Dokument s plenarne sjednice
30.6.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
o budućnosti Europe i strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2018.
( 2017/2699(RSP) )
Maria João Rodrigues
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Rezolucija Europskog parlamenta o budućnosti Europe i strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2018.
( 2017/2699(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, posebno njegov Prilog IV.,
– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017.[1],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. listopada 2017. naslovljenu „Program rada Komisije za 2017. – Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani” i njezine priloge ( COM(2016)0710 ),
– uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017.[2],
– uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe i dokumente za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe, iskorištavanju globalizacije, produbljivanju ekonomske i monetarne unije, budućnosti obrane EU-a i budućnosti financija EU-a,
– uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju koju su 25. ožujka 2017. potpisali čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona[5],
– Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije[6],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. travnja 2017. o pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom slijedom njezine obavijesti o namjeri povlačenja iz Europske unije[7],
– uzimajući u obzir smjernice Europskog vijeća (članak 50.) od 29. travnja 2017. nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. svibnja 2017. o budućoj strategiji industrijske politike EU-a,
– Uzimajući u obzir Rezoluciju Odbora regija od 22. i 23. ožujka 2017. o prioritetima Europskog odbora regija za program rada Europske komisije za 2018. (RESOL-VI/021),
– uzimajući u obzir istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do izbora 2019.”, provedeno između 18. i 27. ožujka 2017.,
– uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora, koje predstavlja dodatan doprinos ovoj Rezoluciji sa stajališta parlamentarnih odbora i koje bi Komisija trebala s dužnom pažnjom uzeti u obzir pri sastavljanju i donošenju svog programa rada za 2018.,
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da se Europska unija suočava sa sustavnim gospodarskim oporavkom, uglavnom zahvaljujući niskim kamatnim stopama u središnjim bankama i fleksibilnijem tumačenju proračunskih pravila koje pogoduje rastu; budući da je lijevi centar odavno promovirao i branio takve progresivne gospodarske politike, dok im se desni centar uporno opirao;
B. budući da, međutim, oporavak Europe i dalje nije jednak među državama te i dalje postoji veliki nedostatak ulaganja; budući da je i dalje prevelik broj nezaposlenih, dugotrajno nezaposlenih, nedovoljno zaposlenih ili onih koji ne osjećaju pravo poboljšanje svojih životnih uvjeta; budući da su mnogim regijama potrebne potpore kako bi dostigle naprednije regije; budući da u Europi i dalje postoji previše siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakih mogućnosti; budući da mnogi ljudi smatraju da ih je društveno-gospodarski razvoj zaobišao te da su slabo zastupljeni u okviru političkog sustava;
C. budući da se globalni poredak mijenja i nitko ne može jednostrano imati potpuni nadzor; budući da je suradnja u okviru međunarodnog prava, multilateralnog sustava i međunarodnih organizacija ključna za mir, sigurnost, demokraciju, ljudska prava i ostvarenje ciljeva održivog razvoja za 2030.;
D. budući da je u Europi nedavno zabilježen porast nacionalističkih i ksenofobnih stavova, ali i povećanje podrške javnosti europskim integracijama i zajedničkoj suradnji uz uzajamno poštovanje u svrhu uspješnog rješavanja zajedničkih izazova;
E. budući da su već započeli pregovori o organiziranom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije te budući da je 27 država članica EU-a u Izjavi iz Rima ponovno potvrdilo odlučnost Unije da će kao politički i gospodarski subjekt graditi zajedničku budućnost koja građanima nudi i sigurnost i nove mogućnosti;
F. budući da su povlačenje američke vlade iz Pariškog sporazuma o klimi i koraci predsjednika Trumpa prema snižavanju oporezivanja i regulacije financijskog tržišta razlog zbog kojeg bi EU-27 još više trebao poslužiti kao primjer drugima;
G. budući da je slogan Europske unije „ujedinjena u raznolikosti”; budući da su europski i nacionalni identiteti kompatibilni, a ne kontradiktorni; budući da svatko može biti angažirani domoljub i istovremeno pobornik europskih integracija;
H. budući da Europska unija svojim državama članicama služi kao sidro koje pomaže u očuvanju pluralizma, poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i solidarnosti;
I. budući da je Komisija predstavila Bijelu knjigu i pet tematskih dokumenata za razmatranje kao temelj za široku raspravu o budućnosti europskih integracija; budući da se očekuje da će se prvi zaključci o budućnosti EU-a donijeti do kraja 2017. te da će se na njima temeljiti sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO);
J. budući da je veliki broj građana i udruga predstavio različite prijedloge i inicijative za doprinos budućnosti Europe, osobito tijekom nedavne proslave 60. godišnjice Ugovora iz Rima; budući da predlažu da kroz inovativne modele sudjelovanja aktivno sudjeluju na Konvenciji europskih građana;
Naš izbor za budućnost Europe: mnogo bolja suradnja na prioritetima do kojih je ljudima stalo
1. Smatra da nijedan od pet scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi Komisije ne predstavlja uvjerljivu viziju budućnosti Europe; ističe da scenariji „ne odustajemo“, „samo zajedničko tržište“ i „činiti manje, ali učinkovitije“ nedovoljno sadrže ciljeve koji podrazumijevaju uzlaznu gospodarsku konvergenciju, socijalni napredak, koheziju i održivi razvoj; u tom kontekstu upozorava da mnogi od onih koji tvrde da bi Europa trebala „činiti manje” zapravo uglavnom žele povećati dobit poduzeća ukidajući standarde kojima Europa štiti svoje radnike, potrošače, javno zdravlje i naše životno okruženje; smatra da scenarij „oni koji žele više, čine više” ne sadrži dovoljno jamstva da pojačana suradnja neće de facto dovesti do toga da one države članice koje nisu sudionice budu isključene iz daljnje integracije; naposljetku napominje da je scenarij „zajedno činimo mnogo više“ vjerojatno zamišljen s dobrim namjerama, ali nema jasne prioritete kada je potrebna dublja integracija kako bi se na bolji način riješila pitanja koja zabrinjavaju građane;
2. Podsjeća da, prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, građani EU-a u prosjeku očekuju veći angažman EU-a o mnogim pitanjima, uključujući o sigurnosti i borbi protiv terorizma, nezaposlenosti, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zaštiti okoliša, borbi protiv porezne prijevare, migracijama i djelovanju prema ostatku svijeta; svjestan je, međutim, da se stavovi prema EU-u i podrška pojačanom djelovanju EU-a znatno razlikuju među državama članicama;
3. naglašava da postoji bolji put prema napretku za Europu od onoga kojeg je navela Komisija, tj. šesti scenarij oko kojeg bi se trebao postići demokratski konsenzus među državama članicama i europskim političkim strankama: „mnogo bolja suradnja na prioritetima do kojih je ljudima stalo”; ističe da je to praktičan scenarij kojim se nastoje postići učinkovita rješenja za probleme koji zabrinjavaju ljude diljem Unije, u demokratskom duhu i u cilju jačanja koncepta europskog građanstva; naglašava da je potrebno poduzeti ozbiljne mjere na razini EU-a, s pravim sredstvima, u područjima gdje se učinkoviti rezultati mogu postići samo zajedničkim djelovanjem, kao što su borba protiv klimatskih promjena, postizanje boljih trgovinskih sporazuma, poboljšanje sigurnosti, smanjivanje izbjegavanja plaćanja poreza, osiguravanje dobrih socijalnih i ekoloških standarda, promicanje rodne ravnopravnosti i jačanje uzlazne konvergencije na jedinstvenom tržištu te u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU);
4. Ponovno ističe poruku Rimske deklaracije da je naša Unija nepodijeljena i nedjeljiva te da ako budemo radili zajedno, kao Europljani, možemo najviše oblikovati globalna kretanja; naglašava da je za Europljane zajednička izgradnja budućnosti najbolji način kako postići prosperitet velikog broja građana koji uključuje visoki životni standard, sigurnost i čisti okoliš; smatra da je europsko jedinstvo također najbolji način kako doprinijeti miru, blagostanju i boljim životnim uvjetima drugdje u svijetu;
5. ističe da su na temelju pravnog poretka Unije svi europski građani jednaki te da svaka pojačana suradnja u nekim područjima europskih integracija mora biti uključiva, pri čemu EU-27 mora uvijek biti zadana opcija; naglašava da je u Rimskoj deklaraciji navedeno da ćemo „djelovati zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije”; naglašava da ne smiju postojati nedefinirani ciljevi ili dodatni kriteriji za one koji se žele pridružiti inicijativama kasnije;
6. naglašava potrebu za jačim izravnim vezama između EU-a i građana; smatra da je „mnogo bolja suradnja na prioritetima do kojih je ljudima stalo“ demokratski pristup koji može poboljšati legitimitet Unije te uvjeriti građane da se njihov glas čuje i da njihov glas vrijedi;
7. navodi u ovoj rezoluciji glavne strateške prioritete koje bi EU trebao uzeti u obzir prilikom izgradnje zajedničke dugoročne budućnosti, kao i glavne konkretne inicijative koje bi Komisija trebala predstaviti 2018. godine; ističe sažeto izvješće koje je usvojila Konferencija predsjednika odbora koji sadrži detaljan pregled poruka odbora o provedbi programa rada Komisije za 2017. te njihova očekivanja za 2018.;
Europa kakvu želimo: glavni prioriteti
Europska unija koja štiti i unapređuje životne i radne uvjete ljudi
8. Snažno naglašava da se socijalna dimenzija europskih integracija ne može svesti na pitanja povezana sa slobodom kretanja; ističe, s druge strane, da „mnogo bolja suradnja na prioritetima do kojih je ljudima stalo“ znači snažnije zajedničko djelovanje kako bi se poboljšali radni uvjeti, smanjilo siromaštvo i socijalne i rodne nejednakosti, svima omogućilo kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, ubrzao proces uzlazne konvergencije gospodarskih rezultata i razine dohotka između država te jačala gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u EU-u; upućuje na svoju rezoluciju o europskom stupu socijalnih prava za detaljne prijedloge na koji način bi države EU-27 mogle zajedno stvoriti socijalno osjetljiviju Europu i koji su specifični dodatni instrumenti u tom smislu potrebni za europodručje; pozdravlja prijedlog Komisije za izdavanje zajedničkog proglasa o načelima europskog stupa socijalnih prava te potvrđuje svoju spremnost da surađuje s Komisijom i Vijećem u cilju donošenja zajedničkog proglasa do kraja 2017.; ističe da bi se načela iz stupa trebale pridržavati sve osobe u EU-u; apelira stoga na sve države EU-27 da podrže zajednički proglas na razini šefova država ili vlada;
9. Poziva Komisiju da podnese zakonodavne prijedloge o konkretnim europskim inicijativama za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, između ostalog:
• ako socijalni partneri nisu spremni postići napredak u pregovorima o reviziji Direktive o pisanoj izjavi (91/533/EEZ)[8], Komisija bi trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za okvirnu direktivu o dostojnim radnim uvjetima kojom bi se osiguralo da svaki radnik ima pristup temeljnim radničkim i socijalnim pravima, uključujući u digitalnom gospodarstvu;
• inicijativa o pristupu socijalnoj zaštiti koja se nastavlja na savjetovanja sa socijalnim partnerima s konkretnim prijedlozima kako bi se osiguralo da svi građani u svim oblicima rada imaju veća socijalna prava, uključujući mirovine;
• europska iskaznica socijalnog osiguranja kako bi se olakšala razmjena informacija i ljudima pružila evidencija o njihovima trenutačnim i prošlim pravima te spriječila zlouporaba;
• Europski inspektorat rada kako bi se zajamčila provedba radnog i socijalnog zakonodavstva na jedinstvenom tržištu;
• direktiva o uspostavi jamstva za djecu kako bi se ublažili štetni učinci siromaštva djece na način da se osigura da svako dijete u opasnosti od siromaštva ima pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj dječjoj skrbi, pristojnom smještaju i odgovarajućoj prehrani;
• okvirna direktiva za europske programe minimalnog dohotka kako bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse;
• trebalo bi bez odgode odrediti treću skupinu tvari u okviru Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima (2004/37/EZ)[9], a direktivu bi trebalo proširiti tako da obuhvaća reproduktivno toksične tvari;
• Komisija bi prilikom sljedeće revizije Ugovora trebala predložiti uspostavu socijalnog protokola u svrhu jačanja temeljnih socijalnih prava u pogledu ekonomskih sloboda;
10. Ističe da bi Komisija trebala pružiti svu potrebnu potporu državama članicama kako bi u potpunosti provele programe Jamstvo za mlade, Jamstva za vještine i druga ključna ulaganja u ljude, uključujući kvalitetno, pristupačno i dostupno predškolsko obrazovanje i skrb za djecu, kao i skrb za starije i uzdržavane osobe; poziva Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih do 2020. te da učini sve što je u njezinoj moći kako bi pomogla državama članicama da iskoriste sva dostupna sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju da zaštiti program Erasmus+ i da znatno poveća njegovo financiranje; pozdravlja prijedlog Komisije o osnivanju Europskih snaga solidarnosti kako bi se prepoznalo i promicalo volontiranje i solidarnost mladih preko granica diljem Unije; naglašava, međutim, da je potrebno izmijeniti predloženo zakonodavstvo kako bi se osiguralo da inicijativa za osnivanje Europskih snaga solidarnosti nema negativan utjecaj na druge postojeće programe kao što je Erasmus+ te da se volontiranje neće sustavno koristiti kao zamjena za plaćeni rad;
11. Pozdravlja korake Komisije u jačanju uloge i vidljivosti socijalnih pokazatelja u europskom semestru i posebno poziva da se postojeća ljestvica ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja i predstojeća inicijativa o pristupu socijalnoj zaštiti uzmu u obzir pri izradi preporuka za pojedine zemlje i preporuke za europodručje; poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere primjenjujući integriranu strategiju za suzbijanje siromaštva kako bi se konačno postigli ciljevi strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti i povećalo zapošljavanje žena; ponovno poziva Komisiju da u svim državama članicama promiče programe primjerenog minimalnog dohotka za pokrivanje osnovnih životnih troškova, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, stvarajući pritom mogućnosti kako bi se spriječila dugotrajna ovisnost o minimalnom dohotku; ponavlja svoj poziv za izradu Zelene knjige o nejednakostima i njihovom štetnom utjecaju na ekonomski oporavak i potencijal za dugoročni rast;
Europska strategija za održivi razvoj
12. Ističe da bi „mnogo bolja suradnja na prioritetima do kojih je ljudima stalo“ trebala uključivati postavljanje temelja za budući prosperitet velikog broja ljudi; smatra da EU treba imati konkretnu strategiju za održivi rast, održivo financiranje, konkurentnost, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, ostvarivanje ciljeva održivog razvoja diljem EU-a do 2030. te ispunjavanje naših obveza u okviru Pariškog sporazuma o klimi; ističe da ostvarivanje europske strategije za održivi razvoj znači da regulatorni standardi moraju biti ažurirani i da moraju postojati relevantni financijski instrumenti;
13. Ističe potrebu da se održi i unaprijedi politika EU-a za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kao ključna politika s izravnim učinkom na živote ljudi i glavni instrument za dugoročna ulaganja u prevladavanje nejednakosti i doprinošenje održivoj konvergenciji i dobrobiti, koja obuhvaća sve države članice kao konkretan izraz načela solidarnosti;
14. U tom kontekstu podržava poziv Vijeća Komisiji da dostavi sveobuhvatnu strategiju industrijske politike EU-a za budućnost; smatra da bi nakon te strategije trebao uslijediti akcijski plan te bi ona trebala biti usmjerena na ključne prioritete kao što su prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo s niskom emisijom ugljika, digitalna povezivost za sve, ostvarivanje potencijala europskih kulturnih i kreativnih industrija, postizanje veće održivosti gradova i provođenje programa kružnog gospodarstva;
15. Očekuje od Komisije da brzo predstavi sve preostale inicijative za provedbu energetske unije, kako je istaknuto u Planu za energetsku uniju; poziva Komisiju da uspostavom konkretnog akcijskog plana riješi problem energetskog siromaštva kako bi se iskorijenilo energetsko siromaštvo i zajamčila dostupnost cjenovno pristupačne energije za sve građane EU-a;
16. smatra da je ključno smanjiti emisije u prometnom sektoru; poziva Komisiju da dovrši svoju zakašnjelu reviziju zakonodavstva o emisijama CO2 iz automobila i kombija te predstavi primjereno ambiciozne zakonodavne prijedloge u vezi s prosječnim ciljevima za vrijednosti emisija za vozni park do 2025. i mandat za vozila bez emisija kojim se nameće postupno povećanje udjela vozila bez emisija u voznom parku, u cilju postupnog ukidanja novih automobila s emisijama CO2 do 2035.; poziva Komisiju da iznese prijedlog za tehnološki neutralna ograničenja EURO7 primjenjiva do 2025. za sve automobile i kombije stavljene na tržište Unije, u cilju poboljšanja kvalitete zraka u Uniji i postizanja graničnih vrijednosti kvalitete zraka Unije, kao i razina koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija;
17. Očekuje prijedloge Komisije o zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje nakon 2020. koja će se temeljiti na korektivnim javnim intervencijama u nestabilnost na poljoprivrednim tržištima kako bi se osigurala sigurna i zdrava opskrba hranom, zaštitili kapaciteti za proizvodnju hrane u Europi osiguravanjem poljoprivrednih prihoda te poboljšalo zapošljavanje i pružila pomoć ruralnim zajednicama, u potpunosti u skladu s ciljevima održivog razvoja; poziva da se znatno veća pozornost usmjeri na pridonošenje ciljevima zaštite okoliša i klimatskih promjena, među ostalim davanjem prednosti poljoprivrednim praksama kojima se omogućuje pohranjivanje više ugljika u tlu, ograničavaju emisije dušikova oksida, a pesticidi zamjenjuju s alternativnim rješenjima;
18. ponavlja svoj poziv Komisiji da iznese zakonodavne prijedloge za rješavanje problema antimikrobne rezistencije koji predstavlja veliki problem za globalno zdravlje;
19. Poziva Komisiju da 2018. podnese zakonodavni okvirni prijedlog u cilju suzbijanja nepoštenih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom; poziva na temeljitu procjenu obveza EU-a za borbu protiv nepoštenog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini, osobito u pogledu sigurnosti hrane, sanitarnih i fitosanitarnih normi, oznake zemljopisnog podrijetla, dobrobiti životinja i osjetljivih proizvodnih sektora; traži od Komisije da razvije mogućnosti za potencijalne mjere potpora za poljoprivrednike u EU-u u slučajevima nelojalne konkurencije tako što će politiku tržišnog natjecanja prilagoditi posebnostima poljoprivrede kako bi zaštitila ekonomska situacija primarnih proizvođača u lancu opskrbe hranom;
20. Naglašava da EU mora predvoditi globalnu suradnju na poboljšanju međunarodnog upravljanja oceanima, među ostalim u područjima izvan granica nacionalne jurisdikcije, kako bi se mogla nositi s klimatskim promjenama, kako bi mogla zaštiti biološku raznolikost i osigurati održivu budućnost ribarstva; poziva Komisiju da pojača borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te da se oslanja na Deklaraciju MedFish4Ever za jačanje ribljih stokova u Sredozemlju; snažno poziva Komisiju da smanji kašnjenja u prenošenju mjera koje su donijele međunarodne organizacije za upravljanje ribarstvom i u prenošenju predloženih delegiranih akata u vezi s ribarstvom;
21. Traži od Komisije da 2018. provede i završi studiju o pravima intelektualnog vlasništva i pristupu lijekovima u cilju poticanja istraživanja o zanemarenim bolestima i poboljšanja pristupačnosti lijekova u EU-u i u zemljama u razvoju; očekuje od Komisije da podnese zakonodavni prijedlog o europskom sustavu za ocjenu zdravstvene tehnologije;
22. Traži od Komisije da poduzme konkretne mjere kako bi se smanjile razlike u kvaliteti između proizvoda unutar iste marke na jedinstvenom tržištu; želi do sredine 2018. vidjeti pozitivne početne rezultate tih mjera;
23. Ponavlja svoj dugogodišnji poziv Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog o kolektivnoj pravnoj zaštiti, što bi moglo znatno pomoći ljudima da ostvare svoja prava ako su pretrpjeli štetu od strane poduzeća koja krše primjenjiva pravila;
24. Ističe potrebu za daljnjim poboljšanjem nadzora tržišta za proizvode u EU-u i poziva Komisiju da poduzme mjere za prevladavanje zastoja u pogledu paketa o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta, posebno kako bi se postigao pošten kompromis oko obveznog navođenja podrijetla proizvoda („proizvedeno u”);
25. Poziva Komisiju da što prije predstavi zakonodavni prijedlog o proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode, koji će imati mnoge pozitivne učinke za građane, potrošače, proizvođače i cijelo europsko gospodarstvo i društvo;
26. Naglašava važnost provođenja svih mjera koje su predložene u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta; očekuje od Komisije da nakon revizije u sredini razdoblja strategije jedinstvenog digitalnog tržišta nastavi s konkretnim zakonodavnim prijedlozima kako bi se osigurao jasan pravni okvir za aktivnosti koje se obavljaju putem digitalnih platformi, uključujući u pogledu profesionalnog naspram neprofesionalnog pružanja usluga, sustava odgovornosti, prava potrošača i zaštite maloljetnika, prava radnika, prava autora, tržišnog natjecanja i oporezivanja;
27. Poziva Komisiju da se ne ograniči samo na jedinstveno digitalno tržište i da radi na uspostavi sveobuhvatne digitalne unije s ambicioznim zakonodavnim ciljevima i potrebnim financijskim sredstvima; želi da se mogućnosti digitalizacije pretoče u konkretne prednosti za sve Europljane, i one u najudaljenijim ruralnim područjima, uključujući uz odgovarajuće korištenje javne nabave i veću upotrebu e-uprave u javnim službama kao što su obrazovanje, zdravstvo i upravni postupci za građane i mala i srednja poduzeća; ističe da bi stalna digitalna transformacija trebala dovesti do poštenijeg, uključivijeg i dinamičnijeg društva u kojem su individualna prava zaštićena;
28. Traži ambiciozna ulaganja u digitalne vještine i internetsku sigurnost za sve generacije te poboljšanje obrazovnih programa; apelira na brzu provedbu inicijative Wifi4EU; traži od Komisije da predstavi plan kojim bi Europa postala svjetski lider kada je riječ o podatkovnim centrima, upravljanju podacima i sigurnosti podataka putem slobodnog protoka podataka, na temelju snažnih propisa EU-a kojima se štiti neutralnost mreže i privatnost osobnih podataka; poziva Komisiju da pojača napore za promicanje istraživanja, razvoja i provedbe tehnologije 5G u EU-u;
29. Očekuje od Komisije da predstavi planirane inicijative o kibernetičkoj sigurnosti, uključujući i u odnosu na Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA); naglašava da bi takve inicijative trebale biti usmjerene na povećanje kibersigurnosti za industriju i druge civilne svrhe te uključivati djelotvorna rješenja;
Bolji instrumenti za ulaganja
30. Ističe da je za vjerodostojnu europsku strategiju za održivi razvoj potrebna gospodarska politika koja osigurava dostatna javna i privatna ulaganja na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se popunile postojeće rupe u ulaganjima; naglašava da je građanima itekako stalo do ekonomskih mogućnosti i povećanja životnog standarda te bi oni imali koristi od bolje suradnje država članica i institucije EU-a na ekonomskim politikama koje podupiru brže stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, jačaju obrazovanje i vještine ljudi te održavaju visokokvalitetne socijalne usluge koje ljudima omogućavaju da budu potpuno uključeni u gospodarski i društveni život; stoga poziva Komisiju da uspostavi europsku strategiju za veća javna i privatna ulaganja koja uvelike nadmašuje postojeći Plan ulaganja za Europu i izravno je povezana s ciljevima održivog razvoja do 2030. i Pariški sporazum o klimi; poziva na donošenje zakonodavnih prijedloga za uključivanje ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterija u obveze izvješćivanja i donošenje odluka kako bi se ulagači potaknuli da usmjere svoju potporu prema održivim i dugoročnim projektima;
31. Ponavlja da je borba protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza važan europski prioritet kako bi se povećala pravednost u društvu i povratio dostatan kapacitet za javna ulaganja; smatra od ključne važnosti da se Parlament i Vijeće hitno dogovore o zahtjevima za multinacionalna poduzeća koji uključuju obvezno javno izvješćivanje po zemljama, na temelju prijedloga Komisije iz 2016. godine[10]; naglašava važnost postizanja napretka u postizanju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, na temelju dva prijedloga Komisije[11]; ističe da su javni registri stvarnog vlasništva ključni elementi oko kojih se u tekućim pregovorima o Direktivi o borbi protiv pranja novca (2015/849) mora postići dogovor[12]; poziva Komisiju da sastavi svoj neovisan popis visokorizičnih jurisdikcija koje imaju nedovoljno jake mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma; zahtijeva od Komisije da hitno sastavi crnu listu poreznih oaza te da hitno uvede snažne i trenutne sankcije protiv država i jurisdikcija koje se nalaze na tom popisu; traži od Komisije da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da sva globalna poduzeća koja počivaju na tehnologiji plaćaju svoj udio poreza u Europi;
32. Podsjeća da je sadašnji sustav europskog poreza na dodanu vrijednost (PDV) trebao biti privremen i sada je zastario; traži prijedlog za nadogradnju kako bi taj sustav postao konačan sustav temeljen na načelu odredišta; ističe da je potrebno pronaći pravo rješenje za prijevare u vezi s PDV-om i za jaz PDV-a; u tom smislu vjeruje da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti dio tog rješenja te poziva Komisiju da se zalaže za brzo postizanje sporazuma u okviru pojačane suradnje;
33. Očekuje od Komisije da se što prije nadoveže na nadolazeće preporuke Istražnog odbora Europskog parlamenta za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza (PANA);
34. Poziva Komisiju da predstavi ambiciozne prijedloge u vezi s europskim nadzornim tijelima kako bi se ostvario napredak prema jedinstvenom europskom nadzoru unije tržišta kapitala (CMU); ističe da to posebno zahtijeva povećanje ovlasti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala te veću ulogu Europskog odbora za sistemske rizike; naglašava da unija tržišta kapitala treba pridonijeti razvoju održivog financiranja tako što će se olakšati financiranje dugoročnih ulaganja s odgovarajućim režimom oporezivanja;
35. Očekuje da Komisija, s obzirom na proces istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, preispita Uredbu o infrastrukturi europskog tržišta (Uredba (EU) br. 648/2012)[13], Direktivu o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (2011/61/EU)[14] i Direktivu o tržištima financijskih instrumenata (2014/65/EU)[15], kako bi se zadržala i ojačala stabilnost financijskih tržišta; poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere za promicanje jačeg doprinosa financijskog sektora održivom razvoju;
36. Poziva na hitne mjere za završetak bankovne unije sa zajedničkim zaštitnim mehanizmom za jedinstveni fond za sanaciju koja bi bila odgovarajuće veličine i koja bi imala koristi od izravne kreditne linije iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, kao i s Europskim sustavom osiguranja depozita; poziva na evaluaciju aktualnog okvira za oporavak i sanaciju; ističe da je potrebno dodatno smanjiti rizike i neravnoteže koji uglavnom nastaju zbog kontinuiranog nedostatka rasta; poziva Komisiju da brzo predloži europsku strategiju za razvoj djelotvornog sekundarnog tržišta loših kredita, između ostalog i definiranjem europskog programa za poduzeća za upravljanje imovinom i potrebnim poboljšanjem provedbe odredaba o državnim mirovinama;
37. Poziva Komisiju da nastavi prema uspostavi istinski europske sigurne imovine za europodručje radi izdavanja novog zajednički zajamčenog duga, istovremeno izbjegavajući umjetna i prekompleksna rješenja koja bi mogla negativno utjecati na financijsku stabilnost i financijsku sposobnost država članica;
38. Snažno poziva na provedbu općeg smjera fiskalne politike kojim se potiče rast na razini europodručja i uspostavu fiskalnog kapaciteta europodručja, zajedno s kodeksom konvergencije, uz puno korištenje Europskog fonda za strateška ulaganja i europskih strukturnih i investicijskih fondova; ponavlja da bi fiskalni kapacitet europodručja trebao biti usmjeren na promicanje uzlazne socioekonomske konvergencije i ublažavanje gospodarskih šokova, uključujući i preko europskog sustava naknada za nezaposlenost; napominje da bi proračunski kapacitet europodručja trebao obuhvaćati nove instrumente u sklopu proračuna EU-a (iznad gornjih granica VFO-a), kao i reformirani europski stabilizacijski mehanizam, uključen u pravni okvir EU-a i podložan demokratskom nadzoru; slaže se s Komisijom da bi fiskalni kapacitet europodručja trebao biti otvoren za zemlje izvan europodručja koje mu se žele pridružiti; međutim, zgrožen je samodopadnim stavom Komisije koja planira uvođenje fiskalnog kapaciteta europodručja tek oko 2025. godine;
39. Poziva na uvođenje „zlatnog pravila za ulaganja” i na uključivanje indikatora za održivi razvoj u Pakt o stabilnosti i rastu kako bi se osigurala zdrava razina kvalitetnih ulaganja u budući napredak Europe;
40. Očekuje da će zakonodavni prijedlozi o kohezijskoj politici nakon 2020. osigurati barem nastavak trenutne razine ulaganja za pozitivnu konvergenciju, održivi razvoj, kvalitetna radna mjesta i smanjenje nejednakosti na jedinstvenom tržištu; također očekuje prijedloge o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020. i o novom okvirnom programu za istraživanja, na temelju privremene evaluacije programa Obzor 2020. i provedbenog izvješća Europskog parlamenta; apelira na nastavak svih postojećih višegodišnjih programa u području obrazovanja, mladih, sporta, kulture, medija i građanstva (Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane) nakon 2020., sa znatnim povećanjem proračuna s obzirom na kroničan nedostatak sredstava za sadašnje programe; poziva na izradu izvješća o provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja do kraja 2018., konkretno o poboljšanjima u pogledu dodatnosti, geografske ravnoteže i upravljanja; potiče Komisiju da sve zakonodavne prijedloge u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020. iznese dovoljno rano u 2018., kako bi svi programi mogli započeti na vrijeme;
Unutarnja sigurnost
41. ističe da je ljudima sigurnost u svakodnevnom životu od iznimne važnosti te da Europljani u tom području moraju biti u stanju mnogo uspješnije surađivati;
42. poziva Komisiju da se pobrine za učinkovitu i koordiniranu provedbu Europskog programa sigurnosti za razdoblje 2015. – 2020., čiji su prioriteti borba protiv terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala; ponovno poziva na to da se prije predstavljanja bilo kakvih novih zakonodavnih prijedloga provede temeljita evaluacija usmjerena na operativnu učinkovitost relevantnih postojećih instrumenata EU-a i na preostale nedostatke u tom području; zahtijeva da se sve nove mjere u području sigurnosti poprate procjenama učinka;
43. podsjeća da je pravilno upravljanje vanjskim granicama EU-a važno pitanje za europske građane, osobito kako bi se osiguralo da države članice ne pribjegavaju provedbi unutarnjih graničnih kontrola unutar schengenskog područja; poziva na cjelovitu provedbu Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži (Uredba (EU) 2016/1624)[16];
44. poziva Komisiju da predstavi provedive nezakonodavne prijedloge za poboljšanje dijeljenja informacija među tijelima kaznenog progona, među obavještajnim organizacijama te među tijelima kaznenog progona i obavještajnim tijelima u cilju učinkovite borbe protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i terorizma; podsjeća, imajući to u vidu, na važnost veće operativne suradnje među državama članicama, agencijama EU-a i trećim zemljama;
45. ističe da je potrebno razviti učinkovite i odgovarajuće kapacitete za borbu protiv kibernapada; ističe važnost učinkovite koordinacije i nepreklapanja među svim relevantnim akterima; naglašava, u tom kontekstu, važnost suradnje s NATO-om i privatnim sektorom;
46. poziva Komisiju da upotrijebi tehnička i financijska stručna znanja i sredstva kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u borbi protiv nasilnog ekstremizma, terorističke propagande i upotrebe interneta u svrhu novačenja i financiranja; smatra da poseban naglasak treba staviti na strategije prevencije, integracije i ponovne integracije, uz jasnu rodnu perspektivu;
47. naglašava da je nasilje nad ženama također pitanje unutarnje sigurnosti; poziva Komisiju da radi na brzom zaključenju pristupanja Unije Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama te da što prije predstavi zakonodavni akt za sprečavanje i borbu protiv rodno utemeljenog nasilja;
Izgradnja stvarne europske politike azila i imigracije
48. ponavlja da suradnja Europljana mora biti mnogo uspješnija kako bi se pobrinuli da postoje sigurni i zakoniti načini za dolazak u Europu za one koji traže međunarodnu zaštitu te da tražitelji azila koji dolaze u Europu mogu uživati svoja temeljna prava, među ostalim pravo na traženje međunarodne zaštite, te kako bi poboljšali koordinaciju s trećim zemljama radi rješavanja temeljnih uzroka prisilnih migracija; ističe da je potrebno zajamčiti da se suradnjom s partnerskim zemljama oko migracija poštuju ljudska prava;
49. poziva na ulaganje više napora u postizanje dogovora oko reforme Dublinskog sustava u cilju uspostave i provedbe istinske i zajedničke europske politike azila, u skladu s člancima 78. i 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); ističe da, u međuvremenu, sve države članice trebaju ispuniti svoje obveze u okviru odluka Vijeća o premještanju tražitelja azila iz Grčke i Italije, pri čemu prioritet treba biti premještaj žena i maloljetnika bez pratnje, kao i drugih ugroženih skupina kao što su osobe s invaliditetom i pripadnici skupine LGBTI; poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila olakšao pristup sustavima obrazovanja i osposobljavanja i tržištu rada te kako bi se prepoznale njihove vještine;
50. poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o humanitarnim vizama kao dodatnoj sigurnoj i zakonskoj mogućnosti za tražitelje azila, uz preseljenje, te da zaštiti žrtve trgovine ljudima koje se nalaze u EU-u;
51. poziva na koordinirano djelovanje u pogledu zakonite migracije na razini Unije te na napuštanje dosadašnjeg nesustavnog pristupa; ustraje u osnaživanju partnerstava s trećim zemljama kad je riječ o aspektima zakonite migracije i razvoju paketa mobilnosti diljem EU-a uz odgovarajuće zaštitne mjere, među ostalim u vezi s radnim uvjetima;
52. poziva Komisiju da preispita u kojoj mjeri svi sudionici uključeni u zaštitu vanjskih granica Europe, upravljanje izbjegličkih kampova i primanje tražitelja azila poštuju međunarodno pravo, uključujući Ženevsku konvenciju o izbjeglicama, kao i humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima; poziva na to da se pojasni razlika između krijumčarenja i pomoći koju obični građani pružaju ljudima kojima je ona potrebna;
Demokracija, vladavina prava i temeljna prava
53. ističe da „zajedno smo uspješniji u postizanju prioriteta koji su ljudima važni” znači da EU treba štititi temeljna prava te vrijednosti i načela istaknuta u osnivačkim Ugovorima; naglašava da to podrazumijeva i poduzimanje praktičnih koraka u smjeru pojednostavnjenja administracije povezane s prekograničnim aspektima ljudskih života te zaštite ljudi od zlostavljanja zatvaranjem rupa u europskom ili nacionalnom zakonodavstvu;
54. poziva Komisiju da podnese prijedlog za pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u obliku međuinstitucijskog sporazuma, u skladu s preporukom koju je Parlament iznio u svojoj zakonodavnoj rezoluciji od 25. listopada 2016.[17];
55. poziva Komisiju da iznese prijedloge za snažnije mjere u području integracije i deradikalizacije, oslanjajući se na relevantne postojeće politike i utvrđivanje potrebnih dodatnih kapaciteta;
56. ponovno poziva Komisiju i Vijeće da učine sve što je moguće kako bi prekinuli blokadu prijedloga o horizontalnoj direktivi protiv diskriminacije[18];
57. apelira na Komisiju da odlučnije djeluje u cilju uklanjanja kontinuirane razlike u plaćama između spolova tako da predloži direktivu koja se oslanja na preporuke Komisije o transparentnosti plaća iz 2014.; poziva Komisiju i Vijeće da ulože više napora u politički dogovor o prijedlogu direktive o poboljšanju spolne ravnoteže među direktorima trgovačkih društava uvrštenih na burzama[19];
58. poziva Komisiju da što prije predstavi sveobuhvatni zakonodavni prijedlog kao odgovor na zakonodavnu rezoluciju Parlamenta od 16. veljače 2017. o pravilima građanskog prava o robotici[20], u kojima bi se barem iznijeli aspekti ljudskih prava i etike, načelo predostrožnosti te glavne implikacije robotike za tržišta rada i sustave socijalne sigurnosti;
59. poziva Komisiju da poduzme hitne mjere i iznese zakonodavni prijedlog za zakonodavstvo na razini EU-a o zaštiti zviždača koji bi imao široko područje primjene i odgovarajuću pravnu osnovu kako bi se zajamčila horizontalna zaštita koja bi obuhvatila sve kategorije zviždača;
60. poziva Komisiju da povuče svoj prijedlog direktive o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom; izražava duboku zabrinutost, u svjetlu otkrića u okviru Panamskih dokumenata, da bi se tom direktivom u Europi stvorile pravne rupe zbog nedostatka pravne sigurnosti;
61. ističe da svaki prijedlog za elektroničku registraciju trgovačkih društava treba uključivati zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se sustav ne može zloupotrijebiti u cilju stvaranja fiktivnih poduzeća i zaobilaženja zakona o radu, participaciji radnika i oporezivanju te ističe da bi europski sustav registracije trgovačkih društava, preko interneta ili osobno, trebao biti povezan s europskim registrom poslovnih subjekata ili, u najmanju ruku, s međusobno povezanim registrima poslovnih subjekata država članica uz zajednički skup minimalnih standarda za informacije koje se pružaju;
62. poziva Komisiju da konačno iznese prijedlog za 14. direktivu o pravu trgovačkih društava s pravilima o prijenosu sjedišta društva kojima bi se zajamčilo da se porezi plaćaju ondje gdje je dobit ostvarena te kojima bi se štitila radnička prava, posebno kad je riječ o predstavništvu na razini uprave te participaciji i informiranju;
63. poziva Komisiju da iznese prijedlog uredbe o priznavanju sadržaja javnih dokumenata nakon usvajanja uredbe o poticanju slobode kretanja građana i poduzeća pojednostavnjenjem prihvaćanja određenih javnih dokumenata; ustraje na potrebi uključenja registriranih partnerstava u područje primjene buduće uredbe;
64. poziva Komisiju da predloži inicijativu za zaštitu slobode medija i pluralizma, promicanje digitalnih vještina, borbe protiv dezinformacija, govora mržnje, seksizma i kiberzlostavljanja te poticanje demokratske retorike utemeljene na činjenicama čak i u doba društvenih medija;
65. ponovno poziva Komisiju da podnese prijedlog o europskom upravnom pravu;
Europa kao jedan od globalnih predvodnika
66. ističe da je EU najmoćniji i najutjecajniji u odnosima s partnerima diljem svijeta kada je ujedinjen i nastupa jedinstveno; izražava želju da EU bude aktivan globalni akter koji promiče ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i pruža podršku demokraciji u cilju postizanja međunarodnog poretka koji odlikuju mir i suradnja u okviru multilateralnog sustava, ciljeva održivog razvoja za 2030. te cjelovite provedbe Pariškog sporazuma o klimi; smatra da bi EU također trebao osnažiti svoju percepciju tijela koje određuje standarde za globalna financijska tržišta, uključujući kroz zajedničko predstavljanje u međunarodnim financijskim organizacijama; smatra da zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) treba kombinirati „meku silu” s kapacitetom za korištenje „tvrdom silom” kada je to potrebno, uzimajući u obzir da nema razvoja bez sigurnosti, kao ni sigurnosti bez razvoja; poziva na provedbu učinkovite strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose;
67. smatra da treba ojačati zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP), među ostalim uspostavom stalne strukturirane suradnje (PESCO), uz daljnji razvoj strateškog partnerstva s NATO-om; smatra da je europsku obranu moguće i potrebno unaprijediti poboljšanjem učinkovitosti potrošnje država članica u području obrane, zahvaljujući razvoju zajedničkih kapaciteta i pozitivnim poticajima iz Europskog fonda za obranu kojima se podržava konkurentna europska obrambena industrija te civilno-vojnim sinergijama u provedbi misija i operacija ZSOP-a; podsjeća na važnu ulogu koju EU i dalje ima u sprečavanju i rješavanju sukoba te izgradnji mira diljem svijeta, među ostalim i u pogledu promicanja sudjelovanja žena u mirovnim procesima; poziva na potpuni demokratski nadzor nad ZSOP-om;
68. poziva Komisiju da podrži procese proširenja i pristupanja te da ponovno ocijeni donosi li strategija proširenja, uz podršku Instrumenta pretpristupne pomoći, očekivane rezultate; naglašava da sve nestabilnije stanje na zapadnom Balkanu iziskuje veći angažman EU-a; smatra da posebnu pozornost treba posvetiti poboljšanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne sigurnosti, oslanjajući se na stratešku komunikaciju, u cilju povećanja vjerodostojnosti EU-a kao najvećeg donatora na zapadnom Balkanu; izražava žaljenje zbog toga što proces proširenja s Turskom treba obustaviti u svjetlu zbivanja do kojih je došlo nakon pokušaja državnog udara u srpnju 2016. i referenduma održanog 16. travnja 2017.;
69. poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pruže najveću moguću potporu planu reformi koje provode partnerske zemlje u okviru europske politike susjedstva, posebno u pogledu borbe protiv korupcije, modernizacije javnih institucija, poštovanja ljudskih prava, osnaživanja žena, zaštite manjina i jačanja vladavine prava; pozdravlja prioritete partnerstva koje je EU već uspostavio s nizom zemalja u okviru obnovljene europske politike susjedstva, istovremeno napominjući da politike EU-a moraju biti prilagođene svakom nacionalnom kontekstu; smatra da suradnja EU-a sa zemljama Istočnog partnerstva treba biti intenzivnija kako bi se ojačale njihove demokratske institucije te povećala njihova otpornost i neovisnost; poziva na intenzivniju suradnju i aktivniju ulogu EU-a u odnosima sa zemljama južnog susjedstva kako bi se poboljšali politički dijalog i sigurnost, borba protiv terorizma, sprečavanje radikalizacije i upravljanje migracijama na način kojim se štite ljudska prava;
70. i dalje izražava zabrinutost zbog stanja u Libiji, a posebice zbog djela kojima se ugrožavaju mir, sigurnost i stabilnost zemlje te ugrožava uspješan dovršetak političke tranzicije Libije; poziva na povećanu potporu EU-a tranziciji Libije prema uključivoj demokraciji te na poduzimanje svih mogućih mjera kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava i isporuka hitne humanitarne pomoći;
71. poziva na potpunu provedbu strategije EU-a za Siriju i s njom povezanih aktivnosti, kao što je navedeno u rezoluciji Parlamenta od 18. svibnja 2017.[21]; podržava potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Siriju u njihovim diplomatskim naporima u cilju povezivanja s relevantnim regionalnim akterima i pospješivanja političke tranzicije; ističe da EU treba biti spreman pružiti konkretnu potporu političkom pomirenju i obnovi u Siriji;
72. poziva na sveobuhvatni odgovor EU-a na aktualni rat u Jemenu kombiniranjem većeg humanitarnog djelovanja s aktivnijim inicijativama za izgradnju mira te pružanjem usmjerene potpore za oporavak i obnovu;
73. ističe da su EU i njegove države članice zajedno najveći svjetski donatori pomoći te da je primarni cilj razvojne pomoći EU-a iskorjenjivanje siromaštva; ističe da EU treba osmisliti čvrst plan za održanje svoje vodeće uloge na globalnoj razini sljedećih godina, uključujući plan za zajedničko ispunjenje obveze na razini EU-a u pogledu izdvajanja 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) za službenu razvojnu pomoć; u tom pogledu poziva Komisiju i Vijeće da redovito izvješćuju Parlament o napretku Unije; podsjeća da razvojna pomoć treba ponajprije biti usmjerena na iskorjenjivanje siromaštva i promicanje održivog razvoja; naglašava da je potrebno osigurati da se razvojna pomoć ne preusmjerava, smanjuje ili instrumentalizira te da se geografska raspodjela razvojne pomoći nastavi u skladu s potrebama zemalja primateljica; protivi se tome da razvojna pomoć EU-a bude uvjetovana upravljanjem migracijskim tokovima i sporazumima o ponovnom prihvatu;
74. poziva ESVD da promiče nove inicijative usmjerene na učinkovito promicanje toga da EU poštuje međunarodno humanitarno pravo, kako je određeno u relevantnim smjernicama EU-a; ponovno ističe, konkretno, da EU treba strogo primjenjivati pravila utvrđena u Zajedničkom stajalištu Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o izvozu oružja[22];
75. izražava duboku zabrinutost zbog sve veće napetosti i opasnosti od daljnje destabilizacije stanja u regiji Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva, pogoršanog jednostranim postupcima regionalnih i međunarodnih aktera; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i ESVD da se posluže svim diplomatskim instrumentima koji su im na raspolaganju kako bi se povećao angažman EU-a sa svim regionalnim akterima u cilju smirivanja napetosti, demilitarizacije postojećih sukoba te utiranja puta prema uključivoj regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi;
76. pohvaljuje potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i ESVD zbog njihove odlučne predanosti poštovanju Zajedničkog akcijskog plana s Iranom, što je važno postignuće u diplomaciji EU-a i učinkovitom multilateralizmu, kao i prilika da se postupno stupi u odnos s Iranom u područjima od zajedničkog interesa; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i ESVD da nastave održavati dijalog s SAD-om o cjelovitoj provedbi Zajedničkog akcijskog plana s Iranom, osobito kad je riječ o legitimnoj gospodarskoj aktivnosti u Iranu, ali i da budu spremni učinkovito štititi interese europskih ekonomskih aktera odupiranjem izvanteritorijalnoj primjeni sankcija SAD-a;
77. poziva na uvođenje akcijskog plana za provedbu novog Europskog konsenzusa o razvoju; ponovno poziva na usklađenost politika u interesu razvoja kako bi se sve europske unutarnje i vanjske politike upotrijebile za pružanje podrške ublažavanju siromaštva te cjelovitu provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja, uključujući transparentan i pouzdan okvir za praćenje i preispitivanje;
78. poziva na uvođenje novog akcijskog plana za provedbu Europskog konsenzusa o humanitarnoj pomoći; smatra da treba uzeti u obzir obveze koje je EU preuzeo na Svjetskom humanitarnom sastanku na vrhu održanom 2016.;
79. poziva Komisiju da predstavi inicijativu za poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom u zemljama u razvoju, među ostalim pružanjem potpore poljoprivrednim praksama kojima se vodi računa o okolišu, u kontekstu boljeg povezivanja humanitarne pomoći i razvojne suradnje te izvlačenjem pouka iz trenutačno dubokih kriza pothranjenosti povezanih s klimatskim promjenama te prijetnji gladi u nekim afričkim zemljama;
80. osuđuje najavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država da SAD neće ispuniti preuzete obveze u okviru Pariškog sporazuma o klimi; ponavlja da odlučno podupire provedbu tog povijesnog sporazuma, što je ključno za ograničavanje ekoloških katastrofa i sprečavanje nepopravljive štete za klimu na Zemlji; toplo pozdravlja činjenicu da su partneri diljem svijeta također potvrdili svoju daljnju predanost Pariškom sporazumu o klimi;
81. ističe da je potrebno poduzeti daljnje korake za usklađivanje trgovinskih politika EU-a s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom o klimi te za promicanje globalne trgovine koja je pravedna i regulirana u interesu svih ljudi na svijetu; posebno poziva na:
• zakonodavni prijedlog o obveznom postupanju s dužnom pažnjom u globalnim lancima vrijednosti kako bi se zaustavile nepoštene trgovačke prakse, osigurala transparentnost i sljedivost te poštovala ljudska prava, radnička prava i prava povezana s okolišem;
• uspješno i brzo zaključenje pregovora o modernizaciji instrumenata EU-a za zaštitu trgovine od trgovinskih praksi i subvencija koje koriste treće zemlje i kojima se narušava tržišno natjecanje;
• djelovanje Komisije u pogledu smanjenja globalnih prekomjernih kapaciteta čelika u kontekstu multilateralnog trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima, uključujući putem relevantnog antidampinškog i antisubvencijskog zakonodavstva;
• daljnje korake prema uspostavi multilateralnog sustava sudova za ulaganja koji bi zamijenio privatne arbitraže u rješavanju sporova između ulagača i države;
• prijedloge Komisije za reformu načina na koji se provode poglavlja o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima; kazne za nepridržavanje odredbi o održivom razvoju trebale bi biti moguće kao krajnja mjera kada se svi ostali mehanizmi suradnje i medijacije pokažu neuspješnima;
• konkretne prijedloge Komisije, koji se nadovezuju na dokument za razmatranje o svladavanju izazova globalizacije, za stvaranje održivih novih prilika za Europljane kojima je svjetska ekonomska konkurencija naštetila; ti bi prijedlozi trebali biti dio strategije ulaganja EU-a za održiv razvoj i uključivati ažuriranje i jačanje instrumenata kao što je Europski fond za prilagodbu globalizaciji;
• stalni pritisak Komisije na Vijeće da objavi pregovaračke mandate za trgovinske pregovore i smatra da bi trebalo uvesti pravilo za njihovu obveznu objavu, uključujući one usvojene prije; potiče Komisiju da uloži više napora kako bi zajamčila transparentnost prema široj javnosti, ne samo prema zastupnicima, koji moraju biti u potpunosti informirani u svim fazama životnog ciklusa sporazuma, te kako bi istaknula potrebu za redovitim dijalozima s civilnim društvom u cilju ponovne izgradnje povjerenja u trgovinsku politiku EU-a;
82. potiče Komisiju da nastavi pregovarati o uravnoteženim i pravednim trgovinskim sporazumima, propisno uzimajući u obzir osjetljive točke poljoprivrednog sektora, uključujući čvrste obveze u pogledu standarda rada i porezne transparentnosti, multilateralne sporazume o okolišu, održiv razvoj, sanitarne i fitosanitarne standarde i druge norme za poljoprivredne i prehrambene proizvode; upozorava da će Parlament moći dati suglasnost za nove trgovinske sporazume samo ako se navedena pitanja propisno uzimaju u obzir;
83. pozdravlja nedavnu objavu Zajedničke komunikacije o novom poticaju partnerstvu između Afrike i EU-a; poziva Komisiju i ESVD da unaprijede partnerstvo otvorenim i transparentnim dijalogom, uz sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera u Africi i Europi, u cilju poboljšanja našeg strateškog odnosa, s posebnim naglaskom na izgradnju sigurnijih i otpornijih država i društava, ulaganje u obrazovanje i otvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta, osobito za mlade, i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako bi se riješili temeljni uzroci nezakonitih migracija;
84. poziva Komisiju da podnese nacrt mandata za pregovore o sporazumu nakon Cotonoua kojim bi se osnažili strateški odnosi između Europske unije te afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, uključujući ciljane prijedloge za pružanje potpore ženama i mladima;
Financijska rješenja za zajedničku europsku budućnost
85. ističe da će odluke koje treba donijeti u pogledu budućnosti europske integracije i prioriteta za zajedničko djelovanje imati izravne posljedice na strukturu VFO-a EU-a za razdoblje nakon 2020.; naglašava da Europa zajedno ne može biti mnogo uspješnija kad je riječ o prioritetima koji su ljudima važni osim ako na raspolaganju nema odgovarajuća proračunska, financijska i administrativna sredstva za jamčenje provedbe zajedničkih politika;
86. ponavlja da se VFO za razdoblje 2014. – 2020. pokazao suviše malim i nedovoljno fleksibilnim kako bi se osiguralo da Europska unija može odgovoriti na zajedničke izazove s kojima se suočava;
87. ističe da dodana vrijednost potrošnje na europskoj razini ne proizlazi samo iz veće učinkovitosti prekograničnih ulaganja ili iz veće mogućnosti za specijalizaciju, nego i iz razvoja velikog unutarnjeg tržišta i ekonomske i monetarne unije koju odlikuje uzlazna gospodarska konvergencija i iz zajedničke provedbe zajedničkih politika kao što su sigurnost, klimatske promjene, ekološki prihvatljiva poljoprivreda i ribarstvo te gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija; ističe da u svim tim pitanjima proračun EU-a koristi svima i bez njega europska integracija ne bi bila moguća;
88. naglašava važnost snažnih sustava kontrole radi zaštite financijske pravde i aktivne borbe protiv prijevara i nepravilnosti u cilju jamčenja zaštite financijskih interesa građana EU-a i istinskih vlastitih sredstava; ističe potrebu za odgovornim proračunom EU-a radi jamčenja učinkovitosti sustava kontrole i transparentnosti;
89. skreće pozornost na činjenicu da u mnogim područjima koja su ljudima izuzetno važna EU postiže ograničene rezultate jer je zbog nedostatnih financijskih sredstava vrlo teško planirati i provoditi strože mjere, kao što je to slučaj s Jamstvom za mlade, jasno dokazanom politikom, no politikom koja je zbog svojih skromnih financijskih sredstava uspjela obuhvatiti tek oko 40 % svoje ciljne populacije;
90. apelira na Komisiju i države članice da se suzdrže od utvrđivanja proizvoljnih gornjih granica u pogledu VFO-a za razdoblje nakon 2020. te da umjesto toga njegovu izradu temelje na zajedničkim potrebama i zajedničkim odlukama EU-a te dodanoj vrijednosti djelovanja u velikim razmjerima; naglašava da trenutačne niske gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja kontinuirano negativno utječu na vjerodostojnost Unije i koče njezinu sposobnost djelovanja; ističe potrebu za većom fleksibilnosti VFO-a za razdoblje nakon 2020.;
91. ističe da je kohezijska politika ključna i iznimno važna ulagačka politika EU-a koju treba dopuniti, a ne zamijeniti instrumentima kojima upravlja Europska investicijska banka; podsjeća da su inovativni financijski instrumenti prikladni samo za neke vrste projekata i da je financiranje bespovratnim sredstvima i dalje ključno za održavanje i razvoj mnogih javnih dobara; potiče Komisiju da pri strukturiranju VFO-a za razdoblje nakon 2020. na pravim mjestima stavi na raspolaganje prave instrumente;
92. ističe da nesigurnost u pogledu doprinosa Ujedinjene Kraljevine politikama EU-a u kontekstu budućeg odnosa između Ujedinjene Kraljevine i EU-a predstavlja izazov za VFO za razdoblje nakon 2020., ali i priliku za racionalizaciju prihodovne strane proračuna EU-a i njegovo stavljanje na čvršće uporište znatnim jačanjem vlastitih sredstava;
93. poziva Komisiju da dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a poprati ambicioznim prijedlozima, oslanjajući se na izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;
94. smatra da bi dio prihoda od oporezivanja trgovačkih društava u EU-u trebao biti jedan od izvora vlastitih sredstava proračuna EU-a, što bi odražavalo prednosti poslovanja na velikom unutarnjem tržištu Unije;
95. smatra da proračun EU-a za razdoblje nakon 2020. treba snažno pridonijeti provedbi Pariškog sporazuma o klimi, i u pogledu prihoda i u pogledu rashoda; posebno smatra da bi reformirani sustav oporezivanja izvora stakleničkih plinova trebao pružiti prihode za proračun EU-a, a istovremeno bi trebalo povećati ulaganja EU-a kako bi se osigurao prijelaz prema zelenijem gospodarstvu;
96. smatra da nacionalne doprinose proračunu EU-a, ovisno u kojoj će mjeri i dalje biti potrebni nakon jačanja vlastitih sredstava EU-a, treba isključiti iz izračuna deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu jer se proračunom EU-a uglavnom financiraju ulaganja u buduće blagostanje;
Na koji način Europa zajedno može biti uspješnija?
97. smatra da praktičan pristup usredotočen na pronalazak učinkovitih rješenja za prioritete koji su ljudima bitni može znatno pridonijeti snažnijoj javnoj potpori europskoj integraciji u EU-u; smatra da će konkretna postignuća u poboljšanju životnih i radnih uvjeta, povećanje ulaganja, stvaranje prilika za sve koji se osjećaju izostavljeno, smanjivanje izbjegavanja plaćanja poreza i globalizacija pod kontrolom učiniti EU manje osjetljivim na iskušenja nacionalizma;
98. smatra da je bijela knjiga Komisije bila korisna za početak otvorene rasprave na temelju nekoliko scenarija za budućnost Europe; međutim, očekuje da će se u govoru o stanju Unije izraziti jasna vizija o tome na koji način EU zajedno može biti mnogo uspješniji kad je riječ o prioritetima koji su ljudima važni;
99. smatra, isto tako, da iako su dokumenti Komisije o socijalnoj dimenziji Europe, svladavanju izazova globalizacije, produbljivanju ekonomske i monetarne unije, budućnosti europske obrane i budućnosti financija EU-a bili korisni za preliminarno razmatranje, u programu rada Komisije za 2018. moraju se iznijeti konkretne mjere kako bi se postigao napredak u tim pitanjima i u drugim temama iz ove rezolucije;
100. potiče države članice EU-27 da u dobroj vjeri surađuju međusobno i s institucijama EU-a u cilju postizanja zajedničkog napretka; ustraje u tome da je to najbolje učiniti oslanjajući se na demokratske odluke koje u okviru Ugovorâ donosi većina; s druge strane, paralizu i neuspjeh ostvarit ćemo budemo li taoci onih koji raspolažu pravom veta;
101. ističe da je bolje međusobno razumijevanje preduvjet za veću uspješnost u europskoj demokraciji; stoga poziva na jačanje programa kojima se promiču međukulturni dijalog i kulturne razmjene među europskim građanima; podržava inicijative za populariziranje europske kulturne baštine, među ostalim korištenjem svih prilika koje pruža Europska godina kulturne baštine 2018.; smatra da bi dijalog između europskih institucija i građana trebalo dodatno unaprijediti; stoga smatra da bi predstavke koje građani upućuju Parlamentu te suradnja s Komisijom i državama članicama koja iz toga proizlazi mogla biti vidljivija i dinamičnija; također smatra ključnim da instrument europske građanske inicijative bude dostupniji i jednostavniji za korištenje kako bi se ljudi potaknuli na sudjelovanje u kreiranju politika EU-a; smatra da informacije o politikama EU-a trebaju biti dostupnije i razumljivije građanima diljem Unije; poziva na donošenje relevantnih obrazovnih i medijskih inicijativa čiji je cilj pomoći građanima da donesu informirane odluke na europskim izborima 2019.;
102. ponavlja da se funkcioniranje EU-a može znatno poboljšati na temelju Ugovora iz Lisabona, osobito punom primjenom redovnog zakonodavnog postupka i glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću; podsjeća na to da se mehanizmi za pojačanu suradnju mogu također koristiti, naročito za produbljivanje ekonomske i monetarne unije, za veći doprinos u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i za postizanje veće suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova;
103. ističe da je mehanizam za pojačanu suradnju, uz sudjelovanje Parlamenta, Komisije i Suda Europske unije, mnogo poželjniji od međuvladinih rješenja izvan pravnog okvira Unije; ponavlja da produbljivanje integracije treba provesti na uključiv način, uz istinsku otvorenost prema naknadnom pridruživanju drugih država članica;
104. ponavlja da fiskalni kapacitet europodručja, koji djeluje preko reformiranog Europskog stabilizacijskog mehanizma i/ili instrumenata koji se nalaze u proračunu EU-a povrh instrumenata koji služe državama skupine EU-27, mora biti podvrgnut potpunoj demokratskoj kontroli Europskog parlamenta; poziva, prije bilo kakve revizije Ugovora, na pregovore o međuinstitucijskom sporazumu o gospodarskom upravljanju europodručjem;
105. ponavlja da bi se povjerenje javnosti u odlučivanje na razini EU-a povećalo zahvaljujući većoj transparentnosti u pogledu rasprava Vijeća i njegovih pripremnih tijela; ponovno poziva na znatno veći javni pristup dokumentima Vijeća; poziva na osnivanje dvodomnog zakonodavnog sustava koji bi građanima bilo lakše razumjeti;
106. smatra da VFO za razdoblje nakon 2020. treba trajati 5+5 godina, da ga treba povezati s provedbom ciljeva održivog razvoja i da treba odražavati potrebu za dugoročnim programiranjem ulaganja, pri čemu također treba uzeti u obzir da se europski izbori održavaju svakih pet godina; smatra da europski izbori 2019. trebaju poslužiti kao mandat za konačne odluke o prioritetima za prihode i rashode VFO-a za razdoblje nakon 2020. te da europski izbori 2024. trebaju poslužiti kao mandat za njegovu reviziju na sredini razdoblja;
107. zalaže se za mjere kojima se omogućava veća vidljivost europskim političkim strankama i njihovim vodećim kandidatima u svim državama članicama uoči europskih izbora 2019.;
108. poziva Komisiju da u suradnji s Parlamentom podrži i ujedini europske pokrete i građanske inicijative koji se odnose na budućnost Europe;
109. poziva Komisiju i Vijeće da stupe u detaljan međuinstitucijski dijalog radi pripreme za donošenje zajedničke izjave o prioritetima za 2018. i sastanak Europskog vijeća u prosincu;
°
° °
110. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.