikatima te nepoštenih radnih praksi, te da zajamči potpunu usklađenost radnog zakonodavnog okvira s međunarodnim standardima, posebno potpunu usklađenost s konvencijama MOR-a 87 i 98 o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju, te njihovu učinkovitu provedbu; nadalje apelira na vladu da zajamči da se zakonom kojim se uređuju zone proizvodnje za izvoz dopusti puna sloboda udruživanja u skladu s istim međunarodnim standardima te da aktivno i hitno istraži svaki čin diskriminacije sindikata;
4. apelira na vladu Bangladeša, udruženja u industriji i vlasnike tvornica da obave sanacijske radove na svim tvornicama u industriji konfekcijske odjeće namijenjene za izvoz te da zajamče provedbu popravaka i ostalih dodatnih inspekcija koje će transparentno nadzirati relevantna javna tijela, prepoznajući korist sredstava koja mobiliziraju donatori te važnost učinkovite financijske potpore;
5. apelira na vladu Bangladeša da odmah ponovno sazove odbor za minimalnu plaću i pokrene učestalije analize plaća;
Inicijative privatnog sektora – učinkovit i vrijedan doprinos
6. poziva međunarodne robne marke i maloprodajne lance i privatni sektor u Bangladešu da i dalje budu angažirani u cilju poštovanja radnih prava, provedbe mjera društveno odgovornog poslovanja, poboljšanja prakse odgovornog poslovanja, uključujući jamčenje dostojnih radnih uvjeta radnika u odjevnoj industriji u Bangladešu, te u cilju jednostavnijeg pružanja transparentnih informacija o tvornicama koje proizvode robu i koordinacijskih mehanizama između relevantnih inicijativa; potiče nastavak rada globalnih maloprodajnih lanaca i robnih marki na donošenju jedinstvenog kodeksa ponašanja za kontrolu i inspekciju tvornica u Bangladešu;
7. ističe postignuća ostvarena zalaganjem sektora privatnih poduzeća u suradnji s vladom Bangladeša i međunarodnim organizacijama u toj zemlji u okviru Sporazuma o protupožarnoj zaštiti i sigurnosti zgrada; ističe da su, unatoč napretku u pogledu zaštite od požara i sigurnosti zgrada, partneri u Sporazumu i dalje zabrinuti zbog spore provedbe sanacije problema od ključnog značaja za sigurnost; poziva potpisnike Sporazuma da produlje angažman u okviru Sporazuma na sljedećih pet godina prije nego što trenutačni sporazum istekne 12. svibnja 2018.; poziva vladu i poslovni sektor Bangladeša da uvide korist predanosti trgovaca na malo u Bangladešu u okviru Sporazuma te da podrže produljenje mandata dodijeljenog partnerima u Sporazumu u Bangladešu;
8. poziva vladu Bangladeša i privatni sektor da nastave sa svojim inicijativama usmjerenima na isplatu financijske naknade žrtvama i njihove rehabilitacije, da razviju učinkovitu strategiju ponovnog zapošljavanja i da pruže podršku poduzetništvu i vještinama samostalnog uzdržavanja;
Zajednička odgovornost EU-a i međunarodne zajednice
9. podržava daljnje aktivnosti Pakta održivosti za Bangladeš te pojačani dijalog Komisije i ESVD-a s Bangladešom o radnim i ljudskim pravima radi poboljšanja usklađenosti s načelima konvencija navedenih u Uredbi o OSP-u;
10. podržava činjenicu da Komisija istražuje mogućnost inicijative za odjevnu industriju na razini EU-a, pri čemu su ključna načela dobrovoljne inicijative i strogi kodeksi ponašanja; prima na znanje radni dokument Komisije od 24. travnja 2017. naslovljen „Održivi vrijednosni lanci odjeće u okviru razvojnog djelovanja EU-a” i ponavlja svoj zahtjev da se ne ograniči samo na taj radni dokument, nego da također razmotri mogućnost obvezujućih zakonskih akata o dužnoj pažnji; ističe nadalje da koordinacija, razmjena informacija i razmjena najboljih praksi i predanost vlada da postave odgovarajuće okvirne uvjete mogu doprinijeti povećanju učinkovitosti lanca vrijednosti privatnih i javnih inicijativa i postići pozitivne rezultate u pogledu održivog razvoja; naglašava važnost razvijanja svijesti među potrošačima kako bi se povećala transparentnost i poduprli napori za bolje standarde rada i zaštite okoliša, sigurnost proizvoda i održivu potrošnju;
11. smatra da bi Pakt o održivosti za Bangladeš, u kojem je EU ključan akter, mogao poslužiti kao model za slična partnerstava s trećim zemljama; poziva EU da nastavi i pojača suradnju na međunarodnoj razini s organizacijama kao što su MOR, OECD i UN u području održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja;
12. podupire napore otvorene radne skupine UN-a koja je osnovana s ciljem izrade obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju i države članice da se aktivno uključe u pregovore koji bi trebali uslijediti;
13. ističe da će neuspjeh u poboljšanju sigurnosne situacije i sustavnom suočavanju s prijetnjama koje predstavljaju ekstremisti u Bangladešu imati izravan utjecaj na ulaganja u zemlji, što će u konačnici kočiti dugoročan razvoj i živote običnih ljudi;
Zaključci
14. naglašava da je visokokvalitetni odjevni sektor ključan za gospodarstvo i društveni razvoj Bangladeša te da je njegovo širenje omogućilo mnogim radnicima, posebno ženama, da prijeđu iz neformalnog u formalno gospodarstvo; upozorava na inicijative koje bi mogle dovesti do odustajanja EU-a i drugih poduzeća od poslovanja u Bangladešu, što bi naštetilo ne samo ugledu te zemlje nego i njezinim izgledima za razvoj u budućnosti;
15. naglašava da je zajednička dužnost vlade Bangladeša, lokalnog privatnog sektora, međunarodne zajednice i poslovnih partnera da doprinose ostvarivanju sveobuhvatnog cilja odgovornog poslovnog ponašanja;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladi i parlamentu Bangladeša i glavnom direktoru Međunarodne organizacije rada.