Dokument s plenarne sjednice
30.6.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2018.
( 2017/2699(RSP) )
Bas Eickhout
u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2018.
( 2017/2699(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Komisije[1], posebno njegov Prilog IV.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017.[2],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. listopada 2017. naslovljenu „Program rada Komisije za 2017. – Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani”[3] i njezine priloge,
– uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017.[4],
– uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe i dokumente za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe, iskorištavanju globalizacije, dovršenju ekonomske i monetarne unije, obrani EU-a i budućnosti financija EU-a,
– uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju koju su 25. ožujka 2017. potpisali čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije,
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da proces europske integracije već desetljećima donosi mir te doprinosi sigurnosti i blagostanju u Europi; budući da rezultati demokratskih savjetovanja provedenih tijekom protekloga desetljeća moraju poslužiti kao prilika za promišljanje o zajedničkom europskom projektu, njegovim stvarnim koristima, postojećim nedostacima i obnovljenoj svrsi;
B. budući da posljedice globalizacije sve više potpiruju bojazni i euroskepticizam među europskim građanima; budući da bi EU trebao građane umiriti i zaštititi od tih posljedica;
C. budući da se ne može dopustiti da se europska integracija i dalje svodi na puki ekonomski projekt te da se hitno treba s pomoću velike promjene pristupa u politikama EU-a ponovno pridobiti posvećenost Europljana europskom projektu;
D. budući da Parlament, unatoč svojim manama, ima posebnu odgovornost pri utvrđivanju zajedničkog europskog interesa te bi trebao doprinositi nadilaženju postojećih podjela u Vijeću, čiji se rad često narušava nacionalnim prepiranjima i mentalitetom prema kojemu jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube;
E. budući da bi opći interes europskih građana trebao uvijek imati prednost pred obranom nacionalnih ili korporativnih interesa;
F. budući da smo kao Europljani odabrali zajedničku budućnost, kao istinska zajednica koja počiva na zajedničkim vrijednostima i ciljevima; budući da lokalni, regionalni i nacionalni identiteti nisu međusobno isključivi i doprinose našem širem europskom identitetu;
G. budući da krize koje su u zadnje vrijeme zaredale zahtijevaju istinski europska rješenja; budući da želimo da Europska unija preuzme svoju ulogu i odgovornost na međunarodnoj razini, da bude predana solidarnosti, sustavu multilateralnih odnosa i vanjskim partnerstvima te da promiče globalnu konvergenciju prema višim standardima; budući da želimo osigurati ostvarenje našeg zajedničkog projekta općeg mira, boljitka i demokracije, stvarajući pritom privlačnu budućnost za sve naraštaje;
Naš scenarij za Europu: područje slobode, sigurnosti, demokracije, socijalne pravde, ekologije i ljudskih prava
1. smatra da nijedan od pet scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi Komisije ne predstavlja uvjerljivu viziju budućnosti Europe jer svi one slijede isti obrazac reformi koji tijekom proteklih desetljeća prevladava u EU-u;
2. smatra da su snažan naglasak na proračunskoj disciplini i štednji prisutan posljednjih nekoliko godina i promicanje praznih pojmova kao što su „bolja izrada zakonodavstva” ili „biti velik u velikim stvarima i mali u malima” samo doveli do neučinkovitosti i nemogućnosti da se postignu željeni rezultati, a u konačnici i do nepovjerenja građana prema EU-u;
3. stoga ističe da EU treba temeljito revidirati svoje ciljeve, radne metode i ustroj, kani li uspješno odgovoriti na izazove 21. stoljeća i na zabrinutosti građana; u tom pogledu naglašava da bi se ciljevi i svrha procesa europske integracije trebali u potpunosti i izričito definirati, dijeliti i demokratski priznati;
4. smatra da se treba dati prednost hvatanju u koštac s postojećim otporom europskoj ideji; smatra da se to ponajprije može učiniti demokratizacijom europskog postupka donošenja odluka i većom uključenosti građana u naš zajednički politički projekt;
5. smatra da bi EU trebao postati prostor u kojem je bogatstvo bolje raspodijeljeno i u kojemu bi se javne politike vodile ustrajnim traganjem za pravilnom ravnotežom između gospodarske, ekološke i socijalne sfere, koje čine tri stupa održivog razvoja, pri čemu bi se prava i temeljne slobode povećale, a ne ograničile;
Europa kakvu želimo: glavi prioriteti
Unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta europskih građana
6. podsjeća na to da je trenutačni gospodarski oporavak EU-a skroman i neujednačen, pri čemu mnoge regije i dalje bilježe neprihvatljive stope nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, kao i ozbiljan manjak perspektiva za mlađe generacije; stoga ustraje u tome da središnji gospodarski i socijalni program EU-a mora sadržavati mjere usmjerene na smanjenje socijalnih nejednakosti i promicanje rodne jednakosti i kvalitetnih radnih mjesta za sve, uz istovremeno povećanje ulaganja u obrazovni sustav;
7. podsjeća da je smanjenje regionalnih nejednakosti i promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije među regijama širom EU-a cilj Ugovora; naglašava da su pripreme za kohezijsku politiku nakon 2020. politički prioritet; u tom pogledu ističe važnu ulogu predstojećeg sedmog izvješća o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; poziva Komisiju da ubrza svoje napore i u tu svrhu podnese konkretne prijedloge; smatra da bi sve regije, kako je definirano u člancima 174. i 349. UFEU-a, trebale imati koristi od kohezijske politike;
8. napominje da je kohezijska politika glavna investicijska politika EU-a te se njome moraju u obzir uzeti sveukupni politički ciljevi EU-a, uključujući digitalni program, energetsku uniju, klimatsku politiku, visoku razinu zaštite okoliša, solidan i održiv ekonomski razvoj, rodnu jednakost i socijalni stup; ističe da je za kvalitetne programe i projekte i postizanje ciljeva od ključne važnosti sudjelovanje i angažman regionalnih i lokalnih vlasti, ekonomskih i socijalnih partnera i civilnog društva, kao i dijalog s njima; stoga poziva Komisiju da u budućnosti ojača načelo partnerstva, pa i u okviru pristupa kao što je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice;
9. poziva Komisiju da poboljša zdravlje i sigurnost na radu, uključujući pravilnu provedbu Direktive o radnom vremenu, da razmotri prikladne načine za rješavanje nedostataka, da bez odgode predstavi treću skupinu tvari u okviru revizije Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima i da uvrsti granične vrijednosti za reproduktivno toksične tvari na temelju znanstvenih i tehničkih podataka i na procjeni učinka;
10. prima na znanje predstavljanje paketa o ravnoteži između poslovnog i privatnog života; žali što paket ne sadrži rodiljni dopust; poziva Komisiju da osigura da se zakonodavstvom i politikama o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, uključujući politike koje se provode u institucijama EU-a, vodi računa o osobama u osjetljivom položaju, kao što su samohrani roditelji, roditelji s invaliditetom i roditelji djece s invaliditetom; poziva Komisiju da zajamči da se relevantnim politikama i mjerama uzima u obzir sve veća raznolikost obiteljskih odnosa, uključujući civilna partnerstva i roditeljske dogovore i dogovore s bakama i djedovima, kao i društva u cjelini, osobito kako bi se zajamčilo da dijete nije diskriminirano zbog bračnog stanja roditelja ili zbog strukture obitelji;
11. poziva Komisiju da se uhvati u koštac s višedimenzionalnom naravi siromaštva i nejednakosti te da predloži integriranu strategiju za borbu protiv siromaštva kako bi se postigli ciljevi strategije Europa 2020.; preporučuje Komisiji da u svim državama članicama promiče adekvatne programe minimalnog dohotka koji se temelje na procjenama učinka i u skladu su s nacionalnim pravom i praksom, pružajući pritom prilike za sprečavanje dugotrajne ovisnosti o minimalnom dohotku; ponavlja svoj poziv za izradu zelene knjige o nejednakostima i načinima na koje koče ekonomski oporavak; poziva Komisiju da snažnije prione radu na provedbi preporuka o ulaganjima u djecu i njezinu praćenju; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da pruže jamstvo za djecu kojim se djeca stavljaju u središte postojećih politika za ublažavanje siromaštva i da osiguraju posebne resurse potrebne za njegovu potpunu provedbu;
Europska strategija za održivi razvoj
12. smatra da su gospodarski modeli koji se zasnivaju isključivo na rastu BDP-a i kontinuiranom pretjeranom iskorištavanju prirodnih resursa te financijalizaciji dosegli svoj limit; stoga smatra da održivost mora biti jezgra svake dobre gospodarske politike EU-a usmjerene na budućnost i rješavanje krize;
13. primjećuje ljudske i ekonomske posljedice klimatskih katastrofa u Europi i širom svijeta; naglašava da je s pomoću ambiciozne klimatske strategije i u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma da nastavi s naporima za ograničavanje porasta temperature na 1,5°C važno i dalje rješavati temeljne uzroke klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje konkurentnosti naše industrije; naglašava da se regulatorni standardi moraju ažurirati, a relevantni financijski instrumenti uspostaviti; poziva Komisiju da ocijeni dosljednost i usklađenost postojećih politika EU-a u odnosu na obveze iz Pariškog sporazuma;
14. u tom kontekstu podržava poziv Vijeća Komisiji da izradi sveobuhvatnu strategiju za industrijsku politiku EU-a za budućnost koja će biti usmjerena na rješavanje ključnih prioriteta, kao što su prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, „netoksična budućnost”, digitalna povezivost za sve, korištenje potencijala europskih kreativnih industrija, veća održivost gradova i provedba programa cirkularne ekonomije;
15. apelira na Komisiju da stane na kraj korištenju sredstava EU-a za subvencioniranje fosilnih goriva i da koordinira nastojanja država članica kako bi se brzo započelo s postupnim ukidanjem nacionalnih subvencija za fosilna goriva; traži od Komisije da također osigura da se nijedna nacionalna subvencija ili subvencija EU-a neće upotrijebiti za financiranje novih nuklearnih reaktora i apelira na države članice da napuste planove za produljenje radnog vijeka postojećih nuklearnih elektrana;
16. očekuje od Komisije da 2018. predstavi proračun za ugljik Unije koji je u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma; očekuje od Komisije da razvije i provede relevantne opcije politike za brzo odgovaranje na problem emisija metana s pomoću strategije Unije za metan; poziva Komisiju da u okviru energetske unije identificira projekte energije iz obnovljivih izvora i da podupre njihov razvoj;
17. podsjeća na to da je potrebno pojačati napore u cilju uspostave energetske unije, čime će se zajamčiti energetska sigurnost te cjenovno pristupačna i održiva energija za sve građane i poduzeća; u tom pogledu očekuje od Komisije da dodatno riješi problem energetskog siromaštva uz pomoć konkretnog akcijskog plana kako bi se iskorijenilo energetsko siromaštvo i zajamčila dostupnost cjenovno pristupačne energije za sve građane EU-a;
18. smatra da je ključno rješavanje pitanja emisija u prometnom sektoru; poziva Komisiju da dovrši svoju ionako zakašnjelu reviziju zakonodavstva o emisijama CO2 iz automobila i kombija te teških vozila i u tom pogledu predstavi ambiciozne zakonodavne prijedloge u vezi s prosječnim ciljevima za vozni park za 2025. u skladu s obvezama preuzetima u okviru sporazuma iz 2013.; poziva Komisiju da iznese prijedlog za tehnološki neutralna ograničenja Euro7 primjenjiva do 2025. za sva vozila kategorija M1 i N1 stavljena na tržište Unije, u cilju poboljšanja kvalitete zraka u Uniji i postizanja graničnih vrijednosti kvalitete zraka Unije, kao i razina koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija;
19. očekuje prijedloge Komisije za zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020. koji će se temeljiti na korektivnim javnim intervencijama, među ostalim u pogledu nestabilnosti poljoprivrednih tržišta i poštenih otkupnih cijena za proizvode poljoprivrednika kako bi se zajamčila sigurna održiva proizvodnja hrane i njezina opskrba; poziva na podnošenje prijedloga kojima se omogućuje ostvarenje ciljeva održivog razvoja koji jamče preživljavanje ruralnih područja; poziva na znatno povećanu usmjerenost na ostvarenje ciljeva u području biološke raznolikosti, okoliša i klimatskih promjena, među ostalim, davanjem prednosti prijelazu na održive poljoprivredne prakse kojima se omogućuje povećanje ponora ugljika u kopnenim ekosustavima, posebno u živim i zdravim tlima, ograničavanjem emisija stakleničkih plinova, zaustavljanjem gubitka biološke raznolikosti, primjenom agroekoloških pristupa radi jamčenja dugoročne plodnosti i produktivnosti te zamjenom kemijskih pesticida s alternativnim rješenjima; ponavlja svoj poziv Komisiji da iznese zakonodavne prijedloge za rješavanje problema antimikrobne rezistencije te poziva Vijeće da promjeni prioritete u pogledu uredbi o veterinarskim lijekovima i hrani za životinje s dodanim lijekovima;
20. očekuje od Komisije da u kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) podnese dovoljno rano u 2018. prijedlog za novi i ambiciozan Instrument za povezivanje Europe kako bi Parlament mogao donijeti svoje mišljenje, a program započeti s radom prije 2021.; poziva da se proračun Instrumenta za povezivanje Europe koji se odnosi na energiju namijeni za projekte od zajedničkog interesa isključivo u sektoru električne energije (uključujući pametne mreže) kojima se podupire širenje energije iz obnovljivih izvora i načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”; poziva da se u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija većina proračunskih sredstava namijeni financiranju širokopojasne infrastrukture;
21. očekuje od Komisije da pojasni svoje ambicije za sljedeći VFO i podnese svoj prijedlog za Deveti okvirni program za istraživanje (FP9) dovoljno rano tijekom 2018. kako bi Parlament mogao donijeti svoje stajalište, a FP9 započeti s radom od 2021.; podsjeća da EU treba u potpunosti iskoristiti postojeći istraživački i inovacijski potencijal svih država članica te osigurati odgovarajuće i jednake mogućnosti za znanstveni razvoj znanstvenicima i istraživačima diljem EU-a; stoga očekuje povećanje financijskih sredstava za FP9;
Pravedne porezne politike za adekvatna sredstva
22. ističe da nikad nije bilo hitnije pojačati borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što potencijalno predstavlja gubitak prihoda za nacionalne proračune od stotina milijardi eura godišnje; naglašava da su se ta sredstva mogla potrošiti na ulaganje u budućnost, poticanje zapošljavanja i smanjivanje nejednakosti;
23. smatra da je u tom smislu od ključne važnosti da se Parlament i Vijeće hitno dogovore o sveobuhvatnim zahtjevima za obvezno javno izvješćivanje po zemljama za multinacionalna poduzeća, bez iznimke, na temelju prijedloga Komisije[5] iz 2016. godine; traži od Komisije da dodijeli dodatna sredstva za mjere za sprječavanje financijskih zločina, posebice razvoj plana EU-a u cilju izrade popisa zemalja s visokim rizikom od pranja novca; poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za snažne i automatske sankcije protiv nekooperativnih jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi EU-a;
24. traži od Komisije da predstavi prijedlog u području oporezivanja za poticanje veće porezne suradnje između država članica, uključujući razmjenu informacija kako bi utajivači poreza snosili odgovornost diljem Europe i šire; poziva Komisiju da razmotri predlaganje zakonodavnih prijedloga na temelju članka 116. UEU-a kako bi se riješio problem štetnih poreznih praksi koje narušavaju tržišno natjecanje;
Jačanje proračuna EU-a i reforma Pakta o stabilnosti i rastu
25. ponavlja da se VFO za razdoblje 2014. – 2020. pokazao suviše malim i nedovoljno fleksibilnim kako bi se osiguralo da Europska unija može odgovoriti na zajedničke izazove s kojima se suočava; ponavlja svoje stajalište da trajanje VFO-a treba uskladiti s političkim ciklusom Parlamenta i Komisije, čime bi europski izbori postali forum za rasprave o budućim prioritetima potrošnje;
26. apelira na Komisiju i države članice da se suzdrže od utvrđivanja proizvoljnih gornjih granica VFO-a za razdoblje nakon 2020. te umjesto toga njegovu izradu temelje na zajedničkim potrebama i zajedničkim odlukama EU-a te dodanoj vrijednosti djelovanja u velikim razmjerima; naglašava da trenutačne niske gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja negativno utječu na vjerodostojnost Unije i koče njezinu sposobnost za djelovanje; ističe potrebu za većom fleksibilnošću VFO-a;
27. smatra da proračun EU-a za razdoblje nakon 2020. treba snažno pridonijeti provedbi Pariškog sporazuma o klimi, i u pogledu prihoda i u pogledu rashoda; posebno smatra da bi reformirani sustav oporezivanja izvora stakleničkih plinova trebao pružiti prihode za proračun EU-a, a istovremeno bi jača potpora EU-a trebala biti osigurana za prijelaz prema zelenijem gospodarstvu; poziva Komisiju da poveća udio potrošnje koja se odnosi na klimatske aktivnosti do 40 % u okviru VFO-a nakon 2020. godine;
28. traži od Komisije da dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a poprati ambicioznim prijedlozima, oslanjajući se na izvješća skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, s posebnim naglaskom na ekološki osviještenim vlastitim sredstvima, porezima na financijske transakcije i porezom na dobit;
29. poziva na uspostavu fiskalnog kapaciteta europodručja, uz potpuno korištenje Europskog fonda za strateška ulaganja i europskih strukturnih i investicijskih fondova; ponavlja da bi fiskalni kapacitet europodručja trebao biti usmjeren na promicanje uzlazne gospodarske konvergencije i ublažavanje gospodarskih šokova; napominje da bi proračunski kapacitet europodručja trebao obuhvaćati nove instrumente u sklopu proračuna EU-a (iznad gornjih granica VFO-a), kao i reformirani europski stabilizacijski mehanizam, uključene u pravni okvir EU-a i podložne demokratskom nadzoru; ističe da bi fiskalni kapacitet europodručja trebao biti otvoren za zemlje izvan europodručja koje mu se žele pridružiti;
30. poziva na uvođenje „zlatnog pravila za ulaganja” koji omogućava da se kapitalni rashodi javnog sektora u održivim sektorima računovodstveno obračunavaju u čitavom životnom ciklusu tih ulaganja te na uključivanje pokazatelja održivog razvoja u Pakt o stabilnosti i rastu kako bi se osigurala dobra razina i kvaliteta ulaganja u napredak u budućnosti;
Europa kao globalni predvodnik
31. smatra da učinkovitost zajedničke vanjske i sigurnosne politike počiva na produbljenoj suradnji između država članica i njihovim doprinosima civilnim misijama i vojnim operacijama; poziva države članice da prodube suradnju u cilju stvaranja odgovarajućih kapaciteta; vjeruje da bi odgovornija politika država članica u pogledu izvoza oružja doprinijela ostvarenju ciljeva vanjske politike Unije, te poziva države članice da znatno povećaju dosljednost u provedbi Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP;
32. smatra da bi se zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) trebala učiniti demokratskijom i učinkovitijom, među ostalim s pomoću mehanizma stalne strukturirane suradnje i znatnog porasta broja projekata udruživanja i dijeljenja među državama članicama; smatra da bi ZSOP mogao postati učinkovitiji uz pomoć zajedničkog operativnog planiranja i provođenja, također kada je riječ o vojnim operacijama; podsjeća na ključnu ulogu koju Unija ima već danas u pogledu civilnog sprečavanja i rješavanja sukoba i izgradnje mira u svijetu, te poziva Uniju da poveća odgovarajuće resurse; poziva na potpunu demokratsku odgovornost i transparentnost ZSOP-a;
33. ističe nedavnu izjavu Komisije da bi 28 država članica, skupno gledajući, moglo godišnje uštedjeti između 25 i 100 milijardi EUR u pogledu svojih izdvajanja za nacionalnu obranu; poziva Komisiju da pomogne državama članicama u ostvarenju tih ušteda udruživanjem nacionalnih proračuna za obranu, osobito u vezi s istraživanjem i razvojem, nabavom, održavanjem i obukom; smatra da bi se takva udružena nacionalna sredstva mogla pretvoriti u jedno ili više europskih obrambenih sredstava;
34. potiče Komisiju da svoju pozornost osobito usmjeri na primjenjive propise EU-a u obrambenom sektoru i naglašava hitnu potrebu za provođenjem relevantnih pravila unutarnjeg tržišta, kao što je utvrđeno u Direktivi o javnoj nabavi za potrebe obrane, čime bi se eventualno mogli smanjiti nedostaci, izostanak transparentnosti i korupcija;
35. oštro osuđuje brojne pokušaje Komisije da smanji i preusmjeri financijska sredstva iz postojećih civilnih proračunskih linija EU-a i financijskih instrumenata za financiranje europske obrambene industrije preko budućeg europskog obrambenog fonda i europskog programa industrijskog razvoja u području obrane; smatra da će takvi prijenosi iz civilnog sektora u obrambenu industriju oslabiti europsko gospodarstvo, a u isto vrijeme ne rješavaju strukturne probleme europske obrambene industrije koju karakterizira znatna neučinkovitost, udvostručavanje rada, višak industrijskih kapaciteta, loša transparentnost i fragmentarnost; snažno odbacuje prijedloge Komisije u kontekstu Komunikacije o Europskom akcijskom planu za obranu iz studenoga 2016. i u kontekstu njezinog obrambenog paketa od 7. lipnja 2017., s obzirom na upotrebu europskih fondova za regionalni razvoj (ERFD), europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFSU), programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Instrumenta za povezivanje Europe, europskih programa satelitske navigacije, Europskog programa za praćenje Zemlje, programa Erasmus + i zajmova Europske investicijske banke (EIB) za jačanje kapaciteta obrambene industrije; jednako tako odbija prijedlog Komisije od 6. srpnja 2016. o tome da se sredstva u naslovu 4. u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, osobito sredstava Europskog instrumenta za susjedstvo i Instrumenta za razvojnu suradnju, upotrebljavaju za vojne programe izgradnje kapaciteta i pružanje vojne opreme trećim zemljama;
36. zahtijeva da se instrumenti Unije za zaštitu trgovine moderniziraju i da se trgovinske politike osmisle u skladu s razvojnim ciljevima EU-a, ciljevima u području klime, ekološkim prioritetima te socijalnim standardima i standardima ljudskih prava; ističe činjenicu da europski građani sve više kritiziraju stvarne učinke sporazumâ o slobodnoj trgovini jer oni također mogu imati neželjene posljedice na zapošljavanje, konkurentnost te standarde EU-a u pogledu ljudskih prava i održivog razvoja; inzistira na tome da treba poduzeti daljnje korake za povećanje transparentnosti trgovinskih pregovora EU-a, pri čemu bi se s Parlamentom trebalo savjetovati u svakoj fazi pregovora i provedbe, a dokumenti u vezi s pregovorima objavljivati;
37. poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za prateće mjere za Uredbu o mineralima iz područja zahvaćenim sukobima;
38. poziva Komisiju da predstavi akcijski plan za borbu protiv jagme za zemljištem u zemljama u razvoju, među ostalim preko konkretnih mogućnosti za osiguranje zaštite posjeda zemljišta, u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima i standardima utvrđenim u smjernicama FAO-a o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima;
39. poziva Komisiju da predstavi akcijski plan EU-a o krčenju i propadanju šuma, uključujući konkretne regulatorne mjere za lance opskrbe i financijske transakcije;
Izgradnja stvarne europske politike azila i migracija
40. mišljenja je da Europska unija mora iznaći konkretna rješenja za nošenje s pitanjem izbjeglica i migranata te posebice prionuti rješavanju njegovih glavnih uzroka s pomoću sveobuhvatnih političkih odgovora koji uključuju usklađenost politika u pogledu razvoja, trgovine, klime i ulaganja, uz istovremeno jamčenje sigurnog i propisnog pristupa onima koji traže međunarodnu zaštitu, te realistične i pristupačne kanale za zakonitu migraciju;
41. mišljenja je da bi preseljenje trebalo zadržati kao jedno od trajnih rješenja problema raseljavanja migranata te kao bezuvjetni instrument međunarodne solidarnosti; poziva na stvaranje većeg broja mogućnosti preseljenja kako bi se godišnje omogućilo preseljenje najmanje 500 000 izbjeglica iz matičnih i tranzitnih zemalja, što bi uz odgovarajuću raspodjelu rezultiralo sasvim prihvatljivim brojkama za EU;
42. poziva na reformu postojeće Dublinske uredbe uvođenjem novog sustava koji je utemeljen na pravednoj raspodjeli tražitelja azila diljem država članica i na upotrebi objektivnih kriterija i kojim se uzimaju u obzir veze i preferencije tražitelja azila u vezi s određenom državom članicom, pri čemu je taj sustav obvezujući za sve države članice i počiva na poticajima, a ne na mjerama prisile;
43. poziva na koordinirano djelovanje u pogledu zakonite migracije radi osiguravanja dodatnih i fleksibilnijih putova za zakonitu migraciju, uključujući u svrhu spajanja obitelji i rada u sektorima niskih i srednje visokih plaća, te radi jačanja partnerstva za mobilnost s trećim zemljama i razvoja paketa mobilnosti diljem EU-a uz odgovarajuće zaštitne mjere, među ostalim u vezi s radnim i životnim uvjetima;
44. poziva Komisiju da, imajući u vidu poštovanje ljudskih prava i poboljšanje zaštite ugroženih osoba, preispita pridržavaju li se svi sudionici uključeni u zaštitu vanjskih granica Unije i prihvat tražitelja azila međunarodnog humanitarnog prava i prava ljudskih prava; poziva na to da se pojasni razlika između radnje nezakonitog krijumčarenja i aktivnosti običnih građana i organizacija civilnog društva koje pomažu ljudima kojima je potrebna pomoć, te poziva na to da humanitarna pomoć nikad ne bude kriminalizirana;
45. poziva Komisiju da donese zakonodavni prijedlog o humanitarnim vizama;
Odgovor na zabrinutosti građana u pogledu sigurnosti
46. poziva Komisiju da donese prijedloge za poboljšanje razmjene informacija o kaznenom progonu te povećanje operativne suradnje među državama članicama i s agencijama EU-a kako bi se zajamčila obvezna razmjena informacija u svrhu suzbijanja teškog transnacionalnog kriminala;
47. poziva Komisiju da ocijeni kako se države članice koriste iznimkama „unutarnje sigurnosti” ili „nacionalne sigurnosti”, posebno u glavi V. UFEU-a, čime se isključuje nadležnost EU-a i zadržava suverenitet država članica te se dodatno oslabljuje učinkovitost EU-a u pronalaženju zajedničkih rješenja za zajednički problem; poziva Komisiju da osmisli definicije EU-a za pojmove „nacionalna sigurnost” i „unutarnja sigurnost” kako bi se osigurala pravna sigurnost u borbi protiv terorizma;
48. ponavlja da donošenje represivnih, ali uglavnom neučinkovitih mjera masovnog nadzora i granične kontrole, kojima se ugrožavaju građanske slobode, temeljna prava i načelo slobode kretanja nije pravo rješenje;
49. ponavlja važnost schengenskog prostora slobodnog kretanja; ističe potrebu za djelotvornim upravljanjem vanjskim granicama Unije, utemeljenim na normativnom okviru za ljudska prava i potpunom poštovanju međunarodnog prava i prava EU-a;
Jačanje temeljnih prava i demokracije
50. zabrinut je da krize koje su se zaredale nisu samo naštetile koheziji europskih društava, nego su i poljuljale vjeru europskih građana u demokratske institucije na razini EU-a, a ponekad i na nacionalnoj razini; stoga smatra da povećanje demokratskog legitimiteta EU-a i vraćanje povjerenja u njezinu sposobnost da služi interesima građana mora biti glavni europski prioritet;
51. poziva Komisiju da podnese prijedlog za pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u obliku međuinstitucijskog sporazuma u skladu s preporukama koje je Parlament iznio u zakonodavnom izvješću o vlastitoj inicijativi[6];
52. poziva Komisiju da poduzme hitne mjere i iznese zakonodavni prijedlog za zakonodavstvo na razini EU-a o zaštiti zviždača koji bi imao široko područje primjene i odgovarajuću pravnu osnovu kako bi se zajamčila horizontalna zaštita za sve kategorije zviždača;
53. ponavlja svoj poziv Komisiji da izradi prijedlog revizije Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi slijedeći smjernice koje je Parlament naveo u svojoj Rezoluciji od 28. listopada 2015.[7];
54. očekuje od Europske komisije da izmijeni Kodeks ponašanja povjerenika u vezi s produljenjem razdoblja mirovanja za bivše povjerenike, kako je obećao predsjednik Juncker;
55. poziva Komisiju da predloži inicijativu za zaštitu slobode medija i pluralizma, borbe protiv dezinformacija i govora mržnje te poticanje demokratske retorike utemeljene na činjenicama čak i u doba društvenih medija;
56. poziva Komisiju da objavi svoje dugoočekivano drugo izvješće o borbi EU-a protiv korupcije i da se pridruži protukorupcijskim mehanizmima revizije Konvencije UN-a protiv korupcije i skupini država Vijeća Europe protiv korupcije (GRECO);
57. ponovno poziva Komisiju da donese prijedlog uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj europskoj administraciji;
58. apelira na Komisiju da odlučnije djeluje u cilju uklanjanja postojane razlike u plaćama između spolova tako da predloži direktivu koja se oslanja na preporuke Komisije o transparentnosti plaća iz 2014.; poziva Komisiju i Vijeće da ulože više napora u politički dogovor o prijedlogu direktive o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima trgovačkih društava uvrštenih na burzama[8];
Kako bi Europa trebala bolje surađivati?
59. podsjeća na to da su mnogi izazovi u današnje vrijeme, od klimatskih promjena do azila i migracija, od financijskih tržišta do multinacionalnih korporacija, te od terorističkih mreža do propalih i odmetnutih država, transnacionalni i ne poznaju granice te im je potrebno pružiti protutežu i odgovoriti na njih na toj razini;
60. poziva na jačanje programa kojima se promiču kontakti i kulturne razmjene među europskim građanima; smatra da bi dijalog između europskih institucija i građana trebalo unaprijediti; smatra da informacije o politikama EU-a trebaju biti bolje dostupne i razumljivije građanima diljem Unije; poziva relevantne obrazovne i medijske inicijative da građanima pomognu da donesu informirane odluke na europskim izborima 2019.;
61. s obzirom na to da netransparentno, jednostrano lobiranje predstavlja znatnu prijetnju kreiranju politika i javnom interesu, poziva sve institucije EU-a da teže najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta te da se neumorno bore protiv tendencije da se previđaju sukobi interesa, čime se šteti učinkovitosti, pravednosti i pouzdanosti postupka donošenja odluka;
62. ponavlja da se funkcioniranje EU-a može znatno poboljšati na temelju Ugovora iz Lisabona, osobito punom primjenom redovnog zakonodavnog postupka i glasanja kvalificiranom većinom u Vijeću; u tom se pogledu zalaže za opću primjenu klauzule „pasarela” iz članka 48. stavka 7. UEU-a; podsjeća na to da se mehanizmi za pojačanu suradnju mogu također koristiti, naročito za produbljivanje ekonomske i monetarne unije, ulaganje više napora u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i postizanje snažnije suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova;
63. ističe da metoda Zajednice najbolje odgovara funkcioniranju Unije jer je to jedina metoda kojom se omogućuje transparentnost, učinkovitost i glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću, jednako pravo na suodlučivanje Europskog parlamenta i Vijeća te sprečava fragmentacija institucijskih odgovornosti i pojava konkurentskih institucija;
64. smatra da Europsko vijeće posljednjih godina ima sklonost pribjegavanju međuvladinim rješenjima, što dovodi u pitanje metodu Zajednice te je u suprotnosti s Ugovorima; podsjeća da, iako su Ugovorom iz Lisabona članovi Europskog vijeća pojedinačno odgovorni svojim vlastitim nacionalnim parlamentima, ali kolektivno odgovorni samo samima sebi, nacionalni parlamenti moraju biti upoznati sa svojom posebnom političkom odgovornošću da provode potpunu demokratsku kontrolu nad svojim predstavnicima u Europskom vijeću;
65. ističe da je u konačnici za stvaranje potrebnih uvjeta za demokratsko i učinkovito funkcioniranje EU-a nužna istinska revizija Ugovora;
66. obvezuje se da će upotrijebiti sve svoje instrumente i sredstva kako bi djelovao kao pokretač obnovljenog demokratskog procesa ususret reformi Europske unije;
°
° °
67. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i nacionalnim parlamentima država članica.