Dokument s plenarne sjednice

 

B8-0146/2018

12.3.2018

PRIJEDLOG REZOLUCIJE

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

o stanju u Siriji

( 2018/2626(RSP) )

Cristian Dan Preda, Tunne Kelam, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, David McAllister, Sandra Kalniete, Lorenzo Cesa, Julia Pitera, Tokia Saïfi, Laima Liucija Andrikienė

u ime Kluba zastupnika PPE-a

 

B8-0146/2018

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Siriji

( 2018/2626(RSP) )

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi strategije EU-a za Siriju”(JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje kriznim situacijama Christosa Stylianidesa od 3. listopada 2017. o nedavnim napadima u Siriji,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 20. veljače 2018. o humanitarnoj situaciji u istočnoj Ghouti i Idlibu u Siriji,

–  uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice o Siriji u ime EU-a od 23. veljače 2018.: Masakr u istočnoj Ghouti mora odmah prestati,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 6. ožujka 2018. o stanju u istočnoj Ghouti i ostalim dijelovima Sirije,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Siriji od 26. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika UN-a o Siriji od 24. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 (2015) od 18. prosinca 2015. i br. 2401 (2018) od 24. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 5. ožujka 2018. o pogoršanju stanja ljudskih prava u istočnoj Ghouti, u Sirijskoj Arapskoj Republici,

–  uzimajući u obzir izvješće Nezavisne međunarodne istražne komisije o Sirijskoj Arapskoj Republici,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da više od 13 milijuna osoba, uključujući šest milijuna djece, hitno treba humanitarnu pomoć; budući da je više od 400 000 osoba ubijeno, a da ih je više od jednog milijuna ranjeno; budući da je oko 6,1 milijun osoba interno raseljeno, a više od pet milijuna ih je bilo prisiljeno izbjeći u susjedne zemlje;

B.  budući da je gotovo 400 000 ljudi u istočnoj Ghouti izloženo zračnim napadima, granatiranju i bombardiranju; budući da zbog opsade koju drže sirijske vladine snage stanovnici tog područja žive u ekstremnim uvjetima koji uključuju i pothranjenost;

C.  budući da humanitarni djelatnici nisu u mogućnosti dostaviti humanitarnu pomoć u mnoge dijelove Sirije zbog stalnih sukoba duž crta bojišnice koje se pomiču, birokratskih zapreka i stalnog kršenja međunarodnog humanitarnog prava;

D.  budući da je 24. veljače 2018. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 2401, u kojoj je zahtijevalo da sve sukobljene strane bez odgode prekinu neprijateljstva u razdoblju od najmanje 30 uzastopnih dana radi omogućavanja sigurne, neometane i neprekidne opskrbe humanitarnom pomoći te medicinske evakuacije teško bolesnih i ranjenih osoba, u skladu s važećim međunarodnim pravom; budući da civili iz istočne Ghoute izvješćuju o tome da zračni napadi i granatiranje ne prestaju;

E.  budući da su stanovnici istočne Ghoute već pola desetljeća pod opsadom; budući da su izloženi zračnim napadima i granatiranju te da su civili navodno u više navrata umirali nakon ispuštanja toksičnih tvari;

F.  budući da je 5. ožujka 2018. za konvoj pomoći UN-a dopušten ulazak u Doumu radi dostavljanja zdravstvenih i prehrambenih proizvoda za 27 500 osoba kojima su potrebni; budući da je sirijski režim iz konvoja uklonio najvažnije medicinske proizvode;

G.  budući da je Vijeće 26. veljače 2018. zbog ozbiljnosti stanja u Siriji na popis osoba na koje se primjenjuju restriktivne mjere EU-a protiv sirijskog režima uvrstilo ministra industrije i ministra za informiranje sirijske vlade;

H.  budući da su EU i njegove države članice za Sirijce u Siriji i susjednim zemljama mobilizirale više od 10,4 milijarde eura za humanitarnu i stabilizacijsku pomoć te pomoć za mjere otpornosti;

1.  snažno osuđuje sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i neprestana sustavna, raširena i teška kršenja i povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda u Siriji koje provode sve strane u sukobu;

2.  najoštrije osuđuje neselektivnu upotrebu teškog naoružanja protiv civila i navodnu upotrebu kemijskog oružja u istočnoj Ghouti; napominje da misija Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) za utvrđivanje činjenica u Siriji nastavlja svoje istrage u vezi s navodima o upotrebi kemijskog oružja unatoč činjenici da sirijske vlasti ograničavaju pristup;

3.  pozdravlja donošenje Rezolucije 2401 (2018) Vijeća sigurnosti UN-a; žali zbog činjenice da na terenu nije postignut gotovo nikakav napredak u pogledu provedbe te Rezolucije; poziva sve sukobljene strane da je odmah i u potpunosti provedu, a posebno da osiguraju neposrednu, sigurnu, neometanu i neprekidnu opskrbu humanitarnom pomoći, da evakuiraju teško bolesne i ranjene osobe i ublaže patnje sirijskog naroda;

4.  ističe da su izgladnjivanje civila, koje se provodi kao metoda ratovanja držanjem naseljenih područja pod opsadom, i prisilno raseljavanje stanovništva usporedivi s ratnim zločinima ili zločinima protiv čovječnosti;

5.  ponavlja svoj poziv da se odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti privedu pravdi i suoče s posljedicama; ističe da počinitelje zločina nad vjerskim, etničkim i ostalim skupinama te manjinama također treba privesti pravdi; i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako počinitelji ne budu odgovarali za počinjena zlodjela;

6.  zahtijeva da svi poštuju prava etničkih i vjerskih skupina i manjina u Siriji, uključujući prava kršćana, kako bi dostojanstveno, u jednakosti i sigurnosti nastavile živjeti u područjima koja su povijesno i tradicionalno njihova domovina te kako bi slobodno prakticirale svoju vjeru i uvjerenja, bez ikakve prisile, nasilja ili diskriminacije; podupire međuvjerski dijalog kako bi se promicalo uzajamno razumijevanje i suzbijao fundamentalizam;

7.  i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije; ustraje u tome da je jedini način uspostave mira u zemlji uključiv tranzicijski proces pod vodstvom Sirije koji će dovesti do slobodnih i pravednih izbora čiju će provedbu omogućiti i nadzirati UN te koji će se održati na temelju novog ustava; svim stranama ponavlja da se uključivo primirje na razini cijele države te mirno rješenje sirijske krize prihvatljivo za sve strane može postići pod okriljem UN-a uz podršku posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Siriju Staffana de Misture i ključnih međunarodnih i regionalnih sudionika;

8.  zahtijeva da sve strane omoguće siguran i neometan prolazak medicinskog i humanitarnog osoblja te njihove opreme, prijevoza i zaliha, uključujući kiruršku opremu, za sve ljude kojima su potrebni, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom;

9.  podržava poziv da se humanitarno razminiranje hitno ubrza u cijeloj Siriji;

10.  ponovno potvrđuje svoju potporu za napore koje globalna koalicija ulaže u borbi protiv Daiša; ističe da su koalicijske i sirijske partnerske snage ostvarile znatan napredak u kampanji za poraz Daiša u Siriji; ističe da je u Siriji 3,2 milijuna osoba oslobođeno od Daiša;

11.  pozdravlja drugu briselsku konferenciju „Potpora budućnosti Sirije i regije” koja će se održati u Bruxellesu 24. i 25. travnja 2018. i tijekom koje će naglasak biti na humanitarnoj pomoći za Sirijce u Siriji i susjednim zemljama, kao i na potpori procesu pod vodstvom UN-a u Ženevi;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i svim sukobljenim stranama.