<Motion xmlns="http://redmap.europa.eu/xml/iPlRe-v2-0#" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://redmap.europa.eu/xml/iPlRe-v2-0# iPlRe_v2-0.xsd" lg="HR" type="RE"><Cover><Ref><a href="#reds:iPlRe/B-8-2019-0200" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:iPlRe/B-8-2019-0200">B8-0200/2019</a></Ref><Date>11.3.2019</Date><Blk-Title-Cover><Title-Type>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</Title-Type><Title-NextTo><p margin-bottom="12pt" margin-left="70.9pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt">podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</p></Title-NextTo><Title-Recueil><p margin-bottom="12pt" margin-left="70.9pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt">podnesenog u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</p></Title-Recueil><Title><p margin-bottom="0pt" margin-left="70.9pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt">o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo</p></Title><Doc-Ref><p margin-bottom="24pt" margin-left="70.9pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt">(<a href="#reds:DirContProc/RSP-2019-2582" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:DirContProc/RSP-2019-2582">2019/2582(RSP)</a>)</p></Doc-Ref><Blk-Author><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span font-weight="bold"><Author id="114268">Nils Torvalds</Author>, <Author id="124989">Fredrick Federley</Author></span></p></Blk-Author><Body type="POL-GROUP" id="4279"><p margin-bottom="0pt" margin-left="70.9pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt">u ime Kluba zastupnika ALDE-a</p></Body></Blk-Title-Cover><Num-PE>PE635.460v01-00</Num-PE></Cover><Section><Ref><a href="#reds:iPlRe/B-8-2019-0200" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:iPlRe/B-8-2019-0200">B8‑0200/2019</a></Ref><Title-Section><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span font-weight="bold">Rezolucija Europskog parlamenta o klimatskim promjenama: Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo</span></p><p margin-bottom="24pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span font-weight="bold">(<anchor-proc id="1" family="PROC" type="RSP" year="2019" number="2582"><a href="#reds:DirContProc/RSP-2019-2582" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:DirContProc/RSP-2019-2582">2019/2582(RSP)</a></anchor-proc>)</span></p></Title-Section><p margin-bottom="12pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span font-style="italic">Europski parlament</span>,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28.&#xa0;studenoga&#xa0;2018. naslovljenu „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (<a href="#reds:iEcCom/COM-2018-0773" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:iEcCom/COM-2018-0773">COM(2018)773</a>) i temeljitu analizu u korist navedene komunikacije,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21, 21.&#xa0;konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11.&#xa0;konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu u Francuskoj od 30.&#xa0;studenoga do 11. prosinca 2015.,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir 24.&#xa0;konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP24), 14.&#xa0;zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP14) i treći dio 1.&#xa0;zasjedanja konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1.3), koji su održani u Katowicama u Poljskoj od 2. do 14.&#xa0;prosinca&#xa0;2018.,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir Program održivog razvoja do&#xa0;2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25.&#xa0;listopada&#xa0;2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama u Poljskoj (COP24)<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span>Usvojeni tekstovi, <anchor id="2" family="TA" type="P8-TA" year="2018" number="0430"><a href="#reds:iPlTa_Itm/TA-8-2018-0430" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:iPlTa_Itm/TA-8-2018-0430/red:cycle_FNL" data-family="reds:iPlTa" data-version="FNL">P8_TA(2018)0430</a></anchor>.</p></footnote>,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. ožujka 2018.,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) „Globalno zatopljenje od 1,5&#xa0;°Cˮ, njegovo 5.&#xa0;izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir 9.&#xa0;izdanje Izvješća o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoliš koje je usvojeno 27.&#xa0;studenoga&#xa0;2018.,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">–&#xa0;&#xa0;uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">1.&#xa0;&#xa0;pozdravlja objavu komunikacije Komisije „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ, kojom se ističu mogućnosti i izazovi koje preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja za europske građane i europsko gospodarstvo te se uspostavlja temelj za opsežnu raspravu među institucijama EU-a, nacionalnim parlamentima, poslovnim sektorom, nevladinim organizacijama, gradovima i zajednicama te građanima; podupire cilj da se postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova do 2050. i traži od država članica da učine isto u okviru buduće rasprave na europskoj razini, na posebnom sastanku na vrhu EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019.; poziva države članice da se obvežu na ispunjavanje potrebnih ambicija kako bi se postigao taj cilj;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">2.&#xa0;&#xa0;naglašava da se europski građani već suočavaju s izravnim učincima klimatskih promjena; ističe da su prema podacima Europske agencije za okoliš prosječni godišnji gubici prouzročeni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili oko 12,8&#xa0;milijardi EUR te da bi šteta u EU-u zbog klimatskih promjena, ako se ništa ne poduzme, mogla iznositi najmanje 190 milijardi EUR do 2080., što je neto gubitak blagostanja od 1,8&#xa0;% njegova trenutačnog BDP-a; naglašava da bi se u slučaju scenarija s visokom stopom emisija godišnji troškovi zbog poplava u EU-u mogli povećati na 1 bilijun EUR do 2100. i da bi katastrofama povezanima s vremenskim prilikama moglo do iste godine biti pogođeno otprilike dvije trećine građana Europe u usporedbi s današnjim stanjem kada takve katastrofe pogađaju 5&#xa0;% stanovništva; dodatno naglašava da će, prema navodima Europske agencije za okoliš, do&#xa0;2030.&#xa0;godine 50&#xa0;% naseljenih područja EU-a biti pogođeno ozbiljnom nestašicom vode;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">3.&#xa0;&#xa0;ističe da je posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju od 1,5&#xa0;°C najopsežnija i najnovija procjena načina ublažavanja klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">4.&#xa0;&#xa0;naglašava da, prema navodima u tom izvješću, ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5&#xa0;°C bez ograničenog premašivanja te vrijednosti ili uz njega podrazumijeva postizanje globalne nulte stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2067. i ograničavanje globalnih emisija stakleničkih plinova do 2030. na najviše 27,4&#xa0;Gt ekvivalenta CO<span vertical-align="sub">2</span> godišnje; ističe, u kontekstu tih nalaza, da kao globalni predvodnik i radi osiguranja dobrih izgleda za zadržavanje porasta globalne temperature na razini nižoj od 1,5&#xa0;°C do 2100. Unija treba težiti tome da nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova postigne što je prije moguće, a najkasnije do 2050.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">5.&#xa0;&#xa0;izražava zabrinutost zbog Izvješća o odstupanju emisija u okviru Programa UN-a za okoliš u kojem se navodi da trenutačni bezuvjetni nacionalno utvrđeni doprinosi uvelike premašuju ograničenje porasta temperature iz Pariškog sporazuma na razini znatno nižoj od 2&#xa0;°C te dovode do procijenjenog zatopljenja od 3,2°&#xa0;C<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span> Program UN-a za okoliš, „Izvješće o odstupanju emisija za 2018.”, str.&#xa0;10.</p></footnote> do 2100.; ističe da sve stranke UNFCCC-a trebaju hitno povećati svoje klimatske ambicije do 2020.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Metode europske strategije za postizanje nulte stope emisija do sredine stoljeća</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">6.&#xa0;&#xa0;smatra da Europa može utrti put prema klimatskoj neutralnosti ulaganjem u inovativna tehnološka rješenja, osnaživanjem građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su energija, industrijska politika i istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti za pravednu tranziciju;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">7.&#xa0;&#xa0;napominje da se strategijom EU-a za postizanje nulte neto stope emisija uvodi osam metoda gospodarske, tehnološke i društvene preobrazbe potrebnih da bi Unija ispunila dugoročni cilj u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma; primjećuje da bi se samo dvjema metodama omogućilo Uniji da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050.; ističe da su za to potrebni hitno djelovanje i znatan trud na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, uz istodobno sudjelovanje svih nejavnih aktera; prepoznaje da bi regionalno i lokalno utvrđeni doprinosi mogli biti važni alati u premošćivanju jaza u pogledu emisija; podsjeća na to da države članice imaju obvezu donijeti dugoročne nacionalne strategije kako je utvrđeno u Uredbi o upravljanju<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"> Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L&#xa0;328, 21.12.2018., str.&#xa0;1.).</p></footnote>; stoga poziva države članice da utvrde jasne kratkoročne i dugoročne ciljeve i politike u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te da pruže potporu ulaganjima u metode postizanja nulte neto stope emisija;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">8.&#xa0;&#xa0;ističe da se prvom kategorijom metoda emisije stakleničkih plinova do 2050. nastoje smanjiti samo za oko 80&#xa0;% u usporedbi s razinama iz 1990.; sa zabrinutošću napominje se tim ambicijama ulažu manji napori u zadržavanje globalnog zatopljenja na razini ispod 2&#xa0;°C, što nije u skladu s ciljem iz Pariza da se ono zadrži na razini znatno nižoj od 2&#xa0;°C ni s daljnjim ciljem zadržavanja zatopljenja ispod 1,5&#xa0;°C;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">9.&#xa0;&#xa0;naglašava da se prema procjenama Komisije očekuje da će rast BDP-a u EU-u u scenariju s nultom stopom emisija biti viši nego u scenariju s manjim smanjenjem emisija, pri čemu će se u oba slučaja učinci neravnomjerno rasporediti diljem EU-a zbog razlika među državama članicama, između ostalog u pogledu BDP-a po stanovniku i intenziteta emisija ugljika u strukturi izvora energije; smatra da bi se nedjelovanjem došlo do daleko najneisplativijeg scenarija te bi se prouzročio ne samo ogroman gubitak BDP-a u Europi, nego i daljnje povećanje gospodarskih nejednakosti između država članica i unutar njih, s obzirom na to da se očekuje da posljedice nedjelovanja neće u istoj mjeri pogoditi sve države članice;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">10.&#xa0;&#xa0;sa zabrinutošću napominje da ovisnost EU-a o uvozu energije danas iznosi otprilike 55&#xa0;%; ističe da bi se u scenariju s nultom neto stopom emisija ta ovisnost smanjila na 20&#xa0;% do 2050., što bi pozitivno utjecalo na trgovinsku bilancu i geopolitički položaj EU-a; napominje da bi kumulativna ušteda na troškovima uvoza fosilnih goriva u razdoblju 2031.&#xa0;–&#xa0;2050. iznosila otprilike 2 do 3&#xa0;bilijuna&#xa0;EUR, što bi se moglo potrošiti na druge prioritete za europske građane;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">11.&#xa0;&#xa0;ističe da bi se smanjenjem onečišćenja zraka u scenariju s nultom neto stopom emisija stopa prijevremene smrti zbog sitnih čestica smanjila za više od 40&#xa0;%; primjećuje da bi se u takvom scenariju štete za zdravlje smanjile za otprilike 200&#xa0;milijardi&#xa0;EUR godišnje;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">12.&#xa0;&#xa0;pozdravlja uvođenje dviju metoda za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. te potporu Komisije u tom pogledu i smatra da je cilj postizanja te stope do sredine stoljeća jedini koji je usklađen s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma; žali zbog toga što u okviru strategije nisu razmotreni načini postizanja nulte neto stope emisije stakleničkih plinova prije 2050.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">13.&#xa0;&#xa0;napominje, međutim, da te metode podrazumijevaju uporabu brojnih tehnologija za odstranjivanje ugljika koje se tek trebaju uvesti u velikim razmjerima, uključujući hvatanje i skladištenje ili upotrebu ugljika te neposredno hvatanje ugljika iz zraka; međutim, smatra da bi u strategiji EU-a za postizanje nulte neto stope emisija prednost trebalo dati izravnom smanjenju emisija i mjerama za očuvanje i poboljšanje ponora i spremnika te da bi uporabu tehnologija za odstranjivanje ugljika trebalo primjenjivati samo u slučaju kada nisu dostupna rješenja koja uključuju izravno smanjenje emisija; smatra da je potrebno daljnje djelovanje do 2030. ako Unija želi izbjeći oslanjanje na tehnologije za odstranjivanje ugljika koje bi uključivale znatne rizike za ekološke sustave, biološku raznolikost i sigurnost opskrbe hranom, kako je potvrđeno posebnim izvješćem Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) „Globalno zatopljenje od 1,5&#xa0;°Cˮ;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Društveni aspekti klimatskih promjena i pravedne tranzicije</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">14.&#xa0;&#xa0;pozdravlja to što je Komisija utvrdila da je nulta neto stopa emisija moguća bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnim industrijama; ističe da bi se, ako se provede pravilno i uz odgovarajuću potporu najugroženijim regijama, sektorima i građanima, pravednom tranzicijom prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova mogao stvoriti neto dobitak u pogledu radnih mjesta u Uniji: u scenariju s nultom neto stopom emisija zaposlenost u cijelom gospodarstvu povećat će se za dodatnih 2,1&#xa0;milijun radnih mjesta do 2050. u usporedbi s povećanjem od 1,3&#xa0;milijuna dodatnih radnih mjesta u scenariju sa smanjenjem emisija od 80&#xa0;%; stoga smatra da bi Komisija u okviru Europske panorame vještina trebala razviti obnovljenu reviziju vještina s regionalnim podacima o potrebnim vještinama za klimatski neutralnu Europu kako bi se najugroženijim regijama, sektorima i osobama pružila potpora u ponovnom osposobljavanju za visokokvalitetna radna mjesta budućnosti u tim regijama;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">15.&#xa0;&#xa0;ističe brojne dodatne koristi koje će klimatski neutralno društvo imati za javno zdravlje u pogledu ušteda troškova skrbi i manjeg opterećenja sustava osiguranja i javnog zdravstva te u pogledu opće dobrobiti europskih građana zbog povećane biološke raznolikosti, manjeg onečišćenja zraka i smanjene izloženosti onečišćivačima;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">16.&#xa0;&#xa0;smatra da klimatska tranzicija u Europi mora biti ekološki, gospodarski i društveno održiva; ističe da je, kako bi se zajamčilo političko prihvaćanje među građanima, važno uzeti u obzir distribucijske učinke klimatskih politika i politika dekarbonizacije, osobito na osobe s niskim dohotkom; stoga smatra da je društvene učinke potrebno u cijelosti uzeti u obzir u svim klimatskim politikama na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se zajamčila društvena i ekološka preobrazba u Europi; u tom pogledu naglašava da prilagođene i dostatno financirane strategije na svim razinama moraju biti osmišljene na osnovi uključivih postupaka i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim javnim institucijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom kako bi se zajamčilo da u toj tranziciji svi europski građani imaju jednake šanse;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">17.&#xa0;&#xa0;pozdravlja sve veću ekološku svijest među mladima i naglašava potrebu za aktivnijim sudjelovanjem mlađih naraštaja u izgradnji međunarodnih, interkulturalnih i međugeneracijskih odnosa u korist globalnih napora za održiviju budućnost; pozdravlja nedavne javne zahtjeve za mjere u području klime, osobito one koje su izrazili studenti, te smatra da bi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, kao i EU, trebali obratiti pozornost na pozive za hitno djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Prijelazne ciljane vrijednosti</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">18.&#xa0;&#xa0;prepoznaje da će desetljeće 2020.&#xa0;–&#xa0;2030. Biti od ključne važnosti ako EU želi postići nultu neto stopu emisija do&#xa0;2050.; poziva Komisiju i države članice da podupru snažnu srednjoročnu ciljanu vrijednost za 2030. jer je to nužno za osiguravanje dostatne stabilnosti ulaganja na tržištu, iskorištavanje potencijala tehnoloških inovacija u punoj mjeri te povećanje mogućnosti europskih poduzeća da postanu predvodnici na globalnim tržištima u proizvodnji s niskim emisijama;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">19.&#xa0;&#xa0;naglašava da će za najisplativije postizanje nulte neto stope stakleničkih plinova do 2050. biti potrebno podići razinu ambicija za 2030. te ih uskladiti sa scenarijima s nultom netom emisijom ugljika do 2050.; smatra da je od iznimne važnosti da Unija tijekom sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u New Yorku najkasnije u rujnu&#xa0;2019. pošalje jasnu poruku da je spremna ponovno razmotriti svoj doprinos Pariškom sporazumu;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">20.&#xa0;&#xa0;podupire ažuriranje nacionalno utvrđenih doprinosa Unije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu od 55&#xa0;% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; poziva stoga čelnike EU-a da prikladno podupru povećanje razine ambicija u pogledu nacionalno utvrđenog doprinosa Unije na posebnom sastanku EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019., s obzirom na sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u rujnu 2019.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">21.&#xa0;&#xa0;smatra da bi Komisija najkasnije tijekom razdoblja revizija klimatskog paketa za 2030. od 2022. do 2024. i drugog relevantnog zakonodavstva trebala podnijeti zakonodavne prijedloge kojima se povećava razina ambicija u skladu s ažuriranim nacionalno utvrđenim doprinosima i ciljem postizanja nulte neto stope emisija; smatra da bi se nedovoljno ambicioznim planovima za 2030. ograničile buduće mogućnosti, među ostalim možda i dostupnost nekih mogućnosti za isplativu dekarbonizaciju; smatra da su te revizije važan korak u osiguranju ispunjenja klimatskih obveza EU-a;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">22.&#xa0;&#xa0;smatra da će u svrhu daljnjeg osiguravanja povećane stabilnosti tržišta biti korisno da EU odredi još jednu privremenu ciljanu vrijednost smanjenja emisija do 2040. kojom se može osigurati dodatna stabilnost i postizanje dugoročne ciljane vrijednosti do 2050.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">23.&#xa0;&#xa0;smatra da je potrebno redovito revidirati strategiju EU-a za postizanje nulte neto stope emisija; smatra da bi o takvoj bi reviziji trebalo obavješćivati u okviru petogodišnjeg globalnog pregleda stanja, kako je utvrđeno Pariškim sporazumom, te uzeti u obzir tehnološka i društvena zbivanja, kao i prijedloge nedržavnih aktera i Europskog parlamenta;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Sektorski doprinosi</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">24.&#xa0;&#xa0;naglašava da će neto emisije morati biti smanjene gotovo na nulu u svim gospodarskim sektorima te da bi svi sektori trebali zajednički pridonijeti smanjenju emisija; stoga poziva Komisiju da za sve sektore razvije metode za postizanje klimatske neutralnosti; ističe važnost načela da je onečišćivač onaj koji plaća;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">25.&#xa0;&#xa0;naglašava važnost raznih klimatskih mjera i zakonodavstva u različitim područjima politike, ali upozorava da bi raspršen pristup mogao dovesti do nedosljednosti i neostvarenja cilja EU-a da se do 2050. uspostavi gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; smatra da treba zauzeti sveobuhvatan pristup;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">26.&#xa0;&#xa0;naglašava važnost inovacija i potiče njihovu primjenu u širokom rasponu tehnologija u cilju dekarbonizacije gospodarstva, na primjer prometni sustav bez emisija, kružno gospodarstvo i biogospodarstvo;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">27.&#xa0;&#xa0;poziva na usklađivanje cijena ugljika u EU-u s najnižim razinama u korist prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, osobito za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS);</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">28.&#xa0;&#xa0;smatra da će tehnološka postignuća i rješenja, energetska učinkovitost, kako u okviru ponude, tako i u okviru potražnje i održiva obnovljiva energija u prijevoznom, građevinskom i energetskom sektoru te sektoru grijanja i hlađenja, kao i načela kružnog gospodarstva, imati ključnu važnost u smanjenju emisija stakleničkih plinova; u tom pogledu naglašava važnost strategija koje se odnose na određene tehnologije;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">29.&#xa0;&#xa0;prepoznaje ulogu hvatanja i skladištenja ugljika u većini scenarija porasta temperature od 1,5&#xa0;°C u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5&#xa0;°C; naglašava da EU treba imati veće ambicije u tom području; nadalje primjećuje ciljeve koje su države članice postavile u okviru Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) s namjerom da tijekom 2020-ih na komercijalnoj razini uvedu tehnologiju hvatanja i skladištenja ugljika u europski energetski i industrijski sektor; smatra da je potrebno povećati upotrebu ekološki sigurnog hvatanja i skladištenja ugljika te ekološki sigurnog hvatanja i upotrebe ugljika u industrijskim procesima, čime se ostvaruje neto smanjenje emisija putem izbjegavanja emisija ili trajnog skladištenja CO<span vertical-align="sub">2</span>;<span vertical-align="sub"></span>sa zabrinutošću primjećuje da trenutačno mnoge tehnologije hvatanja i upotrebe ugljika ne pridonose trajnom smanjenju emisija; stoga poziva Komisiju da razvije tehničke kriterije kojima bi se zajamčila potpora samo onim tehnologijama koje pružaju rezultate koji se mogu provjeriti;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Energetska politika</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">30.&#xa0;&#xa0;ističe središnju ulogu energije u tranziciji u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova; podsjeća na to da je Unija posljednjih desetljeća uspješno odvojila emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta i da je smanjila emisije, osobito zahvaljujući energetskoj učinkovitosti i rastu energije iz obnovljivih izvora; ističe da bi prelazak na čistu energiju trebao i dalje modernizaciju europskog gospodarstva, poticati održiv gospodarski rast i donijeti društvene i ekološke koristi za europske građane;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">31.&#xa0;&#xa0;smatra da vodeća uloga EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti pokazuje ostalim dijelovima svijeta da je prelazak na čistu energiju moguć i povoljan i izvan okvira borbe protiv klimatskih promjena;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">32.&#xa0;&#xa0;ističe da će postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova iziskivati znatna dodatna ulaganja u energetski sustav EU-a i povezanu infrastrukturu u odnosu na sadašnje polazište, i to u rasponu od 175 do 290 milijardi EUR godišnje;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">33.&#xa0;&#xa0;ističe da su, s obzirom na različita polazišta pri energetskoj tranziciji, napori za smanjenje stakleničkih plinova u cilju postizanja klimatske neutralnosti na razini EU-a možda neravnomjerno raspoređeni u EU-u;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">34.&#xa0;&#xa0;poziva države članice da bez odgode provedu paket za čistu energiju; podsjeća na nadležnost država članica da odlučuju o svojoj strukturi izvora energije u sklopu klimatskog i energetskog okvira EU-a;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">35.&#xa0;&#xa0;ističe važnost usvajanja integriranog, međusektorskog pristupa kako bi se olakšali napori u pogledu dekarbonizacije u energetskom sustavu i drugim povezanim sektorima te ostvarile koristi od veće učinkovitosti; prepoznaje da integracija energetskih sustava može pružiti veću fleksibilnost, bolju učinkovitost sustava, veću uporabu obnovljivih izvora energije u svim nositeljima energije i, naposljetku, isplativu energetsku tranziciju;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">36.&#xa0;&#xa0;poziva na uspostavu visoko energetski učinkovitog energetskog sustava zasnovanog na obnovljivim izvorima energije; traži od Komisije i država članica da poduzmu sve potrebne mjere u tom pogledu jer će to imati učinak prelijevanja na sve druge gospodarske sektore; naglašava da se sve metode koje je Komisija predstavila zasnivaju na pretpostavci potpune dekarbonizacije energetskog sektora najkasnije do 2050., drastičnom smanjenju fosilnih goriva i snažnom porastu obnovljivih izvora energije;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">37.&#xa0;&#xa0;ističe doprinos energetske učinkovitosti sigurnosti opskrbe, gospodarskoj konkurentnosti, zaštiti okoliša, smanjenju računa za energiju i poboljšanju kvalitete stambenih objekata; potvrđuje važnu ulogu energetske učinkovitosti u stvaranju poslovnih mogućnosti i zapošljavanju, kao i njezine globalne i regionalne pogodnosti; u tom pogledu podsjeća na to da je Uredbom o upravljanju uvedeno načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” te da bi primjenu tog načela trebalo u cijelosti iskoristiti u cijelom energetskom lancu i smatrati osnovom za bilo koji način postizanja nulte neto stope emisija ugljika do 2050.;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">38.&#xa0;&#xa0;naglašava da je Direktiva o ekološkom dizajnu<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"> Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).</p></footnote> znatno pridonijela klimatskim ciljevima EU-a smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 320&#xa0;milijuna tona ekvivalenata CO<span vertical-align="sub">2</span> godišnje te da se procjenjuje da će do 2020. potrošači u EU-u uštedjeti ukupno 112&#xa0;milijardi EUR ili otprilike 490&#xa0;EUR godišnje po kućanstvu, kao rezultat Direktive; poziva na regulaciju dodatnih proizvoda u okviru Direktive o ekološkom dizajnu, uključujući tablete i pametne telefone, te na ažuriranje postojećih standarda radi odražavanja tehnološkog razvoja;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">39.&#xa0;&#xa0;ističe da je nužno osigurati daljnju integraciju europskog energetskog tržišta kako bi se na najučinkovitiji način provela dekarbonizacija energetskog sektora, olakšala ulaganja u područjima u kojima se može postići proizvodnja obnovljive energije i potaknulo aktivno sudjelovanje građana kako bi se ubrzao energetski prijelaz na ugljično neutralno i održivo gospodarstvo; smatra da je ključno podići razinu međusobne povezanosti država članica i poticati više prekograničnih programa potpore;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">40.&#xa0;&#xa0;napominje da je građevinski sektor EU-a trenutačno odgovoran za 40&#xa0;% konačne potrošnje energije u Europi i 36&#xa0;% njezinih emisija CO<span vertical-align="sub">2</span><footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span><a text-decoration="none" href="https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-efficiency/buildings" shape="rect"><span text-decoration="underline">https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-efficiency/buildings</span></a></p></footnote>; poziva na iskorištavanje potencijala tog sektora za uštedu energije te na smanjenje ugljičnog otiska, u skladu s ciljem Direktive o energetskim svojstvima zgrada<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"> Direktiva (EU)&#xa0;2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.&#xa0;svibnja&#xa0;2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive&#xa0;2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str.&#xa0;75.).</p></footnote> da se do 2050. postigne energetski visokoučinkovit i dekarbonizirani fond zgrada; ističe da postizanje učinkovitije potrošnje energije u zgradama predstavlja znatan potencijal za dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova u Europi; osim toga, smatra da je uspostava zgrada s niskim energetskim potrebama koje se u cijelosti opskrbljuju energijom iz obnovljivih izvora ključna za usklađivanje s Pariškim sporazumom i planom EU-a za rast, lokalna radna mjesta i bolje životne uvjete građana diljem Europe;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">41.&#xa0;&#xa0;ističe da će elektrifikacija građevinskog, industrijskog i prometnog sektora imati ključnu ulogu u smanjenju emisija tih sektora i zahtijevat će znatno povećanje u opskrbi električnom energijom; u tom pogledu naglašava važnost politika kojima se energetskoj industriji omogućuje da pruži dostatnu, pouzdanu i ugljično neutralnu električnu energiju po konkurentnim cijenama; potiče Komisiju da okupi sve dionike kako bi se omogućio taj prijelaz;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">42.&#xa0;&#xa0;poziva sve razine vlasti, nacionalnu, regionalnu i lokalnu, da uvedu mjere kojima bi se potaklo sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji i da potiču razmjenu najboljih praksi;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Industrijska politika</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">43.&#xa0;&#xa0;smatra da se ekonomsko blagostanje, globalna industrijska konkurentnost i klimatska politika međusobno nadopunjuju; ponavlja da tranzicija u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova predstavlja izazove i mogućnosti za EU te da će biti potrebna ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije, i čistu tehnologiju radi poticanja rasta, jačanja konkurentnosti i budućih vještina te stvaranja milijuna radnih mjesta, na primjer u rastućem kružnom gospodarstvu i biogospodarstvu;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">44.&#xa0;&#xa0;naglašava da je stabilan i predvidljiv okvir klimatske i energetske politike ključan kako bi se osiguralo prijeko potrebno povjerenje ulagača i omogućilo europskim industrijama da donesu dugoročne investicijske odluke u Europi s obzirom na to da većina industrijskih postrojenja ima vijek trajanja duži od 20 godina;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">45.&#xa0;&#xa0;naglašava ulogu energetski intenzivnih industrija u postizanju dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u; smatra da su za zadržavanje vodstva EU-a u industriji s niskom razinom ugljika i industrijske proizvodnje u EU-u, očuvanje konkurentnosti europskih industrija, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i izloženosti promjenjivim i rastućim cijenama uvoza fosilnih goriva te sprečavanje rizika od istjecanja ugljika potrebni mudro osmišljeni i ciljani politički okviri; poziva Komisiju da predstavi novu i integriranu industrijsku klimatsku strategiju EU-a za energetski intenzivne industrije koja bi bila potpora za prelazak na konkurentnu tešku industriju s nultom neto stopom emisija;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">46.&#xa0;&#xa0;poziva Komisiju da razvije industrijsku strategiju s pomoću mjera koje europskoj industriji omogućuju da se globalno natječe na temelju jednakih uvjeta; smatra da bi Komisija u okviru ove politike trebala ispitati učinkovitost dodatnih mjera, i njihovu usklađenost s propisima Svjetske trgovinske organizacije, za zaštitu industrijskih sektora kojima prijeti rizik od istjecanja ugljika u pogledu uvoza proizvoda, koje bi zamijenile, prilagodile i nadopunile bilo koje postojeće mjere u području istjecanju ugljika;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">47.&#xa0;&#xa0;ističe da će europska poduzeća kao dio prve velike ekonomije koja je usmjerena na klimatsku neutralnost moći steći prednost prvog pokretača na međunarodnim tržištima i postati globalni predvodnik u održivoj i resursno učinkovitoj proizvodnji; naglašava da će zakašnjelo ili nedovoljno djelovanje s ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. rezultirati ekološki, ekonomski i socijalno neopravdanim troškovima i ugroziti buduću konkurentnost industrijskog sektora Europe;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">48.&#xa0;&#xa0;napominje da se određeni broj tržišta u razvoju nametnuo kao važan čimbenik u zadovoljavanju potreba globalnog tržišta tijekom prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, na primjer u pogledu prijevoza s nultom stopom emisija i energije iz obnovljivih izvora; naglašava da EU mora ostati vodeće gospodarstvo u području zelenih inovacija i ulaganja u zelenu tehnologiju;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">49.&#xa0;&#xa0;primjećuje da se u izvješću Komisije iz 2018. o cijenama i troškovima energije u Europi ističe stalna visoka izloženost EU-a promjenjivim i rastućim cijenama fosilnih goriva te da se očekuje da će se budući troškovi proizvodnje električne energije za električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva povećati, a za energiju iz obnovljivih izvora smanjiti; naglašava da su se troškovi uvoza energije u EU u 2017. povećali za 26&#xa0;%, odnosno na 266 milijardi EUR, uglavnom zbog povećanja cijena nafte; nadalje napominje da se u izvješću procjenjuje da je povećanje cijena nafte negativno utjecalo na rast EU-a (–0,4&#xa0;% BDP-a u 2017.) i inflaciju (+0,6);</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Doprinosi iz drugih sektora</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">50.&#xa0;&#xa0;naglašava da se strategijom potvrđuje da su emisije stakleničkih plinova u prijevoznom sektoru i dalje u porastu te da trenutačne politike neće biti dovoljne za dekarbonizaciju tog sektora do 2050.; naglašava važnost jamčenja promjene sa zračnog na željeznički prijevoz te prema javnom prijevozu i zajedničkoj mobilnosti; napominje da cestovni promet pridonosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija CO<span vertical-align="sub">2</span> u EU-u; stoga poziva države članice i Komisiju da poduzmu odlučne korake kako bi u svim državama članicama omogućile da potrošačima budu dostupna vozila s nultom i niskom stopom emisija, uz istodobno izbjegavanje povećane uporabe starih vozila s visokom razinom onečišćenja u državama članicama s niskim dohotkom; dodatno naglašava ulogu pametnih tehnologija, kao što su infrastrukture za pametno punjenje, u stvaranju sinergije između elektrifikacije prijevoza i razvoja obnovljivih izvora energije;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">51.&#xa0;&#xa0;naglašava da za postizanje klimatske neutralnosti cijelog gospodarstva EU-a svi sektori trebaju pridonijeti, uključujući međunarodni zrakoplovni i pomorski promet; napominje da analiza Komisije pokazuje da u okviru trenutačnih ciljeva i mjera koje predviđaju Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, čak i ako se provedu u cijelosti, nedostaju potrebna smanjenja emisija te da su potrebne dodatne mjere usklađene s ciljem postizanja nulte neto stope emisija na razini cijelog gospodarstva; naglašava potrebu za ulaganjem u tehnologije i goriva s nultom i niskom stopom ugljika u tim sektorima; poziva Komisiju da u tim sektorima provede načelo „onečišćivač plaća”, osobito u pogledu oporezivanja kerozina i cijena zrakoplovnih karata; podsjeća na to da se predviđa da će emisije stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa porasti za 250&#xa0;% do 2050.; pozdravlja činjenicu da je sektor međunarodnog pomorskog prometa sam sebi postavio cilj postizanja potpunog smanjenja emisija stakleničkih plinova; međutim, sa zabrinutošću primjećuje nedostatak napretka u uspostavi kratkoročnih i srednjoročnih mjera i drugih konkretnih koraka u okviru tog cilja;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">52.&#xa0;&#xa0;poziva Komisiju da što prije predloži europski plan za željeznice, uključujući okvir za uklanjanje prepreka za brzu realizaciju interoperabilne brze željezničke mreže unutar EU-a i mobilizaciju većih ulaganja u brze željezničke veze;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">53.&#xa0;&#xa0;napominje da otprilike 60&#xa0;% emisija metana u svijetu dolazi iz izvora kao što su poljoprivreda, odlagališta otpada i otpadne vode te proizvodnja i prijevoz fosilnih goriva cjevovodom; podsjeća na to da je metan snažan staklenički plin s potencijalom zagrijavanja u razdoblju od 100&#xa0;godina koji je 28&#xa0;puta veći od potencijala CO<span vertical-align="sub">2</span><footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span>Van Dingenen, R., Crippa, M., Maenhout, G., Guizzardi, D., Dentener, F., Global trends of methane emissions and their impacts on ozone concentrations (Globalni trendovi u pogledu emisija metana i njihovi učinci na koncentracije ozona), EUR 29394 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2018., ISBN 978-92-79-96550-0, doi:10.2760/820175, JRC113210.</p></footnote> te da smanjenje emisija metana može imati važne dodatne koristi u smanjenju koncentracija prizemnog ozona i njegova negativnog učinka na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi; stoga ustraje na važnosti smanjenja emisija metana u predmetnim sektorima i na promicanju smanjenja metana na međunarodnoj razini;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">54.&#xa0;&#xa0;ponavlja svoj poziv Komisiji da što prije istraži moguće politike za hitro suočavanje s emisijama metana kao dio strateškog plana Unije za metan te da u tom pogledu iznese zakonodavne prijedloge Parlamentu i Vijeću; ističe da će poljoprivreda biti jedan od najvažnijih preostalih izvora emisija stakleničkih plinova u EU-u 2050., osobito zbog emisija metana i dušikova oksida;<span font-style="italic"></span>ističe potencijal poljoprivrednog sektora u rješavanju izazova povezanih s klimatskim promjenama, na primjer ekološkim i tehnološkim inovacijama te hvatanjem ugljika u tlu;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">55.&#xa0;&#xa0;poziva na uspostavu zajedničke poljoprivredne politike kojom se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova u skladu s prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo; poziva Komisiju da zajamči usklađenost poljoprivredne politike, osobito fondova EU-a i nacionalnih fondova, s ciljevima Pariškog sporazuma;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">56.&#xa0;&#xa0;ističe činjenicu da u tlu ima više pohranjenog ugljika nego u biosferi i atmosferi zajedno; stoga naglašava važnost zaustavljanja degradacije tla u EU-u te jamčenja zajedničkih mjera EU-a za očuvanje i poboljšanje kvalitete tla i njegove sposobnosti skladištenja ugljika;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">57.&#xa0;&#xa0;žali zbog činjenice da Komisija nije prihvatila mogućnost jačanja djelovanja EU-a u pogledu fluoriranih stakleničkih plinova, uključujući mjere za sprečavanje nezakonite trgovine fluorougljikovodicima uvođenjem sustava licenciranja fluorougljikovodika;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">58.&#xa0;&#xa0;ističe potrebu za time da se klimatske ambicije uključe u sve politike EU-a, uključujući trgovinsku politiku; potiče Komisiju da zajamči da su svi trgovinski sporazumi koje je sklopio EU u cijelosti usklađeni s Pariškim sporazumom jer to ne bi samo povećalo globalno djelovanje u pogledu klimatskih promjena nego i zajamčilo jednake uvjete za predmetne sektore;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">59.&#xa0;&#xa0;naglašava da bi EU trebao pružiti potporu djelovanjima u području klime po regijama, gradovima i mjestima te im omogućiti da djeluju kao katalizator za daljnju tranziciju;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Maksimalno iskorištavanje klimatskog potencijala šuma u kontekstu održivog biogospodarstva</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">60.&#xa0;&#xa0;podržava aktivno i održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini te konkretne mjere podrške učinkovitom i održivom biogospodarstvu EU-a s obzirom na znatan potencijal šuma u jačanju europskih napora u području klime (zbog sekvestracije, skladištenja i zamjene ugljika) i postizanju ciljane nulte stope emisija najkasnije do 2050.; prepoznaje potrebu za prilagodbom na klimatske promjene i zaustavljanjem gubitka biološke raznolikosti i degradacije usluga ekosustava u EU-u do 2020., kao i potrebu za razvojem politika utemeljenih na dokazima kojima se pridonosi provedbi i financiranju mjera očuvanja biološke raznolikosti EU-a;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">61.&#xa0;&#xa0;uviđa pozitivan, no u konačnici ograničen potencijal za pošumljavanje u Europi; stoga smatra da uz inicijative za pošumljavanje moraju postojati i inicijative i poticaji kojima će se poboljšati potencijal sekvestracije, uz istodobno jamčenje i poboljšanje zdravlja postojećih šumskih površina kako bi se postigle pogodnosti za klimu, održivo biogospodarstvo i biološku raznolikost; stoga podupire pošumljavanje napuštenog i marginalno produktivnog poljoprivrednog zemljišta, agrošumarstvo i smanjenje prenamjene šumskih područja za drugačije uporabe zemljišta;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">62.&#xa0;&#xa0;ističe da mjere i politike EU-a utječu i na prirodne ponore, zemljišta i šume izvan Europe te da bi strategijom EU-a za postizanje nulte neto stope emisija trebalo zajamčiti da djelovanje EU-a nema štetne klimatske učinke u trećim zemljama; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da se zalažu za donošenje čvrstih međunarodnih pravila u okviru Pravilnika iz Pariza, osobito u vezi s člankom&#xa0;6. Pariškog sporazuma kako bi se spriječile rupe u računovodstvu ili dvostruko obračunavanje mjera pošumljavanja kojima bi se mogli ublažiti globalni napori u pogledu klime;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Istraživanje i inovacije</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">63.&#xa0;&#xa0;naglašava da su programi istraživanja i inovacija na razini EU-a i nacionalnoj razini ključni za pružanje potpore Uniji u njezinoj ulozi predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena i smatra da bi uvažavanje klimatskih pitanja trebalo na odgovarajući način integrirati u pripremu i provedbu programa istraživanja i inovacija;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">64.&#xa0;&#xa0;skreće pozornost na izvješće Skupine na visokoj razini za načine dekarbonizacije (HLP)<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span>Završno izvješće Skupine na visokoj razini za europsku inicijativu o načinima dekarbonizacije, Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije, studeni 2018.</p></footnote> o ulozi istraživanja i inovacija u naporima za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i o tome kako EU istodobno postiže konkurentnu prednost u utrci za dekarbonizaciju; prima na znanje niz tematskih i međusektorskih preporuka koje je izradio HLP, a osobito one u pogledu usmjeravanja novog Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027., Obzor Europa;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">65.&#xa0;&#xa0;smatra da će u sljedeća dva desetljeća biti potrebno uložiti znatne napore u istraživanje i inovacije kako bi rješenja s niskim i nultim emisijama ugljika postala društveno i gospodarski održiva i dostupna svima te kako bi se pronašla nova rješenja za postizanje gospodarstva s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">66.&#xa0;&#xa0;ističe svoje stajalište o programu Obzor Europa da se najmanje 35&#xa0;% njegovih rashoda namijeni klimatskim ciljevima, kad je to primjereno te u okviru općeg cilja Unije, odnosno integriranja mjera u području klime;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Financiranje</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">67.&#xa0;&#xa0;poziva na brzo uvođenje Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) i objavu prvog poziva na podnošenje prijedloga tijekom 2019. kako bi se potakla ulaganja u nove tehnologije s niskom razinom emisije ugljika u velikom broju sektora, ne samo u proizvodnji električne energije nego i u sustavima centraliziranog grijanja i industrijskim procesima; poziva na potpuno usklađivanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. i njegovih programa s Pariškim sporazumom;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">68.&#xa0;&#xa0;ističe ulogu energetski intenzivnih industrija kao aktera u tranziciji i onih koji je omogućuju; poziva Komisiju da razvije okvir EU-a za industrijsku transformaciju kako bi se privukla ulaganja u tehnologije s niskom razinom ugljika i razvoj proizvoda te da olakša potrebne industrijske pilot-projekte za revolucionarne tehnologije na komercijalnoj razini;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">69.&#xa0;&#xa0;smatra da se trebaju potaknuti znatna privatna ulaganja kako bi Unija postigla nultu neto stopu emisija najkasnije do 2050.; smatra da će za to biti potrebno dugoročno planiranje, regulatorna stabilnost i predvidljivost za ulagače i da je to potrebno uzeti u obzir budućom regulativom EU-a; stoga naglašava da provedba Akcijskog plana za održivo financiranje donesenog u ožujku 2018. mora biti prioritet, uključujući kalibraciju kapitalnih zahtjeva banaka i bonitetni tretman imovine s visokim udjelom ugljika, bonitetna pravila za osiguravajuća društva i ažuriranje dužnosti institucijskih ulagača i upravitelja imovinom;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">70.&#xa0;&#xa0;smatra da bi se VFO za razdoblje od 2021. do 2027. trebao prije donošenja procijeniti s obzirom na cilj postizanja klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te da je potrebno uspostaviti standardno ispitivanje kako bi se zajamčilo da rashodi u okviru proračuna EU-a budu otporni na klimatske promjene;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">71.&#xa0;&#xa0;žali zbog činjenice da se subvencije za fosilna goriva i dalje povećavaju i iznose otprilike 55 milijardi EUR godišnje<footnote><p margin-bottom="0pt" margin-left="0pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt"><span vertical-align="super"></span>Cijene i troškovi energije u Europi, <anchor-com id="3" family="COM" type="COM" year="2019" number="0001"><a href="#reds:iEcCom/COM-2019-0001" data-rel="reds" redmap-uri="/reds:iEcCom/COM-2019-0001">COM(2019)0001</a></anchor-com>, stranice 10.&#xa0;–&#xa0;11.</p></footnote>; poziva EU i države članice da hitno ukinu sve europske i nacionalne subvencije za fosilna goriva;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">72.&#xa0;&#xa0;naglašava važnost pravedne tranzicije na ugljično neutralno gospodarstvo i poziva države članice da uvedu odgovarajuće politike i financiranje u tom pogledu; ističe da bi troškovi EU-a iz relevantnih fondova mogli pružiti dodatnu potporu tamo gdje je prikladno; u tom pogledu naglašava da će se Fondom za modernizaciju Sustava za trgovanje emisijama poduprijeti pravedna tranzicija u regijama ovisnima o ugljiku;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">Uloga potrošača i kružnog gospodarstva</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">73.&#xa0;&#xa0;ističe veliku važnost promjene ponašanja u postizanju smanjenjâ emisija stakleničkih plinova, uključujući u cijelom prehrambenom sustavu te u prijevoznom sektoru, osobito u zrakoplovnom sektoru; poziva Komisiju da čim prije istraži moguće politike za poticanje promjene ponašanja, uključujući poreze za zaštitu okoliša; ističe važnost inicijativa odozdo prema gore, kao što je Sporazum gradonačelnika, u poticanju promjena u ponašanju;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">74.&#xa0;&#xa0;primjećuje da statistički podatci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) upućuju na to da se ukupna potrošnja mesa i životinjskih proizvoda po glavi stanovnika u EU-28 smanjila od 1990-ih godina te da bi poticanje tog aktualnog trenda, u kombinaciji s tehničkim mjerama za ublažavanje ponude, moglo uvelike smanjiti emisije u poljoprivrednoj proizvodnji;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">75.&#xa0;&#xa0;ističe da je važno da EU ne ostvari samo zamjenu energije nego i zamjenu proizvoda i materijala, odnosno da proizvode i materijale koji se temelje na fosilnom gorivu ili koji tijekom proizvodnje stvaraju velike emisije zamijeni proizvodima koji se temelje na obnovljivim izvorima energije;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">76.&#xa0;&#xa0;naglašava da je veliki dio upotrebe energije, a stoga i emisija stakleničkih plinova, izravno povezan s nabavom, preradom, prijevozom, pretvorbom, upotrebom i odlaganjem resursa; naglašava da bi se u svakoj fazi lanca upravljanja resursima mogle postići znatne uštede; stoga ističe da povećanje produktivnosti resursa poboljšanom učinkovitošću i smanjivanjem otpada od resursa s pomoću mjera kao što su ponovna uporaba, recikliranje i ponovna proizvodnja može u velikoj mjeri smanjiti potrošnju resursa i emisije stakleničkih plinova, uz istodobno povećavanje konkurentnosti te stvaranje poslovnih mogućnosti i radnih mjesta; ističe troškovnu učinkovitost mjera kružnog gospodarstva; naglašava da će poboljšani pristupi na temelju učinkovitosti resursa i kružnog gospodarstva te dizajn proizvoda kružnog gospodarstva pridonijeti prelasku na nove obrasce proizvodnje i potrošnje i smanjenju količine otpada;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">77.&#xa0;&#xa0;naglašava važnost politika o proizvodima, kao što su zelena javna nabava i ekološki dizajn, koje mogu u velikoj mjeri pridonijeti uštedi energije i smanjenju ugljičnog otiska proizvoda uz istodobno poboljšanje otiska njihovih materijala i ukupnog utjecaja na okoliš; ističe da je potrebno utvrditi zahtjeve kružnog gospodarstva kao dijela standarda ekološkog dizajna EU-a i proširiti postojeću metodologiju ekološkog dizajna na ostale kategorije proizvoda uz proizvode povezane s energijom:</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">78.&#xa0;&#xa0;napominje da će tranzicija prema klimatski neutralnoj Europi ovisiti o sudjelovanju i posvećenosti građana, što se može olakšati energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima na licu mjesta ili obnovljivim tehnologijama u blizini;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">79.&#xa0;&#xa0;smatra da bi trebalo nastaviti rad na pouzdanom modelu mjerenja klimatskog utjecaja koji se temelji na potrošnji; prima na znanje zaključak u temeljitoj analizi Komisije da su se napori EU-a za smanjenje emisija njegove proizvodnje na neki način ujednačili uvozom robe s višim ugljičnim otiskom, ali da je EU bez obzira na to znatno pridonio smanjenju emisija u drugim zemljama zbog povećanih trgovinskih tokova i poboljšane učinkovitosti s obzirom na emisije ugljika svojeg izvoza;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt"><span font-style="italic" font-weight="bold">EU i globalno klimatsko djelovanje</span></p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">80.&#xa0;&#xa0;ističe važnost pojačanih inicijativa i stalnog dijaloga na odgovarajućim međunarodnim forumima te učinkovite klimatske diplomacije u cilju poticanja sličnih političkih odluka kojima se jačaju klimatske ambicije u drugim regijama i trećim zemljama; poziva EU da poveća vlastito financiranje borbe protiv klimatskih promjena i aktivno radi na poticanju država članica da pruže veću potporu borbi protiv klimatskih promjena u trećim zemljama (razvojnom pomoći umjesto zajmovima), koja bi trebala biti nadopuna razvojnoj pomoći prekomorskim zemljama i ne bi se trebala dvostruko obračunavati kao financijska pomoć za razvoj i za zaštitu klime;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">81.&#xa0;&#xa0;ističe da je sastanak na vrhu UN-a o klimi u rujnu 2019. pravi trenutak da vođe najave povećanu ambiciju u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa; smatra da bi EU trebao unaprijed zauzeti stajalište o ažuriranju svojih nacionalno utvrđenih doprinosa kako bi na sastanak na vrhu došao dobro pripremljen, uz blisku suradnju s međunarodnom koalicijom stranaka u potpori većim klimatskim ambicijama;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">82.&#xa0;&#xa0;ističe koristi od jačanja interoperabilnosti instrumenata politika EU-a i istovrijednih instrumenata trećih zemalja, osobito mehanizama utvrđivanja cijena ugljika; poziva Komisiju da nastavi i pojača suradnju i potporu razvoju mehanizama utvrđivanja cijena ugljika izvan Europe kako bi se težilo većem smanjenju emisija i ujednačenijim tržišnim uvjetima na globalnoj razini; naglašava važnost uspostave mjera zaštite klime kojima će se zajamčiti stvarno i dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova; stoga poziva Komisiju da se zalaže za stroga i pouzdana međunarodna pravila kako bi se spriječili nedostaci u računovodstvu ili dvostruko obračunavanje smanjenja emisija;</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-align="center" text-indent="-28.35pt">°</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-align="center" text-indent="-28.35pt">°&#xa0;&#xa0;°</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">83.&#xa0;&#xa0;nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.</p><p margin-bottom="12pt" margin-left="28.35pt" margin-right="0pt" margin-top="0pt" text-indent="-28.35pt">&#xa0;</p></Section></Motion>