Dokument s plenarne sjednice
6.12.2017
PRIJEDLOG REZOLUCIJE
podnesen nakon izjave potpredsjednice Unije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o Mjanmaru: položaj naroda Rohingya
( 2017/2973(RSP) )
Younous Omarjee, Marie-Christine Vergiat, Patrick le Hyaric, Sofia Sakorafa, Merja Kyllönen, Lola Sanchez Caldentey, Josu Juaristi Abaunz, Marisa Matias, Dimitris Papadimoulis, Kostadinka Kuneva, Stelios Kouloglou, Javier Couso Permuy, Marina Albiol, Tania Gonzalez Peñas, Estefania Torres Martinez, Xabier Benito Ziluaga, Miguel Urbán Crespo
u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Rezolucija Europskog parlamenta o Mjanmaru: položaj naroda Rohingya
( 2017/2973(RSP) )
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje brojne rezolucije o Mjanmaru i narodu Rohingya, a posebno one od 16. rujna 2017., 15. prosinca 2016., 7. srpnja 2016. i 21. svibnja 2015. o masovnim grobnicama otkrivenima u Tajlandu;
– uzimajući u obzir svoje izvješće od 13. lipnja 2017. o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i izvješće od 27. lipnja 2016. o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir međunarodne paktove iz 1966., o građanskim i političkim pravima te o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,
– uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,
– uzimajući u obzir Konvenciju iz New Yorka o pravnom položaju osoba bez državljanstva,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,
– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta,
– uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti;
– uzimajući u obzir djelovanje UN-a u tom području, a posebno izvješće naslovljeno „Stanje ljudskih prava muslimanske etničke skupine Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru” doneseno na 32. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir opći akcijski plan UNHCR-a za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.,
– uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Bangladešu od 3. veljače 2017. o anketi provedenoj među Rohingyama koji od 9. listopada 2016. bježe iz Mjanmara,
– uzimajući u obzir smjernice Europske unije o braniteljima ljudskih prava, koje se odnose i na slobodu izražavanja;
– uzimajući u obzir izjavu koju je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini dala 2. svibnja na zajedničkoj konferenciji za tisak s Aung San Suu Kyi, državnom savjetnicom i ministricom vanjskih poslova Mjanmara,
– uzimajući u obzir sporazum o zaštiti ulaganja između EU-a i Mjanmara o kojem se trenutačno pregovara,
– uzimajući u obzir niz izvješća nevladinih organizacija o stanju ljudskih prava u Mjanmaru, posebno o položaju naroda Rohingya,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a u vezi s Mjanmarom/Burmom od 20. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. listopada 2017.,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini danu tijekom posjeta Bangladešu 19. studenoga 2017.,
– uzimajući u obzir priopćenje Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na izvanrednoj sjednici Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava održanoj 5. prosinca 2017.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A.budući da narod Rohingya iz Mjanmara čini najveću svjetsku skupinu apatrida; budući da se progon, nasilje i diskriminacija kojima su izloženi pripadnici toga naroda i dalje pojačavaju; budući da je nevladinim organizacijama, neovisnim promatračima i novinarima i dalje u velikoj mjeri ograničen pristup saveznoj državi Rakhine;
B.budući da je od 25. kolovoza 2017. više od 600 000 pripadnika naroda Rohingya utočište potražilo u Bangladešu te da je tijekom prethodnih desetljeća između 200 000 i 300 000 pripadnika tog naroda već bilo izbjeglo u Bangladeš; budući da je Bangladeš jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu; budući da se uz humanitarnu krizu počela razvijati i zdravstvena kriza te da prijeti opasnost od izbijanja epidemija; budući da su zabilježeni slučajevi teške akutne neishranjenosti; budući da su UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i vlasti Bangladeša prošlog mjeseca pokrenuli kampanju cijepljenja za koju je pripremljeno 900 000 doza cjepiva;
C.budući da je 23. studenog 2017. potpisan sporazum između Bangladeša i Mjanmara; budući da je tim sporazumom obuhvaćen dobrovoljni povratak pripadnika naroda Rohingya u Mjanmar, počevši od listopada 2016.; budući da će se u tom pogledu u sljedeća dva mjeseci uspostaviti odgovarajući aranžmani i zajednička radna skupina; budući da bi za prihvat tih povratnika trebalo otvoriti kampove u Mjanmaru; budući da su oružane snage Mjanmara odgovorne za mučenja, prisilne nestanke, izvansudska pogubljenja i neselektivno bombardiranje selâ u kojima žive pripadnici naroda Rohingya;
D.budući da je visoki povjerenik UN-a za ljudska prava pozvao na međunarodnu istragu radi otkrivanja počinitelja nasilja nad pripadnicima naroda Rohingya, koji se potencijalno mogu smatrati krivima za genocid; budući da njegova analiza prema kojoj je riječ o „raširenim, sustavnim i nevjerojatno brutalnim” napadima na Rohingye potvrđuje navode brojnih međunarodnih promatrača;
E.budući da je Pramila Patten, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a za pitanje seksualnog nasilja u sukobima, 12. studenog 2017. posjetila izbjegličke kampove u Cox’s Bazaru u Bangladešu i najavila da namjerava uputiti preporuku Međunarodnom kaznenom sudu da podigne optužnicu protiv vlasti Mjanmara zbog brojnih kršenja ljudskih prava koja su ekvivalentna „genocidu nad pripadnicima naroda Rohingya”; budući da se samo u kampu Kutupalong, najvećem u Cox’s Bazaru, nalazi više od 400 000 izbjeglica;
F.budući da je 23. listopada 2017. u Ženevi održana donatorska konferencija za narod Rohingya; budući da je Europska unija za ublažavanje posljedica te humanitarne krize stavila na raspolaganje 30 milijuna EUR; budući da će u veljači 2018. trebati ponovno osigurati međunarodnu humanitarnu pomoć;
G.budući da se u izvješću bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana objavljenom 24. kolovoza 2017., a koje je naručila Aung San Suu Kyi, preporučuje da Mjanmar ukine ograničenja u pogledu slobode kretanja i državljanstva za pripadnike naroda Rohingya kako se time ne bi pojačavao ekstremizam i kako bi se zajamčio mir i stabilnost mjanmarskom narodu;
H.budući da se milijunu pripadnika naroda Rohingya opetovano odbija dati državljanstvo i s time povezana prava, primjerice pravo glasa; budući da se velikom broju djece iz naroda Rohingya od devedesetih godina prošlog stoljeća ne izdaje rodni list, čime je znatno otežan upis u javne škole i izdavanje osobnih dokumenata;
I.budući da je Mjanmar stranka Konvencije o pravima djeteta, u čijim je člancima 7. i 8. utvrđeno pravo djeteta na upisivanje u matične knjige odmah nakon rođenja kao i druge obveze koje proizlaze iz relevantnih međunarodnih instrumenata u tom području, osobito ako bi dijete u protivnom ostalo bez državljanstva;
J.budući da vojska i dalje ima nerazmjerno veliku moć u toj zemlji; budući da se određenim člancima Ustava utvrđuje nekažnjivost vojnih i civilnih čelnika;
K.budući da se religija koristi u nasilne svrhe; budući da sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi nije zajamčena; budući da je nekažnjavanje poticanja na mržnju prema vjerskim manjinama i dalje sustavno; budući da se ksenofobija i islamofobija u mjanmarskom društvu i dalje šire zajedno s usponom budističkog ekstremizma koji potpiruje nacionalističku politiku prema kojoj je budizam ne samo temeljni element mjanmarske nacije nego i njezin isključivi preduvjet;
L. budući da se, međutim, napetost i mržnja prisutni među zajednicama ne mogu ukloniti samo pravnim mjerama; budući da, osim toga, valja riješiti njihove temeljne uzroke, osobito dekonstrukcijom diskriminatornih stereotipa, poticanjem veće tolerancije i mjerama za univerzalni pristup socijalnim uslugama, ponajprije u području obrazovanja;
1. izražava duboku zabrinutost zbog humanitarne situacije u Mjanmaru i Bangladešu te poziva vladu Mjanmara da smjesta stane na kraj prekomjernoj uporabi sile te diskriminaciji i nasilju koji imaju katastrofalne posljedice na narod Rohingya u saveznoj državi Rakhine; ponovno poziva na hitno pružanje sveobuhvatnog i bezuvjetnog pristupa humanitarnoj pomoći;
2. podsjeća da su pripadnici naroda Rohingya sastavni dio stanovništva Mjanmara te i zakonski trebaju biti takvima priznati;
3. prima na znanje nedavni sporazum između Bangladeša i Mjanmara; ustraje u tome da UNHCR bude sustavno uključen u rad zajedničke radne skupine; ističe da premještanje Rohingya iz jednog kampa u drugi, s druge strane granice, ne bi predstavljalo kvalitetno ili trajno rješenje; pozdravlja stajalište visokog povjerenika za izbjeglice, koji smatra da trenutačno nisu ispunjeni uvjeti za „jamčenje sigurnog i trajnog povratka”; ističe, s druge strane, da se povratak treba odvijati na dobrovoljnoj osnovi; naglašava da je u svim okolnostima potrebno poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;
4. pozdravlja konstruktivnu ulogu Bangladeša u teškim okolnostima; poziva vlasti da osiguraju više mjesta kako bi se smanjila prenapučenost kampova te poboljšali nezdravi uvjeti koji ondje vladaju; potiče vlasti da smanje birokratske prepreke koje su nametnule humanitarnim organizacijama, posebice kad je riječ o radnim dozvolama, vizama i odobrenju projekata; potiče Bangladeš da službeno prizna sve pripadnike naroda Rohingya kao izbjeglice kako bi mogli imati pristup osnovnoj zaštiti i primiti pomoć koja im je potrebna; naposljetku, podsjeća da je sloboda kretanja ključna kako bi se omogućio pristup osnovnim uslugama i mogućnostima obrazovanja;
5. ističe da je potrebno osigurati uvjete za dostojanstven povratak u cilju uvođenja trajnih rješenja u skladu s međunarodnim načelima, počevši s obnovom sela koja su uništile mjanmarske oružane snage; pozdravlja, u tom pogledu, odluku Mjanmara o osnivanju mehanizma za humanitarnu pomoć, preseljenje i razvoj u saveznoj državi Rakhine („Union Enterprise Mechanism”); ističe da spomenuti mehanizam treba biti popraćen ponovnom uspostavom svih prava pripadnika naroda Rohingya te okončanjem i javnom osudom prekomjerne uporabe sile od strane mjanmarskih vlasti;
6. pozdravlja činjenicu da je Vijeće UN-a za ljudska prava nedavno produljilo mandat misije za utvrđivanje činjenica; ističe da diskriminacija, progon, zlostavljanja, masovna ubojstva i raspirivanje mržnje protiv naroda Rohingya, za što su odgovorne vlasti Mjanmara, odgovaraju pravnoj definiciji „zločina protiv čovječnosti”; podržava zahtjev visokog povjerenika za ljudska prava za razmatranje davanja preporuke Općoj skupštini Ujedinjenih naroda za osnivanje novog, nepristranog i nezavisnog mehanizma, koji bi dopunjavao rad misije za utvrđivanje činjenica kad je riječ o posljednjem valu nasilja i zlostavljanja, kako bi se omogućile kaznene istrage radi utvrđivanja odgovornosti pojedinaca; također podržava osnivanje ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Mjanmaru s punim mandatom;
7. usmjerava pozornost na diskriminaciju drugih manjinskih skupina u Mjanmaru (hinduisti Tamili, Kamani, kineska manjina itd.); smatra da zakon o državljanstvu iz 1982. pruža plodno tlo za podjele jer se njime uvodi nepravedan koncept različitih „razina” državljanstva, zajedno sa selektivnom primjenom, više razina birokracije te sveprisutnom korupcijom;
8. ponovno ističe da vlada Mjanmara mora hitno i temeljito revidirati diskriminatorne zakone koji su na snazi u toj zemlji; poziva, u tom kontekstu, vladu Mjanmara da u skladu s međunarodnim standardima izmijeni zakon o državljanstvu iz 1982. te odobri punopravno državljanstvo svim manjinama u Mjanmaru, među ostalim i pripadnicima naroda Rohingya; preporučuje vladi da osigura da svi stanovnici Mjanmara dobiju pravo na osobnu iskaznicu, neovisno o svojoj nacionalnosti, te da se pobrine da sva djeca nakon rođenja budu upisana u matične knjige, bez diskriminacije i besplatno, te da što prije uvedu sustav koji bi omogućio upisivanje u matične knjige djece koja još nisu upisana, među ostalim i djeca iz naroda Rohingya, u skladu s preporukama UN-a;
9. poziva vlasti Mjanmara da što prije provedu sve preporuke istražnog povjerenstva kojemu je na čelu Kofi Annan, osobito u pogledu pitanja državljanstva i jednakosti stanovnika Mjanmara pred zakonom i u praksi;
10. poziva Aung San Suu Kyi da štiti svoj narod, čiji su Rohingye sastavni dio, te da osudi zlouporabu moći vojske; napominje da je u svojstvu državne savjetnice i u skladu s vladavinom prava Aung San Suu Kyi preuzela obvezu privođenja pravdi svih počinitelja povreda ljudskih prava i drugih kaznenih djela kako bi se spriječilo njihovo nekažnjavanje te je 19. rujna 2017. izjavila da se Mjanmar ne boji međunarodne prismotre; međutim, i dalje je duboko zabrinut zbog nekih njezinih izjava i nedovoljnog djelovanja, što ne priliči dobitnici Nobelove nagrade za mir i Nagrade Saharov;
11. ne odobrava sve veći utjecaj ultranacionalističkih budističkih pokreta koji potpiruju diskriminatorne stavove te poziva na donošenje politika i zakona o diskriminaciji; podsjeća da je Ustavom iz 2008. zabranjeno korištenje religije u političke svrhe; poziva vlasti da poduzmu potrebne mjere za borbu protiv širenja diskriminacije i predrasuda protiv muslimana i pripadnika nacionalnih, etničkih, vjerskih i jezičnih manjina u zemlji te da javnim osuđivanjem takvoga ponašanja stanu na kraj raspirivanju mržnje, osobito prema muslimanima, među ostalim i u saveznoj državi Rakhine;
12. ističe da je potrebno riješiti temeljne uzroke diskriminacije kojoj je narod Rohingya već dugo izložen; zahtijeva da se odobre, zaštite i zajamče temeljna ekonomska i socijalna prava, naročito poboljšanje mogućnosti obrazovanja i pristupa obrazovanju za sve, uključujući višem obrazovanju, osobito u saveznoj državi Rakhine, za raseljene mlade osobe i djecu koja žive u kampovima;
13. potiče vladu Mjanmara da joj prioritet budu preventivne mjere protiv diskriminacije, osobito edukativne i informativne kampanje, osposobljavanje sudaca i službenika odgovornih za održavanje reda, te kulturni i socijalni dijalog;
14. ističe da uspjeh demokratske tranzicije i vladavine prava u Mjanmaru jednako tako ovisi o jamčenju prevlasti javne vlasti nad vojnom moći;
15. zahtijeva od vlasti Mjanmara da u cijelosti zajamče poštovanje prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja te slobodu medija, da prestanu s proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjima te da ne izriču neprimjerene sankcije osobama koje uživaju svoja prava, osobito akterima civilnog društva, političarima i novinarima koji pokušavaju zaštititi prava manjina, a redovito su žrtve zastrašivanja i uznemiravanja;
16. poziva Mjanmar da ratificira pet od osam ključnih konvencija koje je već potpisao, ponajprije Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te Fakultativni protokol Konvenciji o pravima djeteta;
17. poziva sve zemlje regije, osobito Australiju, Indoneziju, Maleziju i Tajland, da poštuju svoje međunarodne obveze kad je riječ o pravima izbjeglica, osobito potpisivanjem Konvencije o pravnom položaju izbjeglica (Ženevska konvencija), njezina Protokola iz 1967. te Konvencije iz New Yorka o pravnom položaju osoba bez državljanstva, da otvore svoje granice za tražitelje azila, osobito Rohingye, te da im pruže barem privremenu zaštitu;
18. pozdravlja pozornost i potporu koju Unija pruža u toj krizi; preporučuje da se pomoć Unije pruža isključivo programima koji nisu nimalo diskriminatorni i ne dovode do segregacije; napominje da je Christos Stylianides, povjerenik Unije za humanitarnu pomoć, tijekom posjeta Bangladešu prošli mjesec citirao glavnog tajnika UN-a, koji je govorio o „etničkom čišćenju”;
19. pozdravlja prekid vojnog angažmana Francuske i Ujedinjene Kraljevine u Mjanmaru kao i povlačenje poziva Europske unije glavnom zapovjedniku oružanih snaga Mjanmara te drugim vojnim dužnosnicima; ističe važnost embarga Unije na oružje, koji bi trebao obuhvaćati opskrbu opremom, održavanje, pružanje pomoći, obuku i suradnju s vojskom Mjanmara, te poziva međunarodnu zajednicu da slijedi njezin primjer;
20. zahtijeva da se pregovori o sporazumu o zaštiti ulaganja između Europske unije i Mjanmara ne nastave dok se stanje trajno ne poboljša; pozdravlja, s tim u vezi, činjenicu da je posjet Mjanmaru izaslanstva Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta, koji je bio planiran prošloga rujna, do daljnjega odgođen; podsjeća da se sudjelovanje u europskom općem sustavu povlastica uvjetuje poštovanjem temeljnih sloboda i ljudskih prava te da ga je moguće ukinuti u slučaju masovnog i sustavnog kršenja temeljnih standarda ljudskih ili radničkih prava; apelira na Vijeće da razmotri tu mogućnost;
21. ističe, općenito gledano, da zemljišna pitanja i nezakonito prisvajanje zemlje, osobito od strane privatnih poduzeća, i dalje predstavljaju velik izazov za budućnost Mjanmara, socijalnu pravdu i povratak naroda Rohingya;
22. podsjeća da je u svojem izvješću o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i okolišnim standardima, ljudskim pravima i odgovornosti poduzeća ocijenio da klauzule koje su trenutačno uvrštene u trgovinske sporazume „imaju ograničen utjecaj na izvršavanje obveza u području ljudskih prava” te poziva Komisiju i Vijeće da, među ostalim, „razmotre uvrštenje povjerenstva za ljudska prava u sve trgovinske sporazume Unije kako bi se zajamčilo pomno i sustavno praćenje pitanja povezanih s ljudskim pravima u okviru sporazuma”;
23. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi Mjanmara, državama članicama ASEAN-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.